Alarmantno stanje

Kolinda Grabar-Kitarović svojim je dramatičnim apelom održala lekciju Plenkovićevoj Vladi

Predsjednica je u ponedjeljak predložila svoja rješenja za demografiju i to nakon što je u proteklih nekoliko tjedana o toj temi zatražila i zajedničku sjednicu Vlade, što je premijer Andrej Plenković odbio. Tada je došlo i do žestokog sukoba s predsjednikom Sabora Gordanom Jandrokovićem, a pale su i teške riječi, nediplomatske i neuobičajene do tada, s izrazima koje je malo tko očekivao.

11.06.2018. u 22:37
Ispiši članak

Murganić malo ''podbola'' predsjednicu

Ministrica za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku Nada Murganić izjavila je nedavno kako je korisna svaka dobronamjerna, kvalitetna mjera predsjednice Republike Kolinde Grabar-Kitarović vezano uz demografsku politiku, istaknuvši kako s nestrpljenjem očekuje njihovo predstavljanje. Doduše, ministrica je malo i ''podbola'' predsjednicu sljedećom izjavom: ''Svaku dobronamjernu, kvalitetnu mjeru mi ćemo razmotriti i prihvatiti. I evo ja isto tako s nestrpljenjem očekujem da vidimo taj prijedlog od predsjednice, tim više što Ured predsjednice nije povodom ove problematike kontaktirao s nadležnim Ministarstvom ni u smislu upita, niti u smislu nekih preporuka, a mišljenje predsjednice vezano za demografsku problematiku čujem jednako kao i vi, uglavnom preko medija".

Crna budućnost?

No, u ponedjeljak je Kolinda Grabar-Kitarović očitala pravu lekciju ekipi iz Banskih dvora, koja je čak i s podsmijehom gledala na njezine stalne apele o alarmantnom stanju u hrvatskoj demografiji. Čak i ako će joj ponovno spočitnuti da vodi osobnu kampanju za drugi predsjednički mandat, to je potpuno legalno i legitimno i na kraju krajeva, kao osoba zadužena za dobrobit nacije, što god tko mislio o njezinom načinu rada, Kolinda Grabar-Kitarović apsolutno je dobro obavila ovaj posao. Nije njezina zadaća donošenje demografskih mjera, kako bi se spriječilo izumiranje države, ali jest njezina obveza upozoravanje na ovu strašnu pojavu koja je poput elementarne nepogode pogodila Hrvatsku.

Prigodno i prilično pesimistično odjevena u elegantnu crnu kombinaciju, kojom kao da je željela poslati poruku o crnoj budućnosti Hrvatske, nastavi li se dramatičan trend iseljavanja i povećanog mortaliteta, a smanjenog nataliteta, predsjednica je ponovno upalila crveno svjetlo i pozvonila na alarm, kojega u Banskim dvorima očito ne čuju. Doduše, u travnju je Vlada osnovala Radnu skupinu za demografiju, o kojoj hrvatska javnost čak nije bila ni obaviještena! Ali, čemu uopće takva skupina-tko zna koja već po redu- ako postoji resorno ministarstvo koje se treba baviti ovim nacionalnim, strateškim pitanjem?

Idemo dalje; zašto je i s kojim razlogom premijer Andrej Plenković odbio predsjedničin prijedlog za održavanjem zajedničke sjednice Vlade kako bi se raspravljalo o zabrinjavajućem izumiranju Hrvatske? Zašto se ovo prevažno pitanje pretvorilo u političku borbu između dva brda, dok se istovremeno Hrvatska masovno prazni? Je li to vrijedno premijerove taštine i uvjerenja da su Vladine mjere za demografski rast dovoljne? Očito je da nisu, jer, od 2011. godine, kada je po popisu stanovništva bilo 4,284.889 stanovnika, sada, nepunih sedam godina kasnije, prvi puta u svojoj povijesti, u Hrvatskoj živi manje od četiri milijuna stanovnika!

''Ako ne zaustavimo pad, imat ćemo milijun stanovnika manje do 2051. godine. Ubrzano raste broj starijeg stanovništva u dobi iznad 65 osobito je dramatičan pad stanovništva u radnoj dobi od 15 do 60 godina", navela je predsjednica podatke iz dosadašnjih istraživanja.

Egzodus Hrvata

Predsjednica je to nazvala točno onim izrazom koji jest adekvatan, a Plenković ga izbjegava u širokom luku, umanjujući razmjere prave epidemije iseljavanja- EGZODUS. Ovo doista jest egzodus Hrvata, ne samo mladih i obrazovanih, kako je i sama Grabar-Kitarović naglasila, već cijelih obitelji koje ostavljaju sve što su tijekom života stekli i odlaze u nepoznato, kako bi ostvarile sretniju i sigurniju budućnost.

