procjene variraju

Koliko je hrvatskih, bošnjačkih, srpskih vojnika i civila poginulo u ratu u Bosni i Hercegovini?

Autor

Matija Štahan

Nakon završetka rata u Bosni i Hercegovini bilo je više pokušaja popisivanja žrtava sa sviju zaraćenih strana. Ti su popisi, smatra povjesničar Josip Jurčević s Instituta Ivo Pilar, nepouzdani i podložni manipulacijama različitih interesnih skupina. 

01.12.2017. u 07:26
Ispiši članak

U ratnom kaosu koji je 1992. godine zadesio Bosnu i Hercegovinu do danas između tri ključna naroda koja su u njemu sudjelovala nije postignut konsenzus.

Kao i u nekim drugim slučajevima, procjene o broju poginulih vojnika i civila te broju izbjeglica varirale su od jedne do druge zaraćene strane i od istraživanja do istraživanja. Postoji više paralelnih popisa sa statistikama o poginulima, ali te popise mnogi stručnjaci doživljavaju nepouzdanima.

Demografskom odjel Ureda tužitelja Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju u Haagu je 2010. godine došao do zaključka da je u ratu u  Bosni i Hercegovini 1990-ih godina poginulo 104.732 ljudi; 42.106 civila te 62.626 vojnika, kako je objavila Slobodna Dalmacija.

Ta, kako je nazivaju, "Knjiga smrti BiH" opovrgava teze nekih bošnjačkih političara o tristo ili čak četiristo tisuća poginulih te ustvrđuje da je poginuo 68.101 Bošnjak, 22.779 Srba, 8858 Hrvata i 4995 osoba drugih narodnosti.

Prema procjenama demografa iz Haaškog tužiteljstva, u ukupnom broju poginulih u Bosni i Hercegovini, bilo vojnika ili civila, Hrvati sudjeluju sa 7,5 posto, Srbi s 19 posto, dok je poginulih Bošnjaka 58 posto, a ostatak otpada na druge narodnosti.

Rezultati sarajevskog Istraživačko-dokumentacijskog centra

Drugo istraživanje proveo je Istraživačko-dokumentacijski centar iz Sarajeva po kojemu je, kako su pisale novine 24 sata, u ratu u Bosni i Hercegovini poginulo 97.207 ljudi, što je brojka koja je vrlo blizu procjeni haaških demografa.

Po rezultatima tog istraživanja, tijekom rata u Bosni i Hercegovini ubijeno je ili nestalo 30.633 pripadnika Armije BiH, nešto više od 20 tisuća pripadnika JNA odnosno Vojske Republike Srpske te 5719 vojnika koji su bili u sastavu Hrvatske vojske ili Hrvatskog vijeća obrane.

Ukupni broj ratnih žrtava po pojedinim narodima po tom je istraživanju: 64.036 mrtvih Bošnjaka (65,88 posto), 24.905 Srba (25,62 posto) te 7788 Hrvata (8,01 posto).

Među hrvatskim žrtvama, navodi se u istraživanju, vojnika je bilo 5625, a civila 2163. Poginulih Bošnjaka je bilo više od 83 posto, Srba 10 posto, a Hrvata 5,45 posto. Stradalo je 53,8 posto vojnika Bošnjaka, 36 posto Srba te 9,78 posto Hrvata.

Da je riječ o nepouzdanim brojkama podložnima promjeni, uslijed novih saznanja pokazuju i službene publikacije haaških demografa i Istraživačko-dokumentacijskog centra, koji je u suradnji s vjerskom revijom Svjetlo riječi 2008. godine objavio popis ubijenih Hrvata.

Jurčević: Nema političke volje za pravim popisom ratnih žrtava

Iako skeptičan prema svim popisima žrtava, iz kratkog razgovora s Josipom Jurčevićem za Direktno stekli smo dojam da najpouzdanijim drži ovaj posljednji na kojem je radio Istraživačko-dokumentacijski centar na čelu s Mirsadom Tokačom.

"Gospodin Tokača koji je u sklopu REKOM-a s Vesnom Teršelič i Natašom Kandić iz Beograda radio popise na 'regionalnoj' razini ubrzo je zbog neslaganja s Documentom oko niza stvari istupio iz tog projekta", kaže Jurčević.

"Oni su nešto pokušali", smatra Jurčević, "ali taj posao nije dovršen, a ono ostalo što čujemo i možemo pročitati je često kontradiktorno s obzirom na izvore".

Nažalost, podaci su nepouzdani, nastavlja Jurčević, posebno ističući kako je motivacija drukčija u različitim istraživanjima koja su pokretali Bošnjaci, Hrvati i Srbi.

"I u Haagu se prvo govorilo o osamsto ubijenih tijekom Oluje, pa je to svedeno na nekolicinu. Sve je to nepouzdano, uključujući i Haag", govori naš sugovornik.

Nije bilo spremnosti niti od jedne vlasti da se to riješi popisom s imenima i prezimenima, ističe povjesničar, ukazujući je skupina stručnjaka u Hrvatskoj taj problem nastojala riješiti prilikom popisivanja stanovništva 2001. i 2011. godine.

Što se tiče broja žrtava u Bosni i Hercegovini, Jurčević će reći da su "rezultati su među Bošnjacima, Hrvatima i Srbima veoma različiti, što dokazuje da su motivi bili politički".

"Sve političke struje", zaključuje Jurčević, "očito i dalje žele manipulirati tim podacima, inače bi pristale na detaljna istraživanja".

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.