Kekin ne vidi stvarnu želju za reformom zdravstva: 'Nema pomaka dok vladaju HDZ-ovi simpatizeri'

"Beroš je famoznom reformom nazvao neke izmjene i dopune Zakona o zdravstvenoj zaštiti i Zakona o obaveznom zdravstvenom osiguranju koje su izglasane u ovoj godini i u kojima zaista nema nikakvih suštinskih promjena. Prošle godine je pri Ministarstvu zdravstva pompozno osnovano savjetodavno tijelo za provedbu reforme zdravstva.

Već samim pogledom na njegov sastav, a čine ga većinom HDZ-ovi simpatizeri i članovi koji godinama vladaju istim tim sustavom i doveli su ga tu gdje je sada, bilo je jasno da stvarne želje za reformom nema", kazala je Kekin za Direktno.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Revizija sustava

Naglasila je kako je u 2023. godini izašla Državna revizija o učinkovitosti primarne zdravstvene zaštite u Hrvatskoj koja je pokazala porazne rezultate. "Utvrđeno je da ne prati struktura i starost liječnika, nema dugoročnog planiranja potreba za ljudskim resursima ni analize stanja", dodaje.

Dodala je kako je zaključeno da brojni pravilnici koji su presudni za normalno funkcioniranje sustava i koji su po Zakonu trebali biti doneseni još prije četiri godine, Ministarstvo nije uopće donijelo.

"Možemo reći da Beroš nije napravio niti zakonski minimum, a kamoli da bi išao u neke veće iskorake. Za reformu zdravstva je potrebna hrabrost, znanje i volja. Stvarna reforma zdravstva neminovno ugrožava interese moćnih pojedinaca koji sada vladaju sustavom, a Beroš je svim svojim dosadašnjim potezima dokazao da snage za tu bitku nema", poručila je Kekin. 

Obnova bolnica u Zagrebu 

Bolnice u Zagrebu se obnavljaju od potresa koji je metropolu pogodio još 2020. godine te je zbog toga jedna vrsta zdravstvenog kolapsa nastupila u najvećim hrvatskim bolnicama.

"S obnovom zagrebačkih bolnica krenulo se ovoga proljeća kada je isticao najzadnji rok da se iskoriste sredstva iz Nacionalnog plana za oporavak i otpornost. Da se pravodobno planiralo, ne bi u isto vrijeme u obnovu išao tako velik broj zagrebačkih bolnica i ne bi sada imali u tolikoj mjeri smanjene bolničke kapacitete", naglasila je naša sugovornica.

Bolnički kapaciteti KBC-a Zagreb, najveće zdravstvene ustanove u Hrvatskoj, smanjeni su za 30-ak posto, a psihijatrica tvrdi da je za što bolju iskoristivost bila nužna koordinacija Ministarstva zdravstva. "Mislim da je potrebno puno više direktiva koji će dovesti do bolje funkcionalnosti zdravstvenih ustanova za vrijeme obnove, a to od strane Ministarstva nismo čuli.

Od onih najbanalnijih, da se zbog ograničenosti prostora stimulira rad u više smjena, rad u dnevnim bolnicama, mobilnost zdravstvenih djelatnika unutar sustava sukladno potrebama ili da se primjerice, napokon jasnije definira opseg djelatnosti primarne, sekundarne i tercijarne zdravstvene skrbi s ciljem uvođenja reda i rasterećenja ustanova koje su u obnovi", dodala je. 

Ivana Kekin naglašava da ako je kapacitet nekog odjela smanjen ili je odjel uslijed obnove praktički obustavio svoju djelatnost, kao što primjerice Zavod za humanu reprodukciju u Petrovoj bolnici više ne prima nove pacijentice kojima je potrebna potpomognuta oplodnja, jasno je da je nužna bolja koordinacija kojom će se zdravstvenim djelatnicima omogućiti da svoj posao privremeno obavljaju na nekoj drugoj lokaciji ili u nekoj drugoj ustanovi.

