KARLO RESSLER: SDP-ovi zastupnici u Europskom parlamentu šute kad se zbog učinkovite zaštite vanjskih granica neutemeljeno blati Hrvatsku

Hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu Karlo Ressler radio je kao izvjestitelj na Europskom fondu solidarnosti, a trenutno se nalazi u ulozi izvjestitelja EPP-a o europskom proračunu za 2021. godinu te je u velikom intervjuu za portal Direktno otkrio što Hrvatska u ovoj godini može očekivati od Europske unije, oko kojih tema se u Europskom parlamentu i dalje vode žestoke političke bitke, ali i kakva je perspektiva mladih u EU i Hrvatskoj.

Pomoć za Hrvatsku

U 2020. godini, uz globalnu pandemiju Covida-19, Hrvatska se suočila s nekoliko razornih potresa koji su izazvali štetu koja se mjeri u milijardama eura. Potres koji je pogodio Sisačko-moslavačku županiju, magnitude 6,3 po Richteru, odnio je sedam života i ostavio ogromne posljedice. Evidentno je kako Banovini slijede mjeseci i godine oporavka. Radili ste kao izvjestitelj na Europskom fondu solidarnosti, kakvu pomoć može očekivati Hrvatska?

U manje od 24 sata od potresa Hrvatska je iz Europske unije već bila primila prvi dio pomoći koji koji nam je bio najpotrebniji. Zahvaljujući Mehanizmu civilne zaštite, u Hrvatsku je pristiglo 217 kontejnera za stanovanje, 1003 šatora, 5570 kreveta te nekoliko tisuća vreća za spavanje i grijalica. Povjerenik za krizne situacije Lenarčič je dan nakon potresa zajedno s potpredsjednicom Komisije Šuicom posjetio najteže pogođena područja. Europske države pokazale su iznimnu spremnost pružiti ruku Hrvatskoj, baš kao što smo i mi to u nekoliko navrata napravili za druge države članice.

Najznačajnija sredstva za obnovu i revitalizaciju primit ćemo kroz Europski fond solidarnosti, kao i kod zagrebačkog potresa, za čiju sanaciju smo dobili 684 milijuna eura. Preduvjet za prijavu je popisivanje štete što će tek pokazati prave razmjere ove prirodne katastrofe. Dugo neću zaboraviti potresne prizore i razgovore iz obilaska razrušene Petrinje, Gline i Siska. Stanovnici Sisačko-moslavačke županije zaslužuju našu pomoć te solidarnost i nacionalne i europske razine. Borit ću se u Europskom parlamentu, zajedno s ostalim kolegama, da izravna bespovratna sredstva dobijemo što brže i jednostavnije.  

Sukobi s europskom ljevicom

Budući da u Europskom parlamentu svjedočimo napadima lijevih političkih opcija zbog navodnog nasilja hrvatske policije prema migrantima na hrvatskim graničnim prijelazima, pojasnite nam o kakvim prigovorima je riječ i što mislite da je njihov izvor? Dolaze li te kritike od hrvatskih europarlamentaraca ili zastupnika iz drugih zemalja?

S više od 6500 hrvatskih policajaca Hrvatska trenutno štiti najdužu kopnenu granicu Europske unije. Taj težak posao obavljaju odgovorno i danonoćno, često po nepristupačnom terenu i neovisno o vremenskim uvjetima - snijegu, žegi, kiši. Zadatak im je zahtjevan, ali i jednostavan – spriječiti nezakonite prelaske hrvatske državne granice pod okriljem noći, izvan graničnih prijelaza i bez ikakvih dokumenata koji bi omogućili njihovu identifikaciju. Istodobno, cilj im je i spasiti one – primjerice žene s djecom i trudnice - čije živote krijumčari ljudima dovode u opasnost opasnim prelascima u želji za profitom.

Zaštita granice i reguliranje migracija je pitanje od strateške važnosti za cijelu Europu, a itekako i za Hrvatsku kao jednu od država najizloženijih migracijskom pritisku. U Europskom parlamentu postoje zastupnici koji otvoreno potiču i zagovaraju politiku stihijskih migracija. Zato ne čudi da im je učinkovita zaštita vanjskih granica trn u oku te da je i Hrvatska zbog toga često meta njihovih neutemeljenih napada. SDP-ovi zastupnici su odabrali šutjeti po toj temi, čak i kada i kolege iz njihovog Kluba neargumentirano blate Hrvatsku i bez obzira što se radi o pitanju od neizmjernog strateškog interesa za Hrvatsku.

