KAOS U AMERICI Slaven Letica: Bojkot u NBA presedan je u povijesti, baš uoči izbora; Jan Klasinc: Vrijeme nije ostavilo dobar trag na njihovoj demokraciji

U priopćenju ministarstva pravosuđa te savezne države na sjeveru SAD-a, navodi se da je policija stigla na mjesto događaja u Kenoshi nakon telefonskog poziva žene koja je rekla da je kod nje "prijatelj koji ondje ne bi smio biti".

Kada su izašli na teren, dodaje se u priopćenju, policijski službenici su "bezuspješno pokušavali uhititi" Blakea pomoću električnog paralizatora (elektrošokera).

Dvadesetdevetogodišnji otac obitelji upozorio ih je da "ima kod sebe nož", rekle su mjesne vlasti.

Istražitelji su pronašli nož na podu automobila u kojemu nije bilo drugog oružja, dodaju vlasti, otkrivajući ime policajca koji je ispalio sedam hitaca u leđa mladog čovjeka: Rusten Sheskey. Zasad je privremeno udaljen s dužnosti zajedno s još jednim kolegom.

Nekoliko košarkaša, počevši s igračima susjednog Milwaukeeja, odlučili su u znak solidarnosti bojkotirati utakmice nagnavši NBA da odgodi tri utakmice doigravanja planirane u srijedu. "TRAŽIMO PROMJENE. DOSTA NAM JE", objavio je na Twitteru najbolji igrač Los Angeles Lakersa LeBron James.

Prosvjedne povorke svaku su noć prerastale u nasilje u Kenoshi u kojemu su se sukobljavali prosvjednici i policija. Dvije su osobe ubijene iz vatrenog oružja, a treća je ranjena malo prije ponoći u nejasnim okolnostima.

Američki predsjednik Donald Trump u srijedu je najavio da će poslati policijska i vojna pojačanja protiv "pljačke" u Kenoshi u Wisconsinu, nakon što su dvije osobe ubijene u prosvjedima na kojima se traži pravda za Jacoba Blakea. Trump je rekao da je demokratski guverner države Wisconsin, Tony Evers, pristao na slanje saveznih pojačanja u Kenoshu, grad sa 170.000 stanovnika na jezeru Michigan, poprište nasilnih skupova tijekom tri posljednje noći. 

Jesu li Sjedinjene Američke Države na pragu najvećih rasnih nemira u posljednjih pedesetak godina, baš uoči najneizvjesnijih izbora u njihovoj povijesti, onima koji trebaju biti održani 3. studenoga? Može li sadašnji predsjednik, republikanac Donald Trump, koji se neuspješno bori s razaraćujom pandemijom korona virusa, trpeći pritom strahovite kritike javnosti, jer broj mrtvih u SAD-u, u trenutku pisanja ovoga teksta, skače prema stravičnih 200.000, dobiti još jedan četverogodišnji mandat u borbi s demokratskim kandidatom Joeom Bidenom?    

Amerika nikada do sada u novijim vremenima nije bila u ovako teškom trenutku, u kojem predsjednik najavljuje slanje vojske u gradove koji postaju prave ratne zone okršaja između prosvjednika, ne samo crnih i dobro naoružane policije i u kojima sve prijeti prelijevanjem u još žešće sukobe, gotovo građanski rat.

Black Lives Matter

Što o tome misle ugledni analitičari i poznavatelji situacije u SAD-? Jesu li SAD na pragu novoga rata, u kojem je slogan ''Black Lives Matter'' postao logo za pokret nezadovoljstva politikom koju vodi washingtonska administracija na čelu s tvrdoglavim i inatljivim Trumpom? 

Razgovarali smo stoga sa sociologom dr. Slavenom Leticom i prevoditeljem, izdavačem knjiga, publicistom i predsjednikom Udruge Alumni Europskih studija, Janom Klasincom.  

Letica: Politički aktivizam američkih vrhunskih 'crnih' sportaša

''Protestni politički aktivizam vrhunskih američkih 'crnih', afro-američkih sportaša nije novost u tamošnjem javnom, medijskom i političkom životu. Desetljećima su ikone tog tipa aktivizma bili antiratni - u odnosu na rat u Vijetnamu -aktivisti, među kojima je kultni status imao Muhammad Ali, rođen i prije političkog i vjerskog preobraćenja poznat kao Cassius Marcellus Clay, Jr.

