SUSRET NA VRHU

Karamarkov sastanak s Milanovićem - samo dogovor o izborima

17.01.2015. u 16:05
Ispiši članak

U jednom od svojih prvih intervjua nakon dobivenih predsjedničkih izbora, Kolinda Grabar-Kitarović je izjavila kako će pozvati sve političke snage u zemlji da sjednu za stol kako bi razgovarali o izlasku iz teške gospodarske i socijalne krize. "Tomislav Karamarko je spreman za to, fali još gospodin Milanović, koji me na žalost još nije nazvao niti čestitao", kazala je tada Kolinda u intervjuu za HTV, i naglasila kako joj je bitno da se objedine svo znanje i pamet koje u ovom trenutku imamo u Hrvatskoj.

Milanović je u jučerašnjem razgovoru sa Goranom Rotimom na prvom programu HRT-a na te pozive odgovorio na svoj način, naglasivši da kohabitacija nije niti potrebna jer Vlada ionako sve radi sama, bez predsjednice, te će se tako i nastaviti, a da za razgovor s Karamarkom također nije otvoren jer su njih dvojica, kako je rekao, "na čistini". Na taj način on zapravo otklanja izabranu predsjednicu kao potencijalnog sugovornika, u isto vrijeme izaziva novog sugovornika kojem odmah poručuje da ga ne zanima.

"Stranka koja se bavi ulicom i izazivanjem nereda sad želi razgovarati, nadam da Hrvati ne pate od stockholmskog sindroma" – rekao je Milanović i najavio da će sa Karamarkom razgovarati tek u kampanji za parlamentarne izbore.

"Taj čovjek me ne zanima do sučeljavanja u kampanji" – rekao je premijer.

Tomislav Karamarko je, sa svoje strane, danas u Splitu ponovio da je spreman za razgovor, usprkos velikoj negativnoj energiji koja dolazi iz redova SDP-a. Postavlja se pitanje, o čemu bi taj razgovor mogao biti? Renomirani politički analitičar Davor Gjenero odgovara:

Međusobna komunikacija preduvjet je za usklađivanje stavova i oblikovanje jedinstvenih politika u pitanjima koja su „iznad stranačkih“:

*Čvrsto proračunsko ograničenje

*Restriktivna monetarna politika

*Rasterećenje poreznih obveznika i reforma javne uprave

To su trenutno samo ona aktualna pitanja o kojima bi Hrvatska danas trebala barem pokušati postići konsenzus cijeloga ustavnog luka, jer tko god obnašao izvršnu vlast morat će provoditi slične politike, bez obzira na svoje svjetonazorske prioritete.

Ustrajanjem na pokušaju poticanja dijaloga između premijera Zorana Milanovića i lidera opozicije Tomislava Karamarka novoizabrana predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović nastoji smanjiti napetosti u društvu i ograničiti političko djelovanje zasnovano na shemi prijatelj-neprijatelj. Dijalog je uvijek igra s pozitivnim rezultatom, jer biračko tijelo nagrađuje one aktere koji nastoje spriječiti politička zaoštravanja. Birači, naime, ne žele politiku sukoba. Nakon izbora oni ne očekuju permanentne političke krize, nego stabilnost i dogovor političkih aktera. Očekuju da izvršna vlast postiže rezultate i da po mogućnosti mandat odradi do kraja. Tek ako se pokaže da Vlada nije sposobna usvojiti i provesti politike, koje osiguravaju stabilnost i razvoj, birači traže smjenu vlasti.

Potičući dijalog dvojice ključnih političkih aktera u zemlji izabrana predsjednica Republike nastoji stabilizirati političku arenu, a akteri koji prihvate dijalog pokazat će da razumiju svoju ulogu u političkom sustavu. Premijer Milanović je pritom u „teškoj poziciji“, jer se odlučio za scenariji permanentnoga ideološkog rata, a taj je scenarij nespojiv s konceptom komunikacije i postizanja društvenih kompromisa, odnosno društvene pogodbe." - kaže Davor Gjenero.

Sa Gjenerovom analizom slaže se i najveći broj čitatelja našeg portala: U anketi kojoj je pristupilo 2725 surfera, 75% ne vjeruje u opstanak vlade do kraja mandata - pa bi logična tema razgovora bili prijevremeni izbori.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.