Migrantsko pitanje

Na tragu migrantskog pitanja, javnost nije u potpunosti upoznata s početkom pregovora o novom migracijskom paketu koje je predstavila Europska komisija u rujnu. Izabrani ste u najuži tim Europske pučke stranke u čije ćete ime pregovarati o zakonodavnom prijedlogu. Koje su ključne teme tog paketa, koji dio paketa je od najvećeg značaja za Hrvatsku i u kojem vremenskom roku očekujete da će se postići konsenzus?

Danas, za razliku od prije pet godina, ipak prevladava svijest da je nužno zaštititi europsku granicu te da u Europi nema prostora za nezakonite i nekontrolirane migracije. Za Hrvatsku je to pogotovo bitno i zato nam je uspjeh cjelovite reforme sustava migracija i azila od presudne važnosti. Novi pristup migracijama, kojeg je Komisija predstavila u rujnu, kao svoj preduvjet ima učinkovitu zaštitu vanjskih granica. Tijek pregovora koji sada kreću ovisit će o raspravama i unutar Parlamenta i unutar Vijeća.

Pregovaramo o paketu u kojem je svaki poseban dio važan tako da ću se usredotočiti na cjelinu, ali osobito ću se baviti uređenjem europske baze biometrijskih podataka nezakonitih migranata i podnositelja zahtjeva za azil (Eurodac) jer je suvremeni informacijski sustav danas nužan u borbi protiv nezakonitih migracija. Europa mora biti humana prema onima koji bježe iz ratom pogođenih država, odlučna prema pokušajima zlouporaba sustava azila, a beskompromisna prema krijumčarima i trgovcima ljudima koji profitiraju na tuđoj patnji.

Korona kriza poljuljala je ekonomske temelje svih zemalja Europske unije. Stoga važnost europskog proračuna za sljedeću godinu nikada nije bila veća. Kako ste baš Vi izvjestitelj EPP-a o europskom proračunu za 2021., pojasnite nam što to znači u dinamici donošenja proračuna, što znači za građane Europske unije, a što za stanovnike Hrvatske?

U ovakvoj zdravstvenoj i ekonomskoj krizi, Europa može napraviti najviše s gospodarskim mjerama. To pokazuje i povijesni dogovor o ogromnom paketu oporavka od ukupno više od 1800 milijardi eura u razdoblju od 2021. do 2027. Glavni cilj prvog proračuna novog Višegodišnjeg financijskog okvira bio je pružiti konkretnu solidarnost za države, sektore i generacije koje su najpogođenije krizom i kojima je najpotrebnija pomoć i započeti s oporavkom. Zato će biti važan dio oporavka, osobito u osnaživanju zdravstvenih sustava i podršci malim i srednjim poduzetnicima.

Za Hrvatsku je proračun za 2021. početak snažnih investicija, pripreme što kvalitetnijih projekata kako bismo učinkovito i smisleno iskoristili 24 milijarde eura na raspolaganju, što je dvostruko više nego u proteklih sedam godina. Europska sredstva bit će snažan poticaj gospodarstvu i oporavku od posljedica potresa i pandemije.

Bez kluba EPP-a nije moguće postići većinu u Europskom parlamentu. Je li to zavidna pozicija prilikom pregovaranja oko proračuna ili to može stvoriti nelagodu među drugim klubovima? Kako Vi na mjestu izvjestitelja mislite osigurati proračun koji će istovremeno zadovoljiti viziju EPP-a, ali i potaknuti druge klubove da ga podrže?

Biti dio najveće europske političke obitelji desnoga centra – europskih pučana i demokršćana – svakako nosi najveću snagu u Europskom parlamentu, ali samim time i najveću odgovornost u našem ukupnom radu. Misao vodilja naše političke opcije, a i Europskog parlamenta je okupiti većinu oko temeljnih europskih interesa. To je vjerojatno posebno očito kod upravljanja ograničenim financijskim sredstvima u svim područjima djelovanja Unije.