"Sasvim je jasno da je posljedica ovog kaosa izazvanog istovremenom i slabo koordiniranom obnovom većine zagrebačkih bolnica unutar i onako krhkog zdravstvenog sustava dovela do produljenja lista čekanja, odljeva pacijenata, novaca, a za njim i medicinskog kadra u privatni sektor. Poznavajući način na koji HDZ s pomoću svojih upravljača unutar zdravstvenog sustava djeluje, teško se oteti dojmu da se ne radi o slučajnosti već da upravo ta vrsta kaosa i urušavanja javnozdravstvenog sustava pojedincima itekako može ići na ruku", tvrdi.

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Bolnice su veliki 'gubitaši' 

Ginekolog Trpimir Goluža za Direktno objašnjava kako su bolnice najveći "gubitaši", odnosno da stvaraju najveće dugove u zemlji, a da ravnatelji ne snose "nikakvu odgovornost i smiju stvarati kolike god žele gubitke i to samo zato što je sustav krivo postavljen", a s tim se slaže i Kekin. 

"Ravnatelji zdravstvenih ustanova kojima upravlja država nisu postavljeni po ključu izvrsnosti i stručnosti, već je politička podobnost ključni i jedini kriterij kod izbora ne samo ravnatelja nego i šefova klinika i zavoda što dakako dovodi do lošeg upravljanja.  

Zdravstveni sustav funkcionira tako da oni doktori koji su ujedno i članovi HDZ-a postaju kandidati za visoke upravljačke funkcije u zdravstvu po ključu kojeg je ministar Beroš kad je komentirao izbor šefa KBC Sestre milosrdnice pjesnički sažeo u 'stranka bira put'. Dakle, ako ravnatelj nije postavljen na temelju stručnih kriterija, onda se s tog mjesta niti ne odlazi u slučaju lošeg upravljanja jer se taj element niti ne uzima kao kriterij", kazala je. 

Dodala je kako su dugovi bolnica poseban problem koji ima višestruke korijene. "Osim lošeg upravljanja, za gomilanje dugova je odgovoran i loš način na koji se bolnice financiraju. Prvo, bolnice se financiraju na temelju maksimalnih iznosa sredstava za provođenje dijagnostičko terapijskih postupaka, a ne na temelju stvarnih potreba nego nekom inverznom računicom koja bi u zbroju trebala svakoj bolnici pokriti troškove koji su u velikoj mjeri zadani.

U praksi to dovodi do provođenja i multipliciranja često nepotrebnih dijagnostički postupaka, do nepotrebnih dana bolničkog liječenja, a sve zbog potrebe da se ispostavljenim fakturama HZZO-u 'poravnaju računi'. U protivnom, računat će se da je bolnica HZZO-u dužna. Istovremeno, nitko ne pita za kontrolu kvalitete i ishode liječenja", kazala je.

Kao drugi razlog navela je sistemsko perpetuiranje duga ljekarnama i veledrogerijama. "Mi te dugove ipak na kraju platimo s golemim zateznim kamatama, koje su ionako već odavno uračunate u cijenu. Izgleda kao da je sustav svjesno tako posložen. Ravnatelji kasne s plaćanjem lijekova jer novac koji dobivaju na mjesečnoj bazi nije dostatan za redovito poslovanje. Lijekovi se u bolnicama nabavljaju skupo i neracionalno, najčešće i bez stvarne odgovornosti.

To pokazuje činjenica da se zastupljenost generičkih lijekova u našim bolnicama ne povećava. Mi u zdravstvu trošimo postotno najviše u EU na farmakološko liječenje: čak 28,5 posto, čak 10 postotnih poena više od prosjeka EU. Dio tih neracionalnosti svakako se može pripisati i podbačaju u prevenciji, kao i potkapacitiranosti javne nabave u našim bolnicama", kaže. 

Saborska zastupnica ističe kako je nužno prijeći na novi model financiranja bolnica po načelu programskog ugovaranja utemeljenog na stvarnim potrebama društva. "Potrebno je uvesti model plaćanja temeljen na  kontroli kvalitete i objektivnim, mjerljivih ishodima liječenja. Takav sustav će  moći prepoznavati i sistemski nagrađivati one liječnike i timove koji su smanjili liste čekanja i čiji rezultati su izvrsni po objektivnim mjerilima, kao i ravnatelje koji odgovorno upravljaju. 

