Kolumbija: Domovina Pabla Escobara, Shakire, Gabriela Garcíje Márqueza, znate li što predstavlja njihova zastava?

Kokain, more kokaina, bijeli prah posvuda, najjače svjetsko tržište drogom, zloglasni i ubojiti obračuni narko-kartela, opaki dileri, uhićenja, premlaćivanja, ubijanja, strahovito visoka stopa kriminala svih vrsta, iznimno opasna zemlja… Ali i zemlja nestvarno lijepih, rasnih i seksi žena, vrlo često Miss svijeta, zanosne Kolumbijke, fascinantna pjevačica Shakira, senzualni ples bokovima… Pomislite li upravo na ove asocijacije kada se spomene Kolumbija? Najvjerojatnije.

Jeste li ovo znali o Kolumbiji?

Podrijetlo imena ove zemlje je ime čuvenog Kristofera Kolumba, a pravilan naziv na španjolskom je ColOmbia, a ne ColUmbia, kako se govori kod nas.

Gram kokaina u Kolumbiji možete kupiti za oko pet dolara, a taj isti gram u Sjedinjenim Američkim državama stoji i više od 100 dolara!

Zastava Kolumbije nastala je kao inspiracija na zastavu Španjolske. Plava boja u sredini predstavlja more koje razdvaja Španjolsku i Kolumbiju. Žuta boja predstavlja sva bogatstva ove zemlje, a crvena krv koja je prolivena u ratu za nezavisnost.

Više Kolumbijaca umre svake godine od američkih cigara nego Amerikanaca od kolumbijske droge.

Simón Bolívar, čovjek po kojem je Bolivija dobila ime, bio je jedno vrijeme predsjednik Kolumbije, Ekvadora, Perua i Venezuele. Zanimljivo je i da je Kolumbija dobila svoju nezavisnost 1819. godine, nakon revolucije koju je poveo isti čovjek.

Vrijednost trgovine drogom u Kolumbiji iznosi skoro 10 milijardi godišnje, a to je više od četvrtine ukupnog izvoza ove zemlje!

U Kolumbiji postoji jedna neobična navika da se u određene vrste kave stavlja slani sir.

S 18 nacionalnih blagdana, stanovnici ove zemlje druga su zemlja u svijetu po broju dana na koje godišnje ne rade. Na prvom mjestu je Indija, s čak 21 blagdanom.

Iz ove zemlje dolaze mnoge slavne osobe, a sigurno najpopularnije su pjevačica Shakira (njezin je partner Gerard Piqué, španjolski reprezentativac i igrač Barcelone, s kojim ima dvoje djece, a kojega je upoznala kada je pjevala službenu himnu Svjetskog nogometnog prvenstva u Južnoafričkoj Republici 2010., ''Waka Waka''), Juanes, James Rodrigez, Sofia Vergara, Gabriel García Márquez, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1982. godine...

Zbog svoje pozicije na Ekvatoru, vrijeme u Kolumbiji često je sunčano i toplo.

Više od deset posto Amazone nalazi se u ovoj zemlji.

Većina lutaka u trgovinama u Kolumbiji ima bujne grudi, pokazujući na taj način poimanje ljepote u ovoj zemlji.

U državi se proizvede više smaragda nego u bilo kojoj drugoj zemlji na svijetu.

Arheolozi vjeruju da su ljudi živjeli na teritoriju Kolumbije prije više od 20.000 godina.

Kolumbija ima najviše vrsta ptica na svijetu, njih čak 1879!

Bogota je najviši grad na svijetu s populacijom većom od tri milijuna.

Ako se uzme u obzir broj stanovnika, ova zemlja je na petom mjestu u svijetu po broju estetskih operacija.

Iako je tijekom svog života bio smatran jednim od najvećih kriminalaca tog vremena, danas je Pablo Escobar glavni turistički mamac ove zemlje. Zanimljivo je spomenuti da je sredinom 1980-ih, Escobarov kartel tjedno zarađivao 420 milijuna dolara, što bi godišnje iznosilo oko 22 milijarde!

Kolumbijci su veliki ljubitelji glazbe. Nacionalni glazbeni instrument je mala gitara zvana tiple.

Najljepša rijeka na svijetu

Od srpnja do studenog rijeka Caño Cristales u Kolumbiji promijeni pet boja; crvenu, crnu, žutu, zelenu i plavu. Rijeka Cano Cristales je spektakularno čudo prirode koje prolazi kroz kolumbijski departman Meta u središnjem dijelu ove južnoameričke države. Široka je 20 metara, dugačka oko 100 kilometara i smatra pritokom rijeke Guayabero.