Sa 187 članova, naš Klub je uvjerljivo najveći, ali je daleko od samostalne većine u Europskom parlamentu koji broji 705 zastupnika. Ne bježimo od toga da postoje različite političke, kao i nacionalne perspektive, kao i da ih se kroz kontinuirani dijalog pokušava približiti. Međutim, naše temeljne vrijednosti i najveća snaga – sigurnost, odgovornost, obitelj, sloboda i solidarnost – u krizi bez presedana još su snažnije prepoznate. To su, uostalom, pokazali i uvjerljivi rezultati hrvatskih parlamentarnih izbora u srpnju.  

Mladi u EU i Hrvatskoj

Što s mladima? U Vašim izlaganjima politika za mlade se često ističe, je li to i Vaš osobni prioritet? Ako je, zašto?

Apsolutno. U Europskom parlamentu provodim i program Mladeži, koja je uz Gradsku organizaciju HDZ-a Zagreb i predložila moju kandidaturu, a s tim programom za mlade smo i izašli na izbore. Kroz urede HDZ-ovih europskih zastupnika u proteklim godinama je stažiralo ili radilo gotovo tisuću mladih. Uključujemo mlade u europske teme jer su, uz sve posebnosti, temeljni izazovi mladih u Europi vrlo slični – kvalitetno obrazovanje, posao i stanovanje. Dobro je vidjeti i da sve više mladih gradonačelnika, načelnika i lokalnih dužnosnika sjajno razumije europske fondove i europske javne politike. To je važno za razvoj njihovih mjesta i za cijelu Hrvatsku.

Ubrzane društvene, gospodarske i tehnološke promjene najviše utječu na mlade. Na žalost tako je i s posljedicama pandemije Covida. Stariji su u zdravstvenom smislu najugroženija skupina, ali u pogledu gospodarskih posljedica to su na žalost upravo mladi. Krize pogađaju sve generacije, no za one koji su u formativnim godinama ili tek počinju raditi, posljedice su dublje i dugoročnije. To je bilo očito i u financijskoj krizi 2008. kada je u mnogim europskim državama, pa i Hrvatskoj, stopa nezaposlenosti mladih premašila 50 posto. Bez posla se nije moguće osamostaliti, napustiti roditeljski dom, zasnovati obitelj. Nezaposlenost mladih ima teške društvene posljedice i zato je ključno djelovati odmah kako bi se to sprječilo.

Potpredsjednik ste parlamentarne grupe za demografske izazove, ravnotežu obiteljskog i poslovnog života i tranzicije mladih. Iako se u Europskom parlamentu redovito govori da su mladi prioritet, za države sa slabijim ekonomskim pokazateljima, među kojima je i Hrvatske, često ne preostaje ništa drugo nego pustiti mlade osobe da svoju sreću potraže u nekoj bogatijoj zemlji. Što Europska unija u sljedećoj godini želi i treba učiniti da mlade osobe svoju budućnost ipak potraže u domovini?

U Europskoj uniji svatko može samostalno odabrati gdje želi živjeti i raditi i to je dobro. Međutim, mobilnost mladih bi trebala biti pravi slobodni izbor, a ne rezultat toga da u nekim europskim krajevima nije moguće imati kvalitetan životni standard, pronaći dobar posao i zasnovati obitelj. Svoju ključnu dužnost u Europskom parlamentu zato vidim u borbi za smanjivanje gospodarskih razlika između država članica. Ravnomjeran razvoj svih dijelova Europe mora ostati jedno od temeljnih europskih načela i zbog toga nam je posebno bitno da ćemo na raspolaganju imati više od 24 milijarde eura za oporavak, digitalizaciju i zelene politike. To su velike mogućnosti upravo za nove generacije.

Kroz europska sredstva financiraju se potpore za zapošljavanje mladih, pripravništvo, stručna usavršavanja, studentski domovi diljem Hrvatske… Drugim riječima, diljem Europe otvaraju se nove mogućnosti za mlade i veću kvalitetu njihova života. Od 1. siječnja maksimalne potpore za samozapošljavanje podižu se na 130.000 kuna. Mladi u Hrvatskoj imaju najbolje digitalne vještine u cijeloj Europskoj uniji, a hrvatska ICT industrija posljednjih godina ostvaruje sjajne rezultate i stvara izrazito visoku dodanu vrijednost za hrvatsko društvo. Takvu priliku moramo iskoristiti prvenstveno za preobrazbu Hrvatske – ulaganje u mlade, digitalizaciju i inovacije te poduzetništvo.