Na kraju, potrebno bi bilo i urediti sustav nabave lijekova, ponovno uvesti centraliziranu javnu nabavu za lijekove, usluge i robe koje nabavljaju zdravstvene ustanove, zapriječiti sukobe interesa pri sastavljanju lista lijekova i prekinuti s praksom nedoličnog djelovanja farmaceutske industrije u hrvatskim bolnicama", kazala je. 

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Prenošenje upravljačkih prava općih bolnica na državu

Ministar Beroš je rekao kako će doći do prenošenja upravljačkih prava općih bolnica na državu. Izvanbolnička specijalističko - konzilijarna zdravstvena zaštita, specijalne bolnice, lječilišta i poliklinike ostaju u upravljačkoj nadležnosti županija.

"Držim da nema što Ministarstvo zdravstva zakonom uzimati osnivačka prava ustanovama koje su pod ingerencijom županije, kao što držimo da nema što država određivati koliko ćemo mi domova zdravlja imati", rekla je Kekin. 

Dodaje kako je Sveti Duh bolnica u koju je ulagao Grad Zagreb te je izgradio javnu garažu i obnovio dnevnu bolnicu te napominje kako je i smanjen veći dio dugova države novom upravom. "Najvažniji dio jest da se sa mnom slaže i USUD koji je još 2012. godine donio odluku prema kojoj za svaku promjenu vezanu uz zdravstvene ustanove u vlasništvu lokalne samouprave ili Grada Zagreba- za spajanje, za ukidanje potrebna je suglasnost jedinice lokalne samouprave", kazala je. 

Uoči izbora ponovno pokrenuta tema reforme

Sljedeća, 2024. godina je super izborna i baš se sada ponovno pokrenula tema zdravstvene reforme te oporba smatra kako je to čisti izborni trik. "Vlade Andreja Plenkovića i deseci ministara koji su kroz iste prošli nisu proveli niti jednu od reformi koje su ključne za kvalitetu života građana i razvoj društva. Naime reforme su teške i redovito sadrže i elemente koji se neće svima svidjeti te će izazvati otpore. Osim toga reforme često puninu svojih rezultata pokažu u duljem periodu od jednog izbornog ciklusa", poručila je saborska zastupnica. 

Objašnjava kako onaj koji bi odlučio unaprijediti zanemaren sustav skrbi za mentalno zdravlje djece i mladih, rezultate bi, da krene danas, vidio za pet godina. "Kadrovski deficit koji je segment tog problema naime nije moguće brže riješiti. Za hvatanje ukoštac s nagomilanim problemima, za stvarne promjene, potrebna je vlast koja je hrabra i nepokolebljiva u ostvarenju obećanog i inzistiranju na javnom interesu, pa i kad je teško i neisplativo na kratke staze.

HDZ nikada nije bio takva stranka i nije to ni danas niti će biti u budućnosti. Unatoč tome što se premijer trudi svakodnevno građanima servirati fotošopiranu sliku Hrvatske, građani jako dobro znaju kakvo je stanje u njihovim novčanicima, kakve su cijene u dućanu, a i koliko moraju čekati na pretrage i terapije", dodala je. 

FOTO: HINA/Edvard Šušak

Najveći problemi zdravstvenog sustava

Na pitanje što joj najviše smata u zdravstvenom sustavu, Kekin je odgovorila kako ne može izdvojiti samo jednu stvar. "Loše upravljanje, koje kada se radi isključivo po političkom ključu i ne može biti drugačije nego loše, je zajednički nazivnik svih problema. Sustavna devastacija primarne zdravstvene zaštite kao glavnog stupa zdravstvene zaštite kojoj svjedočimo godinama dovela je do toga da nam gotovo polovina liječnika koji rade u primarnoj nema potrebnu specijalizaciju, a skladno tome niti potrebno znanje i iskustvo", kazala je. 

Tvrdi i kako sve navedeno jasno dovodi do značajno lošijih i značajno skupljih ishoda liječenja, ali i do zagušenja sustava koji time postaje nedostupan onima kojima je stvarno potreban. "Manjak iskustva uz manjak edukacije dovodi do korištenja prekomjernih, katkad i štetnih, kako dijagnostičkih tako i terapijskih metoda te često neopravdanog upućivanja u sekundarne i tercijarne zdravstvene centre. Tako se također stvaraju duge liste čekanja, na kojima zaglave i oni kojima su specijalistički i subspecijalistički pregledi, dijagnostika i terapija doista potrebni", rekla je.

