Koje su najunosnije pozicije do kojih vodi Kukuriku stranačka križaljka

Primarne pozicije 'križaljke' su u općinama, županijama, ministarstvima i agencijama, ali se njima pridružuju i položaji u nadzornim odborima i upravi velikih tvrtki u kojima država još ima značajan udio. Taj udio ne mora biti veći od 50% - ima i tvrtki, kao što je to Podravka, u kojima vlada RH postavlja upravu i sa 25%+jednim dionički udjelom.

Plaće u općinama i županijama su javnosti uglavnom poznate: riječ je iznosim od 9 do 16 tisuća kuna, kad je riječ o čelnim pozicijama i samoupravama koje nemaju problema sa tekućim prihodima. Plaće u općinama koje nemaju prihoda su, naravno, manje, a te će općine vjerojatno potpuno nestati u idućem krugu preustroja regionalne podjele Hrvatske.
Plaće u ministarstvima mogu biti i veće, ali ne i veće od premijerove. To znači da su čak i za osobe sa najviše radnog staža i dodatnim olakšicama limitirane na 19-20 tisuća kuna. Tako velike plaće izgledaju nedostižno za prosječnog građanina, ali su svejedno mnogo manje od direktorskih i upravnih u državnim tvrtkama kontroliranima od Vlade. Ta mjesta, u Upravama Podravke, Croatia osiguranja, HEP-a, INA-e i sličnih tvrtki, predstavljaju stvarni vrh 'križaljke', a ne ministarska.

U energetskom 'srcu' Hrvatske, HEP-u, koji je i dalje u 100%-tnom vlasništvu države, plaće osam članova uprave i izvršnih direktora se kreću, prema posljednjim financijskim izvješćima, oko prosjeka od 31.000 kuna bruto, što znači da sama uprava HEP-a prihoduje kao osam ministara, dok se njihov posao nalazi pod daleko manjom prismotrom i kontrolom javnosti. Slično je i u Croatia osiguranju, čiji je država manjinski vlasnik, ali i iz tog udjela igra veliku ulogu u kadroviranju.

Plaće u Podravki, gdje je država najveći pojedinični vlasnik (to je pozicija iz koje je AZ fond nastoji izgurati), ipak su veće – SDP-ov predsjednik Uprave, Zvonimir Mršić, izjavio je za medije da prima 35.000 kuna neto, dakle oko 70 bruto, kad se na tu veliku plaću dodaju i odgovarajuća davanja državi.
U Ini, tri hrvatska člana uprave za svoj posao primaju svaki po 140.000 kuna bruto plaće, kako su nedavno objavili neki portali. U neto iznosu, to je plaća oko četiri puta veća od premijerske. Na posljednjoj je sjednici Nadzornog odbora predloženo da se plaća podijeli na fiksni dio i onaj vezan za učinak – ali to zasad 'nije prošlo'.