NOVI ŠEF ĐURE ĐAKOVIĆA

Kekez: Čini mi se lakše naći tri strateška partnera nego jednog

Autor

Dragana Radusinović

Tone li slavonski brod Đure Đakovića ili ga se može spasiti? Nekolicina upućenijih u stanje slavonskobrodskog Holdinga na to će pitanje odgovoriti poput ronioca na dah. Udahnut će duboko, prestat će disati i nadati se da će netko drugi ponuditi odgovor kad oni "izrone".

12.01.2020. u 10:27
Ispiši članak

Predsjednik uprave i predsjednik nadzornog odbora dali su ostavke, a ministar gospodarstva Darko Horvat "spasonosno" je rješenje našao i kreditu s državnim jamstvima i imenovanju Hrvoja Kekeza dugogodišnjeg direktora poduzeća Đurinog poduzeća Strojna obrada za predsjednika Uprave cijelog Holdinga. Na šest mjeseci.  Iz tišine ostalih većih dioničara očito je da se rješenje za probleme Đure Đakovića očekuje od države koja drži 23 posto tvrtke, a slijede je Nenad Bakić i potom PBZ – CO, obvezni mirovinski fond drugog stupa. Do ljeta oči će u Slavonskom brodu biti uprte u Hrvoja Kekeza. Zatekli smo ga na skijanju ipak spremnog za razgovor o budućnosti ostataka grupacije u kojoj je nekada radilo 15 ak tisuća ljudi, a danas ih je  s bivšim dijelovima sustava koji su u međuvremenu privatizirani oko pet tisuća. U Holdingu kojem je država još uvijek najveći dioničar na kraju rujna je prema poslovnom izvješću bilo zaposleno 860 radnika. 

"Čekamo da dođe najavljena pomoć države pa da krenemo u razradu plana restrukturiranja. Volio bih da to bude plan u kojem ćemo razraditi više mogućnosti za budućnost, a ne samo jednu", kaže Kekez i tvrdi da je optimističan. 

Kredit od 150 milijuna kuna uz državno jamstvo obećao je ministar gospodarstva Darko Horvat kako bi se tim novcem deblokirali računi i financirao dovršetak poslova po tri potpisana ugovora, koja bi potom trebala Đuri Đakoviću donijeti 128 milijuna kuna nove likvidnosti. Državna su jamstva nužna kako biznis specijalnih vozila, koji čini više od polovice prihoda Holdinga, ne bi završio u stečaju. 

Iako Kekez djeluje optimistično, priča o Đuri Đakoviću pomalo podsjeća na priču o pulskom Uljaniku. Ima posla, ali nema novca za financiranje posla. Prema poslovnom izvješću za prvih devet mjeseci lanjske godine Holding ima 572,1 milijun kuna dogovorenih poslova,  ali ne i novca kojim bi financirali obavljanje tog posla. 

"Vjerujem da bi u Đuri Đakoviću mogle opstati proizvodnja i održavanje borbenih vozila, potom teretnih vagona, opreme za eksploataciju nafte i prijenosnika snage, reduktora, zupčanika i vratila te održavanje osovinskih sklopki za vagone i lokomotive", sažima Kekez kako je on to zamislio. Pred njim je izrada plana restrukturiranja Holdinga koji treba odobriti Europska komisija, a za koji bi bilo poželjno da uključuje i strateškog partnera, odnosno ulagača koji bi još jednom izvukao Đuru Đakovića iz problema. 

Takvoga pak na horizontu, priznaje Kekez nema, pa kaže: "Smatram da će biti lakše naći nekoliko strateških partnera zainteresiranih za ulaganje u pojedine programe nego jednog koji bi ušao u cijeli Holding".

Naime, među realno tri poslovna segmenta Đure Đakovića najžilaviji je segment obrane kojem su jedinom u prvih devet mjeseci prihodi rasli sa 15,6 na 22,7 milijuna kuna. Tumači se kako je obrana državi realno najvažniji dio biznisa  koji uz lobističku i poslovnu pomoć države ima i najveće izglede opstati, no kako je istodobno smetnja investitorima koji bi htjeli uložiti u druge dijelove poslovanja, odnosno ne žele "imati ništa s vojskom". 

Kekez kaže kako Energetika i infrastruktura posluje dobro i stabilno.  "Oni će sigurno dalje uspješno poslovati", smatra novi predsjednik Uprave. 

Za najveći dio Holdinga, Specijalna vozila Kekez smatra da imaju šansu. "Oni sada nisu produktivni, posluju s gubitkom, ali država ima snažan interes u vojnom djelu programa, a na nama je da to iskoristimo", kaže Kekez iz čega se može zaključiti da je težište težnji u Đuri Đakoviću na obrani i vojnom djelu programa u Specijalnim vozilima u kojima je i zaposleno gotovo 70 posto od 680 radnika. 

Gotovo je očito da će se Holding pozdraviti sa segmentom Industrijskih rješenja koja su se bavila elektromontažom, proizvodnjom opreme i inženjeringom jer je to poduzeće zatražilo predstečajnu nagodbu nakon što su prekinuli najveći dio proizvodnje. 

"Pokušaji da ih se spasi su trajali predugo i odvijali su se presporo. Holding je vlasnik proizvodnih prostora i većine opreme , možemo ih prodati, ali o tome će odlučivati vlasnici" , kaže Kekez o sudbini tog dijela poslovanja dok za Strojnu obradu koju je vodio 16 godina tvrdi da posluje stabilno. "U godinama krize smo znali imati gubitke, ali nikad nismo bili blokirani, nikada nismo dizali kredite za plaću  i dobro smo disperzirali rizike", kaže Kekez. 

Unatoč optimizmu novog predsjednika Uprave tihi promatrači, koji su više ili manje upućeni u probleme kompanije na pitanje o "tonjenju Đurina broda" nakon ponovnog hvatanja daha izražavaju strah da bi ipak mogao potonuti. Moglo bi se reći da se svi puno nadaju, ali vrlo malo očekuju smatrajući kako je Đuro Đaković predugo ostavljen na vjetrometini da bu mu se više moglo pomoći. Na pitanje što bi moglo opstati čak i u slučaju stečaja Kekez za sada nije bio od volje odgovarati. Ionako će u planu restrukturiranja Europskoj komisiji morati dokazati da su opcije koje osmisle doista bolje od stečaja. Zašto je sve to dobra vijest? Zato što je neke agonije bolje prekinuti ako im nema pomoći, a Đuro Đaković je izgleda na putu da mu se pomogne ili da se prekine agonija. Bez najmanje jednog strateškog partnera izglednija je druga opcija. Iako se, dobacit će Kekez, nešto može postići i prodajom imovine. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.