Knezović: 'Dio bošnjačke političke elite ostao je u '93. Populizam u BiH će cvasti s radikalizmom, a defilirat će se sve više dok se ne dogodi jedna stvar'

Portal Direktno već je pisao o napetoj situaciji u BiH, pa smo tako mogli vidjeti napade na Hrvate katolike u Sarajevu zbog proslave Božića, pucanje Srba po džamijama uoči pravoslavnog Božića, okupljanje paravojnih bošnjačkih postrojbi s povicima koji se često povezuju s terorizmom... Novinar Zoran Krešić za Direktno je objasnio kako smatra da će se "stvari dodatno pogoršati jer RS sigurno neće odustati od prijenosa nadležnosti iz ustava BiH koji su im otete ili pak predane, a bošnjačka strana neće odustati od pretenzija da zagospodari s BiH. Jedan od najvećih problema jeste međunarodna zajednica koja ne pristupa problemima BiH iskreno s jednakim razumijevanjem za probleme svih strana". 

Situaciju u susjednoj nam Bosni i Hercegovini za portal Direktno komentirao je i Marijan Knezović, politički analitičar stanja u BiH koji je odmah na početku rekao kako se u medijima čuje dosta o tome kako se BiH ponovno militalizira.

"To nije tako. Bosna i Hercegovina se ne može ponovno militalizirati jer nikada nije niti demilitarizirana. Jedini koji su se apsolutno i besprijekorno odrekli oružja, predali ga političkim neprijateljima i ugasili svaki vid radikalne retorike pa i politike su Hrvati", poručio je Knezović te se osvrnuo na defile u Republici Srpskoj.

"To je jedan od eklatantnih pokazatelja koliko BiH kao država ne može provesti najobičniju odluku. Ustavni sud BiH je još 2016. godine donio pravorijek kojim je izvan snage stavio dijelove zakona o praznicima RS kojima je 9. siječnja bio definiran kao dan tog entiteta. Tu su presudu vlasti RS odlučile ignorirati tako što su najprije organizirali referendum o tome hoće li se provesti sudski pravorijek, a potom su donijeli novi zakon kojim su ponovno 9. siječnja označili kao dan republike. I on se danas slavi. Stoga, što god tko mislio o tom danu, mislim da se svi možemo složiti kako njegovo obilježavanje pokazuje kako je država BiH moćna kao crkveni miš kad želi provesti sudske (de facto političke) odluke", rekao je naš sugovornik i upitao: "Kako onda očekivati da se provedu odluke Ustavnog suda BiH koje su vezane za nelegalnost izbornog zakona? Hoćemo li očekivati da naše probleme riješi Plenković, koji defile u Srpskoj povezuje s komunikacijom Dodika i Milanovića?".

'Čović nije zaštitio prava Hrvata na biranje vlastitih predstavnika'

"Ne znam zašto onda ne poveže i radikalna i divljačka defiliranja 'federalnih partnera' iz Bužima s tim što je prije nekoliko tjedana u Vukovaru hodio rame uz rame Šefiku Džaferoviću, uvozniku mudžahedina u BiH koji tvrdi da je Hrvatska izvršila agresiju na BiH pa onda pohodi mjesta hrvatskih tragedija da ulovi selfie s premijerom 'agresorske države'.

Koliko znam, nitko iz Milanovićevog ureda nije išao na obilježavanje dana Republike Srpske. Vladajući partneri premijera Plenkovića su zato viđeni u Banjoj Luci kao počasni gosti i zato je nejasno zbog čega ima drskosti i dalje potencirati frakcionizam između vlade i šefa države kada se radi o BiH, takav sukob Hrvatima u BiH nimalo ne koristi", rekao je Knezović te se osvrnuo na paravojno paradiranje u Bužimu.

"Indikativno, baš u vrijeme kada djeca kao maškare zvone od vrata do vrata, krenuo je maskenbal i kod određenog dijela bošnjačkog naroda koji se krenuo prerušavati u militantne odore, uzvikivati terorističke povike, prijetiti… Bolje bi bilo da se preruše u balerine jer su njima najsličniji po vojnoj moći kada usporedimo arsenale oružja Hrvatske i Srbije s par zastarjelih puškica i noževa u posjedu BiH.

Nema veze, mogu kako hoće, vide da Hrvate zastupa Dragan Čović, 'spasitelj' i spisatelj koji je poznat po tome što je potpisao četiri toma knjiga za vrijeme najzahtjevnijeg mandata za hrvatski narod i onda ih predstavio za oltarom uz dekoraciju Presvetog oltarskog sakramenta. U četiri toma knjiga ne postoji nažalost opis kako je gospodin Čović zaštitio prava hrvatskog naroda na biranje vlastitih predstavnika. Jer nije. U petom tomu će zato, nadam se, izaći popis svih nepotističkih i koruptivnih uhljebljenja kojima je vlast kupovana novcem sirotinje za koju se tobože bori", rekao je Knezović.

'Otopljavanje' političkih odnosa

"Spisatelj i(ili) supotpisatelj Čović je u ovoj situaciji rekao kako je 'prevažno' da dođe do otopljavanja političkih odnosa između Bošnjaka i Hrvata u Federaciji BiH. Ako odnose treba zatopliti, može li Čović detektirati zbog čega su hladniji nego prije, što ili tko je tomu uzrok? Ne znam kad su odnosi Hrvata i Bošnjaka bili topli, 1993. sigurno nisu, kao što mi se čini i da je dobar dio bošnjačke političke elite upravo u toj godini ostao. Tako da, teza o zatopljavanju odnosa, pogotovo kad dolazi od Čovića, apsolutno je neprikladna. Pa imao je on sa svojim političkim partnerima više od 20 godina da zatopli što je god želio zatopliti i riješi što je god želio riješiti. Nije bio sposoban ni za jedno, ni za drugo, baš kao što ni sad nije sposoban za sve ono što po tisućiti put najavljuje", kritički je poručio naš sugovornik. 

"Dok se ne dogodi politička konsolidacija BiH, a ona je moguća isključivo pod uvjetom garantiranog realnog pariteta unutar vlasti za sva tri konstitutivna naroda, populizam će cvasti zajedno s radikalizmom, defilirat će se sve više i više, a zemlja nevjerojatnih potencijala ostat će nevjerojatno daleko iza svih, živeći nadu za još pokojim mističnim i lažnim obećanjem svojih političara", zaključio je Knezović za Direktno.