Klisović se oduševljen vratio iz srca Europe: 'Nemojte da vas pojedini kamenčići spriječe'

Najčešći ambalažni materijali činili su papir i karton (40,8 posto), plastika (19,4 posto), staklo (18,8 posto), drvo (16,0 posto) i metal (4,9 posto). Ostali materijali činili su samo 0,2 posto ukupne količine ambalažnog otpada proizvedenog u 2022. godini. Te godine je EU proizvela procijenjenu ukupnu količinu od 83,4 milijuna tona ambalažnog otpada, podaci su Eurostata. Pregled prijavljenih podataka o proizvodnji i recikliranju ambalaže po stanovniku u zemljama EU-a i zemljama EEA/EFTA-e u 2022. godini prikazuje da je u 17 zemalja EU-a proizvedeno 150 kg ili više ambalažnog otpada po stanovniku.

FOTO: EUROSTAT

Količine su se kretale od 233,8 kg po stanovniku u Irskoj i 232,4 kg u Italiji do 78,8 kg po stanovniku u Bugarskoj. Najviše količine recikliranog ambalažnog otpada po stanovniku imale su Italija sa 159,8 kg i Njemačka sa 155,4 kg, dok je najmanje zabilježeno u Hrvatskoj s 43,1 kg. Kada je riječ i različitim opcijama oporabe za sav ambalažni otpad u 2022., glavni oblik oporabe je recikliranje u svim zemljama koje su podnijele izvještaje. U nekim je zemljama energetska oporaba ambalažnog otpada znatno pridonijela ukupnoj stopi oporabe. Iz Eurostata su ovdje napomenuli da zbog metodoloških i tehničkih problema zbroj recikliranja, energetske oporabe i druge oporabe se može razlikovati od ukupnih stopa oporabe koje smo prenijeli u prethodnoj tablici i može premašiti 100 posto.

FOTO: EUROSTAT

Koliko su točni podaci?

Među zemljama EU najveća energetska oporaba ambalažnog otpada zabilježena je u Finskoj (37,3 posto), dok u Grčkoj, Bugarskoj, ali i Hrvatskoj nije bilo oporabe energije iz ambalažnog otpada.  Međutim, zaokret po tom pitanju već nekoliko mjeseci komuniciraju jedinice lokalnih samouprava, ali i stručnjaci koji tvrde da bez energana teško da se može govoriti o rješavanju pitanja gomilanja otpada, odnosno njegovog dopremanja na odlagališta. Kako smo već problematizirali u nekoliko tekstova, a i u samom Eurostatu su toga svjesni, postavlja se pitanje točnosti podataka koje svaka zemlja dostavlja europskom statističkom uredu po pitanju odvajanja i recikliranja.

Za portal Direktno o tome je ranije progovorio stručnjak Viktor Simončić koji je otvoreno kazao da Hrvatska, kada govorimo o gospodarenju otpadom, za sada ima samo šarene kante i vrećice. "Da bi mi mogli zbrinjavati otpad na isti način kao Njemačka, uz jednostavnu pretpostavku da nam treba 20 puta manje postrojenja, jer nas ima manje, mi bismo trebali najmanje osam energana za otpad, dodatno nekih 35 manjih energetskih postrojenje za otpad, 15 linija za elektronički otpad, 130 kompostana, 50 sortirnica..., a nemamo skoro ništa. Zato mislim da je legitimno postaviti pitanje, recikliramo li mi stvarno onih 35 posto otpada, kako prikazujemo prema EU?", zapitao se stručnjak za zaštitu okoliša.

Međutim, kako je to primijetio i stručnjak za plastiku Josip Grilec, također u jednom od ranijih tekstova, da Europa nije gradila spalionice, i sama bi bila u puno većem problemu nego što je. Naime, a pro pos sve strožiš uvjeta koje europska administracija postavlja u direktivama za izvoz otpada u treće zemlje, gotovo je teško u postojećim okvirima zamisliti da se stari kontinent neće početi gušiti u vlastitom otpadu. Shvatili su to, čini se, i hrvatski vlastodršći, pa već postoje neki planovi o gradnji energana. Jedna od prvih za koje se očekuje da će krenuti s radom, bit će ona u Šibeniku, a na tom tragu je i zagrebački gradonačelnik Tomislav Tomislav Tomašević.

FOTO: HINA/Marina Bujan

Beskorisni otpad pretvoriti u korisnu energiju

Tome u prilog govori i nedavna ekspedicija zastupnika Zagrebačke skuštine u bečku energanu Spittelau, koja se nalazi u austrijskoj metropoli. Riječ je o šarenom zdanju u širem središtu grada koje, nakon spaljivanja otpada, energijom opskrbljuje 60-ak tisuća kućanstava glavnog grada Austrije. Pozivu predsjednika zagrebačke Gradske skupštine SDP-ovog Joška Klisovića za posjet Beču odnosno energani odazvao se tek manji dio vladajućih gradskih zastupnika, dok je od oporbenih bio jedino Dejan Kljajić. Cilj je, kako je tom prilikom istaknuo Klisović nakon  sastanka s predsjednikom bečke Gradske skupštine Thomasom Reindlom početkom studenog, informiranje zagrebačkih zastupnika i razmjena iskustava i podataka o ulozi energana u sustavu gospodarenja otpadom u Beču.