Tvrdi kako i zbog nedovoljnog ulaganja u sustav primarne zdravstvene zaštite kroz svega nekoliko godina Hrvatska će ostati bez 40 posto educiranih liječnika obiteljske medicine, koji odlaze u mirovinu.

"Doista je potrebno pod hitno reafirmirati ulogu ambulante obiteljskog liječnika kao centralne institucije, koja ne treba služiti kao sada za izdavanje uputnica i doznaka, nego koja poznaje i promatra pacijenta u cjelini te ga aktivno vodi kroz proces dijagnostike i liječenja. Obiteljski liječnici i domovi zdravlja trebaju postati centar i najvažniji dio dostupnog i kvalitetnog zdravstvenog sustava", kaže. 

Sveprisutan sukob interesa

Naglasila je kako je smeta sveprisutni sukob interesa u zdravstvenom sustavu. "Dva su najvažnija polja u zdravstvenom sustavu u kojima je potencijalni sukob interesa važno anticipirati i njime aktivno upravljati. Prvo je istovremeni angažman liječnika u privatnom i u javnom sektoru, a drugo je odnos liječnika i liječničkih udruga s proizvođačima lijekova i medicinskih proizvoda.

Učinkovita i odgovorna politika sukoba interesa trebala bi jasno specificirati odnose i aktivnosti koji su prihvatljivi, one koji su zabranjeni, te pružiti jasne smjernice o tome kako osigurati da su svi takvi odnosi transparentni", rekla je.

Što se tiče istovremenog angažmana liječnika u privatnom i javnom sektoru kaže kako je važno da takav angažman ne mogu obavljati osobe na upravljačkim pozicijama u zdravstvu radi izbjegavanja sukoba interesa koji bi potencijalno išao na štetu pacijenata te javnom zdravstvenom sustavu u cjelini.

"Isto tako važno je rad u privatnom sektoru uvjetovati efikasno odrađenim poslom u matičnoj zdravstvenoj ustanovi, kako bi se izbjegli scenariji kompenziranja neadekvatnog i nedovoljnog korištenja kapaciteta javnog zdravstvenog sustava izvršavanjem usluga u privatnom zdravstvenom sektoru, a plaćaju sredstvima osiguranika", dodaje.

Zabrinjavajući podaci

Kekin navodi kako bi odnos liječnika i liječničkih udruga s proizvođačima lijekova i medicinskih proizvoda trebao bi prije svega biti transparentan, a dodatno bi trebalo izbjeći trenutno učestale situacije gdje su upravo predstavnici stručnih društava oni koji značajno utječu na izbor lijekova koje HZZO stavlja na liste, dok istodobno upravo ta stručna društva primaju izdašne donacije od strane farmaceutske industrije. 

"Zabrinjavaju podaci prema kojima su sredstva za farmakološko liječenje onkoloških bolesti u periodu od 2014. do 2020. godine povećala čak tri puta, što nisu pratili značajni napreci u duljini trajanja ili kvaliteti života bolesnika, a istodobno upravo su onkološka stručna društva ona koja dobivaju najviše donacija od strane farmaceutske industrije.

Potrebno je ponovno uvesti etičke ugovore između HZZO-a i farmaceutskih tvrtki, kojima bi se farmaceutske tvrtke obvezale da redovito izvješćuju HZZO o svim transferima sredstava prema liječnicima, stručnim društvima, udrugama i ustanovama", rekla je. 

Goluža nije zadovoljan Beroševim idejama: 'Zaostajemo za najrazvijenijim zemljama EU'

Zaključno je naglasila kako je smeta i upadna nefleksibilnost zdravstvenog sustava kao i izbjegavanje preuzimanja odgovornosti. "Široj javnosti su to najzornije ocrtali slučajevi Vladimira Matijanića i Line Budak. U oba slučaja svjedočili smo izrazitoj rigidnosti sustava koja se prelama preko leđa pacijenta, a kada se na to ukaže, na potpunu nespremnost na prepoznavanje grešaka i korekciju", dodaje. 

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.