''Demografija je životno pitanje, pitanje opstanka hrvatskog naroda'', ključna je rečenica predsjedničinog gotovo jednosatnog izlaganja prijedloga mjera populacijske politike. ''Ovo pitanje treba potpuno deilogizirati'', poručila je predsjednica, odbijajući daljnje prepucavanje oko demografskog pitanja političkih elita. Umjesto da se međusobno optužujemo, idemo napraviti nacionalni konsenzus. Treba krenuti odmah, a ne čekati budućnost", pozvala je Kolinda na zajedništvo.

Otvorila je ponovno i goruće probleme, poput blokiranih i ovršenih građana. "Zapošljavanje podobnih, korupcije, nepotizam, uvjerenje da je dobra veza potrebna za zapošljavanje... osjećaj da je država nekima majka, a nekima maćeha - to je prva kategorija odlaska. Druga kategorija je nezaposlenost, mala plaća, nepoštivanje radnih prava, nemogućnost zasnivanja obitelji, problem blokiranih, postoje i razlozi subjektivne naravi poput želje za školovanjem, osjećam da je život negdje drugdje bolji. Nije problem što ljudi odlaze, već u tome što ne stvaramo uvjete za njihov povratak. Obrazovni sustav nam je trom i zastario".

Poziv na konsenzus

"Nisam u svom mandatu rekla da će Hrvatska biti jedna od najbogatijih zemalja svijeta, nego sam rekla da vjerujem u to. Promijenile su se tri vlade i s nijednom nisam uspjela postići pravu suradnju. Primjerice, Irska je uspjela zahvaljujući privlačenju kapitala. Mi se oslanjamo na moguće migracije državljana drugih država sukladno propisima. Ne smiju nas obeshrabrivati drugi primjeri, mi moramo gledati sebe. Mi smo 90-ih pozivali ljude da se vrate, ali nismo im ponudili uvjete za povratak. Neka ljudi odu, neka rade, ali i neka se vrate", izjavila je.

"Nijedna od tih mjera nije preskupa. To je ulaganje u budućnost naše države. Posebno treba zabrinjavati činjenica podataka koje sam iznijela. Nemam projekcije koliko što košta. Reforma poreznog sustava i reforma državne administracije - to je nešto što svi želimo u Hrvatskoj, od stranih i domaćih investitora do nas građana. Ovo nije preskupo jer je budućnost neprocjenjiva". I u ovom je ''pogodila'' u bit; da, točno, ne zna koliko će što stajati, ali poradi budućnosti, a nje nema ukoliko nema stanovništva, NUŽNO je napraviti prioritete i za izbjegavanje toga nema opravdanja.

Svojim je javnim istupom Kolinda Grabar-Kitarović otvorila pregršt pitanja kojima bi se zapravo trebala baviti Vlada te ih konstruktivno rješavati. Kako nam pokazuje dosadašnje iskustvo, iz Banskih će dvora odgovor vjerojatno biti pokušaj relativiziranja njezinog dramatičnog apela, jer, prema posljednjim Plenkovićevim izjavama, u državi se, zapravo, ne događa ništa dramatično, već mediji neodgovorno šire pesimizam. Činjenicu da je trenutačno u Njemačkoj više Hrvata negoli u BiH, ne smatra zabrinjavajućim, jer, kako se sve više pokazuje, on svoju političku budućnost očito ne vidi u izumirućoj Hrvatskoj, već u Bruxellesu. Pa i ako je Kolindina kampanja u pitanju, ali, ovaj je istup ipak puno više i značajnije od toga, neka je, ali poručila je javno ono što većina građana misli. Ova Vlada doista ne vodi Hrvatsku u dobrom smjeru; vodi je samo prema Irskoj, Njemačkoj, Kanadi, SAD-u…

Zatomite taštinu

Ma koliko se Plenković odnosio prema problemima nonšalantno, smatrajući valjda da svi zajedno dramimo i histeriziramo, ako je imalo domoljub i voli svoju državu, a ne samo ugodne susrete na najvišim razinama u Europi i svijetu, trebao bi ovoga puta zatomiti svoju nebesku taštinu i priznati da od početka rata Hrvatska nikada nije imala ovakav kataklizmički problem, a to je njezino izumiranje. Koje se odvija doslovce pred našim očima. Samo, mi nemamo poluge vlasti u svojim rukama kao premijer, osim svake četiri godine kada iziđemo na birališta. A u tih četiri godine možemo, nastavi li se ovaj zbjeg, pasti i na tri milijuna.

Razumijete li, premijeru i ministri s Markovog trga? Na Pantovčaku su to shvatili odavno. Iako su predsjedničke ovlasti gotovo simbolične.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.