Nekoliko tjedana između sušne i vlažne sezone i pod utjecajem endemske vrste algi koja živi unutar korita rijeke ona ''procvjeta'' te dobije crvenu boju. Povremeno se u tom ''krvavom'' crvenilu mogu naći natruhe zelene, žute, plave i narančaste boje zbog koje je lokalno stanovništvo naziva tekućom dugom ili rijekom pet boja. Iako je riječ o kratkotrajnom prirodnom fenomenu, mnogi vjeruju da je upravo Caño Cristales najljepša rijeka na svijetu. Nekad je pristup ovoj rijeci bio zabranjen zbog djelovanja pripadnika Revolucionarnih oružanih snaga Kolumbije (FARC), no danas se do nje može doći na konjima ili pješice te pod vodstvom lokalnog vodiča.

Najgušće naseljen otok na svijetu

Santa Kruz del Islote u Kolumbiji smatra se najgušće naseljenim otokom na svijetu po kvadratnom metru. Riječ je o umjetnom otoku površine 9.712 kvadratnih metara na kojem živi oko 1200 stanovnika, a sastavni je dio arhipelaga San Bernardo na Karibima. Stanovništvo živi u 115 kuća, koje su izgrađene po cijelom otoku, od ruba do ruba. Na ovom mjestu nalaze se i dvije trgovine, jedan restoran i noćni klub, kao i škola u kojoj radi 12 učitelja. Zanimljivo je da mladi čine oko 60 posto stanovništva otoka, koji je podijeljen na četiri glavne ulice. Na njemu nema nijednog automobila niti motora, ali svaka obitelj ima neku vrstu čamca. Upotrebljavaju se za ribolov, prijevoz otpada, ali i odlazak na druge otoke. Iako nema ni jednu plažu, dobar dio stanovništva živi od turizma. Otok svake godine posjeti nekoliko tisuća gostiju, a glavna turistička atrakcija je ronjenje s autohtonim životinjama na tom prostoru, od kornjača do morskih pasa. Tu su još i pecanje, uživanje u plodovima mora, vožnja čamcem, i druge aktivnosti.

Divlja, neukrotiva i čudesno lijepa država

Kolumbija (República de Colombia), država je u sjeverozapadnom dijelu Južne Amerike, između Karipskoga mora na sjeveru i sjeverozapadu, Tihog oceana i Paname na zapadu, Venezuele na istoku, Brazila na jugoistoku, Ekvadora na jugozapadu i Perua na jugu, a obuhvaća 1.141.748 km².

Dijeli se na tri prirodne regije: zapadni dio obuhvaćaju Ande, istočni dio nizine, a sjeverni dio Karipsko visočje s uskom, močvarnom priobalnom ravnicom uz Karipsko more. Ande se pružaju u tri planinska lanca (Cordillera Occidental, Central i Oriental), koji su međusobno odijeljeni dubokim dolinama rijeke Magdalene i njezina pritoka Cauce. Najviši je središnji lanac (Cordillera Central) s nizom aktivnih vulkana: Huila (5750 m), Ruiz (5399 m) i Tolima (5215 m). Istočni Kordiljeri (Oriental) najdulji su planinski lanac (oko 1200 km) koji se pruža sve do poluotoka Guajire na sjeveru. Nizine u istočnom dijelu Kolumbije pripadaju na jugu porječju Amazone, a na sjeveru porječju rijeke Mete, koja utječe u Orinoco. U Karipskome visočju ističe se osamljena Sierra Nevada de Santa Marta s najvišim vrhom Kolumbije (Pico Cristóbal Colón, 5775 m), građena pretežno od starih kristaličnih stijena. S Darienske prevlake na sjeveru ulazi u Kolumbiju gorski lanac Baudó (Serranía del Baudó), koji je od Zapadnih Kordiljera (Occidental) odijeljen nizinom rijeka Atrato i San Juan.

Klima je ekvatorska s dvostrukim kišnim (u travnju i listopadu) i dvostrukim suhim razdobljem (u srpnju i siječnju) u južnom dijelu Kolumbije, a tropska s jednim kišnim (od lipnja do kolovoza) i jednim suhim razdobljem (od prosinca do veljače) u sjevernom dijelu. Godišnje kolebanje temperature iznosi na području ekvatorske klime 1 °C (u Andama je veće).