Taj grad, naime, ima čak četiri energane koje grijanjem opskrbljuju 450.000 kućanstava. Beč je osigurao kvalitetu života svojim građanima koja je po UN-ovim standardima na vrhu svjetske ljestvice, a to, kazao je Klisović, žele i u Zagrebu. "Prije nego što donesemo ozbiljne odluke koje su pred nama u Gradskoj skupštini o prijedlogu gradonačelnika Tomislava Tomaševića o centru za gospodarenje otpadom u zagrebačkom Resniku, kao i o SDP-ovom prijedlogu energane, želimo se dobro informirati o iskustvima gradova koji već više desetljeća koriste takve sustave", poručio je Klisović.

Žele, kaže, "pretvoriti beskorisni otpad u potrebnu i korisnu energiju", a argumenti "za" gradnju energane u Resniku gdje će biti i centar za gospodarenje otpadom jesu da je okolišno i zdravstveno prihvatljiva, da smanjuje volumen otpada i potrebu za velikim odlagalištima kao što je Jakuševec. U Beču su se prije donošenja odluka o njihovoj gradnji vodile javne diskusije, a prije toga su uveli sustav razdvajanja otpada koji može ići na oporabu i recikliranje, na korištenje industriji. Ostatak otpada iz kućanstava koji se više ne može reciklirati i iskoristiti odlazi u spalionicu gdje se proizvodi termička energija i struja za kućanstva.

FOTO: HINA/Marina Bujan

Reindl Klisoviću: 'Ne dopustite da Vas kamenčići odvrate od energane'

U ljetnim mjesecima dio energije koristi se za hlađenje u stanovima, a jedan dio se pretvara u struju koja se isporučuju građanima. U Beču se spaljuje polovicu od 1,2 milijuna tona otpada, dok se druga polovica reciklira. Reindl je priznao da građani imaju bojazni i dvojbe kada je riječ o ovakvim pogonima, a one su vezane uz dimnjake jer misle da će iz njih izlazizi smrdljivi ispušni plinovi te da će zrak biti zdravstveno loš i ugroziti stanovnike.Međutim, on je ujedno istaknuo da su u Beču poboljšali sustav za pročišćavanje ispušnih plinova tako da su čak ispod svih propisanih vrijednosti.  

"Rado bih upoznao kritičare koji su tako pametni zato što nema puno mogućnosti da se izbjegne spaljivanje otpada", rekao je Reindl poručivši Klisoviću da ne dopusti da ga "pojedini kamenčić na putu k energani od toga odvrate". Postrojenje za spaljivanje otpada Spittelau na glasu je kao izvanredan primjer održivog urbanog razvoja i zaštite okoliša. Taj kompleks je ujedno turistička atrakcija zbog svog estetskog izgleda i to zahvaljujući slavnom austrijskom umjetniku Friedensreichu Hundertwasseru, koji je krajem 1980-ih u svom prepoznatljivom stilu redizajnirao tu energanu, izgrađenu krajem 60-ih godina prošlog stoljeća. Tu je i Simmeringer Haide- postrojenje za obradu opasnog otpada i otpadnog mulja iz kojega se dobiva energija. U Beču također radi i energana MVA Flotzersteig, otvorena još šezdesetih godna 20. stoljeća i Pfaffenau koja koristi kao gorivo komunalni otpad.

Hrvatske tvrtke bježe od ovog biznisa: 'Volim ovdje pitati hoćemo li zabraniti cipele'

Pa iako je Reindl kazao da ne zna ima li u Beču udruga koje se protive spalionicama, odnosno energanama, kako se one danas nazivaju, u Hrvatskoj je stanovništvo još podosta nepovjerljivo prema toj tehnologiji obrađivanja otpada. Međutim, kako je ranije stručnjak za plastiku Grilec napomenuo u razgovoru za portal Direktno, a na tom tragu je i Simončić, da bi gospodarenje otpadom u Hrvatskoj zaista bilo cirkularno, potrebno je znati što u što ćemo reciklirati ambalažu koju prikupimo. A to je posljednji kotačić, i najvažniji, kojeg Hrvatska još nije riješila. Bez tog rješenja, Hrvatska će otpad samo spaljivati, a onda ne možemo reći da smo puno napravili, posebno ako to spaljivanje bude još skuplje nego što je bila sama proizvodnja ambalaže, a količina dobivene energije mizerna.

*Tekst je nastao u okviru projekta ''Što smrdi u hrvatskom modelu gospodarenja otpadom?'' kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.