KARDINAL PULJIĆ Jedan od najglasnijih 'boraca' za Hrvate u BiH; veliku ulogu u njegovom životu imao je papa Ivan Pavao II.

Vinko Puljić rođen je 8. rujna 1945. u mjestu Priječani pokraj Banje Luke, a za svećenika je zaređen 29. lipnja 1970. u Đakovu. Prve tri godine svećenstva bio je kapelan u Banjoj Luci te nekoliko mjeseci župnik u župi Sasina kod Ljubije. Nakon toga imenovan je župnikom u župi Ravskoj gdje je ostao pet godina.

Veliku ulogu u životu kardinala Vinka Puljića imao je papa Ivan Pavao II.

Godine 1990. imenovan je vicerektorom Vrhbosanske katoličke bogoslovije u Sarajevu. Vrhbosanskim nadbiskupom papa Ivan Pavao II. imenovao ga je 7. prosinca 1990 te ga je, prema svojoj želji, osobno zaredio u Rimu 6. siječnja 1991.

Ustoličen je u sarajevskoj katedrali 19. siječnja. Papa je Vinka Puljića 30. listopada 1994. imenovao kardinalom. U to vrijeme, to je bil jedna od rijetkih radosnih vijesti koja je odjeknula u opkoljenom Sarajevu, ratom poharanoj Bosni i Hercegovini, ali i diljem svijeta. U Kardinalski zbor primljen je na konzistoriju u studenom iste godine.

U Sarajevu je dobio priznanje Europskog pokreta u Bosni i Hercegovini za razvoj tolerancije i kulture međureligijskog dijaloga.

"Nikad neću zaboraviti jedno njegovo pismo u vrijeme rata. U njemu je pisalo: ‘Kad sam ti stavljao biskupski križ, nisam znao da će biti tako težak’. On je pokazao jedno očinsko srce, jedno veliko razumijevanje prema svim ljudima, ne samo prema meni. Tada je posebno pismo uputio ženama koje su bile zloupotrebljavane. U tom pismu se s njima solidarizirao. Na jednoj večeri sam Sveti Otac me iznenadio informacijama kojima raspolaže. Cijelo vrijeme je iskazivao očinsku blizinu, brigu i ljubav. Pogotovo 1994. kad je htio doći pa mu nisu dali. Teško je to protumačiti. Vijest da Papa ne može doći došla je na Malu Gospu. Cijelo Sarajevo je plakalo što Papa ne može doći”, rekao je u jednom intervjuu za IKA-u.

Jedan od najglasnijih boraca za ravnopravnost Hrvata u BiH

Težak položaj Hrvata u Bosni i Hercegovini, između ostalog, bio je vidljiv u vrijeme održavanja mise za bleiburške žrtve u Sarajevu kada se vrhbosanskom nabiskupu, kardinalu Puljiću prijetilo linčom i javnim osudama. 

Kardinal Puljić rekao je tada da nije očekivao takve reakcije jer to nije prvi puta da se u Sarajevu komemorirala bleiburška godišnjica. Prvi put se održala 1996. godine i mirnim putem.

Pojasnio je tada i tešku situaciju s kojom se susreću Hrvati u Sarajevu.

"Prođite ulicama kada za vjernicima ili časnim sestrama i svećenicima dobacuju: ustaša, fašista. Kako bi se osjećali? Na pojedinim šalterima kada iz karte identiteta prepoznaju tko je direktno pitaju: što vi još  ovdje radite? Zato sam rekao da me boli što u javnosti govore o multietničkom i multireligioznom gradu, a vidimo kako uz blagoslov međunarodne zajednice to se provodi. Neka bude na obraz onima koji 'izgrađuju mir' u BiH na takav način", rekao je tada Puljić.

Ostavka na mjesto vrhbosanskog nadbiskupa i nastavak borbe za ravnopravnost

Kardinal Puljić kazao je kako je Crkva u BiH sada pred izazovom prilagodbe novim zahtjevima vremena dodajući kako to znači i njezin unutarnji preustroj.

Istaknuo je kako je BiH domovina i Hrvata koji u njoj žive dodajući kako je ta država "povijesna stvarnost koju nije nitko izmislio", a hrvatski je narod za njen opstanak jasno dao glas i na referendumu o neovisnosti iz 1992. godine.

Često je upozoravao na iseljavanje mladih i kako to vidi kao nastavak politike koja se temelji na procjeni da je bolje ukoliko Hrvata u BiH bude što manje. "Javnost uporno čini da se ljudima zgadi ova zemlja i život u njoj, jer se forsira samo negativno", kazao je jednom prilikom vrhbosanski nadbiskup.

Kritizirao je odnos koji danas često vlada prema budućim majkama kojima se uskraćuju brojna prava, istaknuvši kako je još bolnije promatrati društvo koje donosi zakone da se smije ubiti nerođeno dijete, iako se svako drugo ubojstvo odlučno kažnjava. Često je znao istaknuti kako je suvremeno društvo nesumnjivo tehnički napredovalo, ali je pritom izgubilo čovjeka jer se vodi samo interesom i profitom.

Podsjetimo, kardinal Puljić koji je u utorak napunio 75 godina potvrdio je da će papi Franji sukladno ustaljenoj praksi sada ponuditi ostavku kao vrhbosanski nadbiskup. 

"Moje je dati Papi svoju ostavku, a što će on uraditi to stvarno ne znam", kazao je kardinal.

Ranije ove godine papa Franjo postavio je vojnog ordinarija Tomu Vukšića za vrhbosanskog nadbiskupa koadjutora, a generacijsku smjenu unutar katoličke crkve u BiH nastavio je i postavljenjem Petra Palića za mostarsko-duvanjskog biskupa, koji bi novu bi dužnost u Mostaru od 86-godišnjeg Ratka Perića trebao preuzeti 13. rujna.