Komisija pokrenula istragu oko preuzimanja OMV Slovenija, je li ono u skladu s dioničarskim ugovorom Vlade RH i MOL-a?

Kako su objavili mađarski mediji ideja je da se postaje brendiraju pod MOL-om, iako u dioničarskom ugovoru iz 2003. s hrvatskom Vladom stoji da MOL i INA na tržištu Slovenije mogu nastupati samo pod robnom markom INA-e. 

Ivan Brodić, urednik EnergyPressa, za portal Direktno prokomentirao vijest o istrazi Europske komisije.

Na samom početku kaže da preuzimanje OMV-ovih benzinskih crpki od strane MOL grupe još nije odobreno, tako da sve to govorimo s rezervom odobrenja europskih i slovenskih regulatora. No isto tako, ističe da priča koju su lansirali neki slovenski i hrvatski mediji, pogonjeni na informacije "zabrinute grupe građana i eksperata" slabo može držati vodu iz nekoliko razloga.

'Odluka donesena jednoglasno'

Brodića smo potom upitali je li preuzimanje kršenje dioničkog ugovora između MOL-a i hrvatske države, odnosno trebaju li benzinske postaje nositi ime INA. Pojašnjava da - iako postoji odredba međudioničarskog ugovora između INA-a i MOL-a, činjenica jest da je ova odluka donesena kako na razini INA-e, tako i na razini MOL-a, što je pokriveno izvještajima referentnim burzama jer su obje kompanije burzovne kompanije. 

"Prema tim izvještajima, na razini INA-e, koja je imala pravo prvokupa zato što je posjedovala dionice u zajedničkoj kompaniji s OMV-om, odluka o tome da se ide u ovaj posao preko MOL-a donesena je jednoglasno te su za nju glasovali predstavnici oba velika dioničara (Republike Hrvatske i MOL-a). Poznavajući mentalitet od države imenovanih upravljača u javnim kompanijama, čisto sumnjam kako bi netko glasovao za neku odluku takve vrste, bez komunikacije s  -na izborima verificiranim - predstavnicima vlasnika, a ne bio smijenjen. Uzgred, ne znam za niti jednu odluku u INA-i, koja se tiče poslovnih, dakle ne političkih!, procesa koja nije donesena jednoglasno", pojašnjava naš sugovornik.

Za to, dodaje, postoje poslovni razlozi.

"INA je u ovom poslu prošla prilično dobro jer teško bi sama, bez nekih izazova za poslovanje, ušla u ovakvu akviziciju, premda je kako sam rekao imala pravo prvokupa. Naime, u uvjetima izazova u rafinerijskom biznisu, u Europi je zatvoreno nebrojeno rafinerija, zadržala je tržište za riječku rafineriju, koja se nalazi u ciklusu modernizacije, čime je zadržala i kanal nabave derivata na mediteranskom tržištu. Ako tome pridodamo širenje istraživanja i proizvodnje, što je, također, najavljeno iz kompanije, možemo zaključiti kako je INA ostala vertikalno integrirana naftna kompanija, usprkos optužbama 'zabrinutih građana i eksperata'", navodi urednik Energy Pressa u razgovoru za portal Direktno dodajući da je takva je situacija i posve prirodna.

Brendiranje novih benzinskih crpki

Uostalom, ističe, u novoj kompaniji INA će biti partner MOL-u u omjeru 1/3 naprema 2/3 u korist lukrativnijeg financijera - MOL-a.

"Što se tiče brendiranja novih benzinskih crpki, naravno da bi nama u Hrvatskoj godilo kada bi to bila INA-ina markica, međutim kod poslova o kojima je ovdje riječ, gdje su uključena specifična tržišta, a u posao uključen više partnera, o tome odlučuje poslovna, a ne emotivna logika. Ono, što mogu reći iz nekih neformalnih kontakata, a ovu priču pratim od samoga početka, naime EnergyPress.net je bio prvi koji je pisao o tome kako OMV odlazi iz Slovenije, odnosno kako ostaje prisutan samo s opskrbom Petrola iz svoje austrijske rafinerije, a ne i s benzinskim crpkama - jest to kako se razmišlja o posebnom brandu za slovensko tržište", govori nam Brodić.