U SAD-u su u drugoj polovici 20. stoljeća nešto manju slavu,  među crnačkim stanovništvom i položaj državnih neprijatelja, u dobrom dijelu 'bijele' Amerike, imali olimpijci i osvajači brojnih medalja Colin Kaepernick, Tommie Smith, John Carlos i drugi.

Najnoviji bojkot košarkaških timova utakmica doigravanja, potaknut teškim policijskim ranjavanjem crnca, ili afro-Amerikanca Jacoba Blakea, ipak je veliki presedan, jer je nastavak pokreta Black Lives Matter (BLM) koji se već mjesecima bori protiv rasno motivirane policijske brutalnosti u kojoj su žrtve crnci'', tumači sociolog dr. Letica za Direktno.

No, navodi i vrlo zanimljivu opservaciju:

''Bojkot upozorenja, nazovimo ga tako, najboljih timova američke košarkaške asocijacije (NBA), ima posebnu snagu, jer se javlja 70-tak dana prije američkih predsjedničkih izbora, a još i više zbog toga što 74 posto vrhunskih košarkaša, članova NBA, čine crnci, a samo 23 posto bijelci, dok su preostalih tri posto stranci. 

Rasna crnačka dominacija na nešto nižoj razini, oko 68 posto postoji i u vrhunskom američkom nogometu (NFL), u kojem je samo 28 posto bijelaca.

Val protestne politizacije sporta prvi se put u povijesti širi na sveučilišta čiji sportaši i sportski timovi u kojima je više od 70 posto crnaca također prijete bojkotima, ukoliko ne dođe do reforme sustava policijske zaštite na nacionalnoj i državnim razinama'', kaže dr. Letica.

Smatra i kako će ''u danim okolnostima, u danima koji su pred nama biti izuzetno zanimljivo promatrati ponašanje i odluke NBA i NFL, sveučilišnih sportskih udruga, košarkaških i nogometnih timova, ali i predsjedničkih kandidata Donalda Trumpa i Joea Bidena''.

Klasinc: Životi crnaca su važni – jesu li važni i ostali?

''U jeku protesta zbog ubojstva Georgea Floyda, ljudi širom svijeta počinju se pitati što se događa u SAD-u. Svjedočimo li naglom raspadu najuzornije svjetske demokracije, početku građanskog rata, ili samo najobičnijem demokratskom procesu koji će imati svoje razrješenje i uspješan kraj? 

Kada je Trump izabran za predsjednika SAD-a, vidljivo razočarani Barack Obama rekao je proročanski da je demokracija u SAD-u 'duboka i da je Trump neće uspjeti uništiti'. I njemu je, naime, bilo jasno da izbor Trumpa signalizira dublje tektonske promjene američkog društva, koje je i sam Trump najavio u kampanji, a koje kao i svaki razorni potres, osim što može na kraju dovesti do nečega novoga, puno lakše uništava stare vrijednosti koje su ljudi prije njega gradili stotinama godina.

Trumpov 'iliberalni' Alt-right prevrat počeo je naoko kao parodija stvarnog nacizma, s crtanim likovima Wojaka i žapca Pepea koji izranjaju s margina opskurnih internetskih grupa, pa se činilo da takvo što ne može ozbiljnije nauditi onome što su marljivi graditelji poput Georgea Washingtona i drugih gradili i ugradili u temelje najmoćnije svjetske države. Sada su ti temelji doživjeli da budu iskušani, a čini se da vrijeme, koje je nagrizalo i one najveće egipatske piramide i sfinge, nije ostavilo dobar trag na licu američke ustavne demokracije i uravnoteženog sustava institucionalne kontrole, poznatog kao 'checks and balances', ističe Jan Klasinc.

Upozorava kako je ''jedno brutalno iživljavanje policajca nad 'afroamerikancem' Floydom pokazalo svu dotrajalost i krhkost ove sheme, pa se najava Putinovih obavještajnih analitičara još iz vremena prije izbora Trumpa 'da bi se SAD mogao raspasti na četiri države', danas ne čini više tako nerealnom.

Doista, problem manjina, koje nisu samo crnačke, nego i useljeničke, prije svega hispanoameričke, značajan je u SAD-u, kao i u nekim europskim državama. Model melting pota do sada se činio jačim, no, otkad je demografski bum hispanoameričkih doseljenika pokazao da će bijelci u skoro vrijeme postati manjina u SAD-u, stvari su počele izgledati nešto drugačije'', zaključuje Jan Klasinc svoju analizu za Direktno.