Zbog vertikalne razvedenosti, u planinskome dijelu Kolumbije razlikuju se tri visinska toplinska i vegetacijska pojasa. U toplom pojasu, do 1000 m visine, s temperaturom od 25 do 27 °C i s bujno razvijenom tropskom prašumom, koja prelazi u savanu (llanos u porječju Orinoca), uspijevaju tropske kulture: šećerna trska, kakao, banane i duhan. U umjerenom pojasu, do 2000 m, s temperaturom od 17 do 22 °C i šumom, koja još ima tropska obilježja, uspijevaju kava, kininovac i kukuruz. U hladnom pojasu, do 3000 m, s temperaturom od 14 do 15 °C, uspijevaju kulture umjerene klime: pšenica, zob, ječam, krumpir i voćke. Iznad 3000 m nalaze se vazdazelene šikare (páramo) i travnjaci.

Stanovništvo

Prema popisu stanovništva iz 2016. u Kolumbiji živi gotovo 49 milijuna ljudi i druga je najmnogoljudnija država Južne Amerike (nakon Brazila). Gustoća naseljenosti je neravnomjerna; glavnina stanovništva (više od 95 posto) živi u području oko glavnoga grada, u međuplaninskim kotlinama na visini od 1200 do 2700 m i duž karipske obale. Nizine (40 posto površine Kolumbije) i predgorja istočnoga dijela zemlje te primorje Tihog oceana vrlo su rijetko naseljeni (manje od 2 st./km²).

Stanovništvo se sastoji od mestika (mješanci Indijanaca i Europljana, 58 posto), bijelaca (20 posto), mulata (mješanci crnaca i bijelaca, 14 posto), crnaca (četiri posto), mješanaca crnaca i Indijanaca (tri posto) i Indijanaca (jedan posto).

Po vjeri su uglavnom katolici (80 posto), protestanata ima 13,5 posto. Kolumbija je vanjskim migracijama izgubila više od 4,7 milijuna stanovnika, a najviše se iseljava u SAD, Španjolsku (23,1%) i Venezuelu, uglavnom zbog ekonomskih razloga. Stanovništvo Kolumbije vrlo je mlado, a očekivano trajanje života za muškarce iznosi 70 godina, a za žene 77,4 godine.

U poljoprivredi, ribarstvu i šumarstvu zaposleno je 17,7 posto aktivnih stanovnika, u industriji, građevinarstvu i rudarstvu 20,6 posto, a u uslužnim djelatnostima 61,7 posto.

Nepismeno je oko 6,4 posto stanovništva starijega od 15 godina, a službeni je jezik španjolski.

Glavni je i najveći grad Bogotá (7.555.165 stanovnika., šire gradsko područje 9.155.100); ostali su veći gradovi Medellín (2.361.134), Cali (2.258.025), Barranquilla (1.196.333), Cartagena (923.414 ), San José de Cúcuta (609.656), Soledad (566.147), Bucaramanga (519.384)… U gradovima živi 75,6 posto cjelokupnog stanovništva.

Gospodarstvo

Od polovice 1990-ih Kolumbija gospodarski stagnira te postaje poznata po ilegalnoj trgovini narkoticima (najveći je izvoznik kokaina u svijetu).

Glavni su prirodni izvori nafta, plin, ugljen, željezo, nikal, bakar, zlato, smaragdi i hidroenergetski potencijali. Glavninu poljoprivredne ponude čine kava, cvijeće, banane, riža, pšenica, kakaovac, šećer, povrće, ulje i drvo. U industrijskoj su ponudi tekstil, konfekcija, naftni derivati, kemikalije, pića, hrana, cement te zlatni i smaragdni nakit.

Novčana je jedinica kolumbijski peso (Col $; COP); jedan peso je 100 centava.

Političko uređenje

Prema Ustavu od 5. srpnja 1991., Kolumbija je republika s predsjedničkim sustavom vlasti. Predsjednik republike na čelu je države, biraju ga izravno građani na općim izborima na razdoblje od četiri godine, na najviše dva mandata. Predsjednik ima široke ovlasti u izvršnoj vlasti: predsjednik je vlade, imenuje ministre i druge visoke državne dužnosnike i časnike, vrhovni je zapovjednik oružanih snaga. Uz predsjednika republike vlada obavlja izvršne funkcije vlasti. Zakonodavnu vlast ima dvodomni Kongres (Congreso), koji se sastoji od Zastupničkog doma (Cámara de Representantes) i Senata (Senado). Zastupnički dom ima 166 zastupnika, koje na općim izborima biraju građani na mandat od četiri godine. Senat ima 102 člana, koje izravno biraju građani na mandat od četiri godine. Biračko je pravo opće i jednako za sve građane s napunjenih 18 godina života. Sudbenu vlast imaju: Ustavni sud, kojega članove imenuje Senat, a brine se za zaštitu Ustava, Vrhovni sud pravde i niži sudovi. Država je administrativno podijeljena na 32 departmana i glavni grad.

Nacionalni blagdan je Dan neovisnosti i od 1810. godine slave ga svakoga 20. srpnja.