Potom nastavlja:

"Ako mene pitate, u novonastaloj situaciji s agresijom na Ukrajinu i izglednim stremljenjima prema zabrani i penalizaciji ruskih energenata, u ovom slučaju nafte i derivata, i slovensko je tržište prošlo jako dobro. Jer osim što se i tamo zaoštrava konkurencija dva najveća igrača na tržištu distribucije Adria regije (Petrola i INA-e), slovensko tržište dobiva diverzifikaciju nabave derivata, iz dva pravca, dosadašnjeg iz OMV-ove rafinerije, ali sada i mediteranskog, iz riječke rafinerije. Samo uzgred, ali ne nevažno, austrijska je rafinerija trenutno na dvadesetak posto kapaciteta i to nakon što je bila u kvaru i u remontu, što je uz vladinu intervenciju u cijene Petrolu onemogućilo kvalitetnu distribuciju na tržištu maloprodaje naftnih derivata".

Ishod istrage

Ima li već kakvih naznaka kakav bi epilog bio vezan uz ovu istragu, zanimalo nas je.

"Nisam pravnik specijaliziran za regulatorno pravo pa mi je teško reći kakav će biti ishod istrage, tim više što smo svjedoci europskih stremljenja prema smanjenju ekonomskih sloboda - čitajte nacionalizacijama - na energetskom tržištu, no čini mi se kako tržišni argumenti govore protivno optužbi dijela kolega iz slovenskog i hrvatskog tiska pogonjenih informacijama 'zabrinutih građana i eksperata'".

Nejasno je, naime, kako zaoštravanje konkurencije i diverzifikacija nabave energenata konvenira tezi o smanjenju tržišnog natjecanja. "A upravo je ono jamac pristupačnosti proizvoda i njegovoj prihvatljivosti pojedincima  poslovnim subjektima, kako u cjenovnom tako i u kvalitativnom smislu, na svakom tržištu pa tako i onom energetskom", zaključio je Brodić u razgovoru za portal Direktno.

Dioničarski ugovor

Portal Direktno o istoj temi kontaktirao je i Damira Vanđelića, predsjednika Udruge ZRIN te bivšeg šefa Fonda za obnovu i bivšeg člana Nadzornog odbora (NO) INA-e koji kaže da potez oko preuzimanja OMV Slovenija nije sukladan članku 9.2.10 dioničarskog ugovora.

Taj članak glasi: "Strateški ulagatelj obvezuje se Vladi da će osigurati da nijedna Osoba uključena u redovne poslovne operacije Strateškog ulagatelja u nadležnosti Hrvatske, Crne Gore, Kosova, Albanije, Srbije, Slovenije ili Bosne ('Ograničena tržišta') ne sudjeluje u upravljanju i vođenju Društva niti ima bilo kakav pristup Povlaštenim podacima".

Naš sugovornik ističe da mediji nisu spominjali da je INA sudjelovala u due diligence procesu za OMV Slovenija. Naime, "MOL je naveden da je obavljao due diligence, zajedno s tvrtkama PKN Orlen, Socar i Coral".

I Brodić i Vanđelić kažu da je INA imala pravo prvokupa.

Vanđelić pojašnjava: "INA je bila suvlasnik OMV Slovenija uz OMV AG sa 7,75 posto vlasništva i kao takva je imala pravo prvokupa. Sada stječe još 25,25 posto, ali ne od OMV AG nego od MOL-a koji kupuje cijeli paket od 92,25 posto od OMV AG i prodaje 25,25 posto INA-i. INA, naravno, financira otkup tog dijela od 25,25 posto da bi dostigla 33 posto".

Obvezujući sporazum MOL-INA je potpisan oko dva mjeseca prije nego li je Nadzorni odbor INA-e saznao išta o tome, pojašnjava nam Vanđelić.

"O detaljima dogovora nas je obavijestio ministar gospodarstva na sastanku 26. srpnja 2021. godine", dodaje.

Ističe da dok je bio u INA-i - Nadzorni odbor nije donio konačnu odluku za preuzimanje i imao je niz primjedbi i zahtjeva za izmjenama. "Osobno sam davao izjave u medijima da je najbolje za INA-u da ona preuzme OMV Slovenija. Da je to najbolje za INA-u, potvrdio mi je i dio članova uprave, a to je i logično zbog niza sinergija za INA-u: rafinerijskih i skladišnih, a i s aspekta postizanja ekonomije veličine preuzimanjem oko 29 posto tržišta Slovenije", nastavlja predsjednik udruge ZRIN.

Što se tiče same istrage Europske komisije, Vanđelić kaže: "Istraga Komisije ne bi bila pokrenuta da ne smatraju da ima osnove, iako osobno smatram da nije usmjerena na odnos INA-MOL, već vjerojatno na zaštitu tržišnog natjecanja u Sloveniji".