Knezović: BiH je postala protuustavna država, Hrvate se već 25 godina politički izolira kao da nisu temelj BiH

U HRT-ovoj emisiji Otvoreno urednika Damira Smrtića o njezinome posjetu BiH, o odnosima Hrvatske s tom susjednom zemljom, o položaju Hrvata i izmjenama izbornog zakona razgovarali su posebni savjetnik Predsjednice RH Mate Granić, državna tajnica u Ministarstvu vanjskih i europskih poslova Zdravka Bušić, Josip Klisović (SDP), komentator HRT-a Tihomir Vinković i analitičar Marijan Knezović.

Marijan Knezović smatra da će prava kriza u BiH doći s izbornim zakonom. Hrvati u BiH ne prihvaćaju i ne vole ovakvu BiH, ali žele uspjeh BiH u kojoj će se osjećati ravnopravno i biti treći entitet. Hrvate se već 25 godina politički izolira kao da nisu temelj BiH, rekao je Knezović. BiH je dogovor tri temeljna naroda, a ako se izbaci jedan, to onda nije ista država.

Knezović ne vjeruje da će se dogoditi novi izborni zakon i to zbog onih koji tvrde da provode građansku politiku u BiH, a ustvari je to fasada za velikobošnjački nacionalizam pričom o tome kako su druga dva nacionalizma loša, a građanstvo je dobro. BiH ionako nije nikome u fokusu, kao ni njega funkcionalnost i stabilnost, jer takva BiH nikome ne bi odgovarala. Problem je u samom ustavnom uređenju BiH koja je, kaže Knezović, postala protuustavna država. Više od 200 puta amandmanima – koji su prisilno nametnuti od strane predstavnika i nisu ratificirani u parlamentu – mijenjan je Daytonski sporazum.  Uvijek je to bilo na štetu Hrvata i Srba, tj. onih koji žele federalizam.

Mate Granić posjet predsjednice Grabar-Kitarović BiH Mate Granić ocjenjuje jako važnim. Atmosfera svih sastanaka bila je odlična, iako je bilo nerazumijevanja u njihovoj pripremi. Granić čvrsto vjeruje da će ovaj posjet pomoći da legitimni predstavnici tri naroda pronađu najbolja rješenja za otvorena pitanja koja postoje. 

Joško Klisović smatra da nije bilo nikakvih novih poruka za BiH u posjetu predsjednice i da bi posjet bio besmislen da nije odlučila otići u Ahmiće i Križančevo Selo. Na taj način je simbolički pokazala da Hrvatska stoji iza svih žrtava rata, neovisno o tome tko su bili počinitelji.

Dodao je kako je predsjednica posjetila BiH da bi objasnila što je radila u Turskoj, koju je, prema Klisoviću, posjetila kako bi dobila potporu Erdogana za promjenu izbornog zakona u BiH – u čemu nije uspjela. Granić mu je rekao da ne poznaje činjenice i temeljne principe diplomacije, kao i da laže o razlogu posjetu Turskoj, koji je bio postizanje Daytonskog sporazuma i njegovih elemenata.

Ako se sva tri naroda u BiH uspiju dogovoriti, neće trebati novi Dayton, čijem je duhu potrebno vratiti se u svakome slučaju, smatra Granić, kao i donijeti novi izborni zakon.

Zdravka Bušić kaže da je Hrvati u BiH važno osjetiti da je Hrvatska uz njih, uslijed izmjene izbornog zakona. Bušić se nada da će se to doista dogoditi i da hrvatski narod u BiH mora zauzeti stajalište. Ako se to ne dogodi, RH će vidjeti kako reagirati. Isto tako, nada se da će BiH postati kandidatkinja za pristup Europskoj uniji, a s obzirom da trenutno predsjeda Bugarska, ovo je možda najpovoljniji trenutak za to.

Tihomir Vinković smatra da je najveći problem u nedorečenostima Daytonskog sporazuma, tj. u nerazumijevanju njegovog jezika. Piše da se u predsjedništvo biraju predstavnici Hrvata, Srba i Bošnjaka, ali ne piše tko ih bira. Amerikancima je bilo samorazumljivo da svatko bira svojega, ali onima u BiH očito nije. Istaknuo je da se, kad su u pitanju zločini u BiH, puno manje spominju zločini koje su počini mudžahedini, kao i to da je armija BiH rekla da nije imala kontrolu nad njima. Isto tako, devedesetih je u BiH postojala akcija kojom je razbijeno središte iranske obavještajne službe, i to je važno znati, smatra Vinković.