Kolinda će počistiti kosture iz Josipovićeva ormara, ali bez skandala

Kako je portal direktno.hr već pisao nova predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović, nakon inauguracije će, kao jedan od prvih zadataka, imati davanje suglasnosti za imenovanje više hrvatskih veleposlanika koji bi do proljeća trebali otputovati na svoja nova veleposlanička mjesta.

Kako doznajemo, Kolinda neće zaustavljati agremane unatoč tome što joj je smješteno.

Podsjećamo, u posljednjoj godini svog mandata, Ivo Josipović u suradnji s Vladom, premijerom Zoranom Milanovićem te ministricom vanjskih poslova Vesnom Pusić i SDP-om intenzivno, i preuranjeno, je zagovarao agremane za pojedine Kukuriku diplomate.

Tako je četvero diplomata već dobilo agremane država u kojima bi u sljedeće četiri godine trebali raditi kao hrvatski veleposlanici. To su sadašnja tajnica Ministarstva vanjskih poslova Vesna Cvjetković, koja bi na veleposlaničkoj dužnosti u Beču trebala zamijeniti Gordana Bakotu; potom sadašnja glasnogovornica Ministarstva vanjskih poslova Danijela Barišić, koja bi u Skopju trebala zamijeniti dosadašnjeg veleposlanika Zlatka Kramarića; voditelj Ureda za odnose s EU u Ministarstvu vanjskih poslova Hrvoje Marušić, koji bi u Oslu trebao zamijeniti veleposlanika Marija Horvatića, te sadašnji voditelj hrvatskog ureda u Litvi Davor Vidiš koji bi u Bukureštu trebao zamijeniti veleposlanicu Andreu Gustović Ercegovac.

Kako doznaje direktno.hr, Grabar Kitarović se planira kroz svoj mandat obračunati s nametnutim stranačkim sinekurama, a glavna vodilja u kadroviranju veleposlanika bit će da diplomacija treba počivati na profesionalnosti i domoljublju, a ne na stranačkoj podobnosti.

Nova predsjednica ne želi raditi afere niti skandale pa odmah mijenjati veleposlaničke pozicije, no ona može nakon godinu, godinu i pol dana, bez problema povući te veleposlanike, ako procijeni da ne izvršavaju dobro svoje obaveze.

Šeparović: Kolinda neće postupiti kao Račan 2000. godine

Hrvatski pravnik Zvonimir Šeparović kaže kako, s obzirom na to da je dovršen postupak, odnosno da su države već dale agremane za gore navedenih četvero diplomata, Kolinda sigurno neće postupiti kao Ivica Račan 2000. godine.

"On je samo posmicao  35, 40 veleposlanika iz svih mogućih zemalja. Oni su jednostavno povučeni i penzionirani, jer su bili po političkom kriteriju. Uvijek je veleposlanik biran po vlasti, ali to ne znači da bi sve trebalo mijenjati, to je bio jedan pravi ponor. Ipak diplomacija ima dva aspekta, profesionalni i karijerni. Zato su ovi karijerni jako vrijedni. Ne bi se smjelo ući revanšizam, pa da se smjenjuje nekoga tko je daleko od odlaska, uzima se da je netko na veleposlaničkom mjestu barem tri ili četiri godine. U tom smislu možemo reći da je ovo jedno osjetljivo vrijeme", navodi Šeparović.

Šeparović navodi kako Kolinda u ovom periodu nema nikakve mogućnosti odlučivanja, ali je sve u znaku iščekivanja.

"U ovome trenutku ona može samo svoje mišljenje iskazati, koje nije mjerodavno. Primjerice, njezino pismo u slučaju Šešelj je jedna dobra politička gesta. Izabrana predsjednica koja nije stupila na svoju dužnost ima jaku moralnu snagu utjecati na sve što se događa u predsjedničkom uredu. Ima moralno pravo tražiti da se ne poduzimaju radikalnije mjere. Ne bi se smjelo početi s imenovanjem ljudi za neku važnu organizaciju ili veleposlaničko mjesto. Tu bi se mogla pobuniti. Posebno se ne bi smjelo odlučivati o kapitalnim mjestima. Trenutno treba postojati dobra politika, zdrav odnos i kohabitacija", smatra Šeparović.

Proces biranja i predlaganja veleposlanika je, inače, dvosmjeran proces u kojem sudjeluju i Vlada i predsjednik republike, podsjeća Šeparović te upozorava kako nikakvih promjena ne bi smjelo biti bez suglasnosti nove predsjednice.

"Ne bi smjela biti niti jedna velika i jaka odluka koja bi mogla biti osporena od strane nove predsjednike. Bivši predsjednik se ne bi smio uključiti u niti jedan proces niti odlučiti o bilo kojem važnom pitanju. U načelu stari predsjednik ovom razdoblju ne smije potpisati niti jednu odluku, jer je to vrijeme njegovog pakiranja, a ne odlučivanja", kaže Šeparović.

U veljači ove godine mandati istječu hrvatskom veleposlaniku u Prištini Zoranu Vodopiji, veleposlaniku u Albaniji Aleksandru Stipetiću, veleposlaniku u Turskoj Draženu Hratiću, veleposlanici u Irskoj Jasni Ognjanovac, veleposlaniku u Brazilu Dragi Štambuku te veleposlaniku u Egiptu Dragi Javorskom, a u ožujku veleposlaniku pri Svetoj Stolici Filipu Vučku i veleposlaniku u Kanadi Veselku Grubišiću.

"Ovih osmero za koje države još nisu dale agremane, to će ući u Kolindino vrijeme vladanja i onda će ona punopravno odlučivati o tim slučajevima. A mi možemo očekivati da su Washington, Pariz, London, Rim, Beč, Vatikan, Peking mjesta gdje je politički interes važan i veleposlanici su važni pa to moraju biti jake dužnosti. Treba vjerovati Kolindi, koja ima zavidno diplomatsko iskustvo", objašnjava on.

Što se tiče zemalja koje su već potvrdile agremane, Šeparović kaže kako su predsjednik, premijer te ministrica vanjskih poslova iz svojih uskih interesa postupali, a ne po bitnim državnim interesima.

"Veleposlanike predlažu jedna i druga strana, ali se moraju usuglasiti. To nije problem kada su iz iste političke struje, ali sada će se u ovih godinu dana postaviti pitanje da su Pusić i Milanović s jedne strane, a Kolinda s druge. Tu će biti problem, to je jedno od osjetljivih područja gdje svaka strana tjera svoje", zaključuje Šeparović.