Kalinić o Hrvatu koji je nestao '92: 'Službena verzija je da su ga uhitili oficiri KOS-a'

U nedavnom intervjuu za 7dnevno prvo se osvrnuo na stanje hrvatske vojske. "Hrvatska je vojska odavno zapuštena, ne samo materijalno nego i kadrovski. Višedesetljetno neulaganje ne samo u naoružanje i opremu nego i u obrazovanje vojnika, dočasnika i časnika, dovelo je do te razine da HV ne može uspješno obraniti državni prostor. Na protuzračnu obranu, raketne sustave, balističke projektile ili suvremene dronove ne treba ni trošiti riječi. To su za nas samo mislene imenice. Kupnja Rafalea lijep je pokušaj dodvoravanja Macronu da podrži svojevremeno ulazak RH u Schengen.

Cijena po kojoj su kupljeni ti rabljeni strojevi mogla bi biti zanimljiva USKOK-u kad bi to tijelo bilo neovisno o inicijatoru kupnje. Također bi bilo zanimljivo provjeriti koliko je francuskih državljana bilo u odboru koji je donio odluku o kupnji baš francuskih zrakoplova. A nepoznato je i što je točno kupljeno, Rafalei 4. generacije, iako sad već lete prototipovi 6. generacije. Usput nije bilo jasno je li riječ o opremi koja je samo 4. generacija ili 4+ ili možda 4++. To su sigurno sitnice koje bi mogle zanimati porezne obveznike. A riječ je o velikoj razlici u borbenoj moći. No to vjerojatno nećemo tako skoro doznati jer SOA ima mnogo važnijeg posla", rekao je Kalinić te nastavio: 

"Danas u zračnim borbama pobjeđuje onaj zrakoplov koji ima suvremeniji radar i rakete većeg dometa. To su sigurno danas zrakoplovi pete, sutra šeste generacije, a 4. je generacija utješna nagrada za one koje su mama i tata ubacili u diplomaciju, sklanjajući ih od rata, znajući da nisu baš nešto sposobni osim za štrebersko bubanje na pravu ili agronomiji. Ali bitno je i da se pokupi koja provizija". 

FOTO: HINA/Pavle Kalinić

'Službena je verzija lažna'

"Imala je Hrvatska, kad je riječ o ratnom zrakoplovstvu, izvanserijskog pukovnika koji je još u srpnju 1991. došao na našu stranu. Izvanserijskog pilota i zračnog asa Vladimira Šumanovca, pukovnika kojeg su mnogi smatrali najkompetentnijim za ustroj Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Ujedno se smatralo da upravo on treba biti prvi njegov zapovjednik. No to se nije dogodilo. Nestao je 1992. godine. Službena verzija: kod Tušilovića su ga uhitili oficiri KOS-a. Ophodnje koje su poslane za njim pokazale su da se na četiri kontrolna punkta do Tušilovića nijednom ne pojavljuje ni on ni njegovo vozilo. Službena je verzija lažna kao i mnoge druge službene istine iz Domovinskog rata.

Eliminirala ga je ekipa koja je 'prešla' na našu stranu. I onda su oni umjesto njega preuzeli zapovjedništvo Hrvatskog ratnog zrakoplovstva. Koliko god smo se trudili, nismo ga uspjeli locirati. Ne službenim kanalima jer ekipa je bila premrežena od vrha do dna. Od velikog povratnika iz Kanade naniže. Netragom je nestao, a nakon tri godine Međunarodni Crveni križ otkrio je kako je osobni zarobljenik Ratka Mladića. Razmijenjen je nakon više od tri i pol godine tamnovanja. U srpskim kazamatima polomljena su mu rebara te izbijeno i polomljeno nekoliko zuba. On je važan jer je izradio strateški plan što RH treba imati od infrastrukture da bi se mogla zadržati vojno-zračna logistika.

To su bile tri zračne luke – Zadar, Pula i Zagreb. Izgradnjom pristanišne zgrade 'Franjo Tuđman' narušen je upravo taj logistički trokut. U svakom slučaju, brigadir Šumanovac, teško bolestan, odbio je vojne počasti na ispraćaju smatrajući da su njega ispratili u zarobljeništvo još 1992. i takve likove nije želio blizu sebe ni mrtav. Tko je točno od 'naših časnika' sudjelovao u njegovoj otmici, istraga nikad nije utvrdila. Vratimo se opet na kupnju opreme. Kupnja bilo čega bez napisane strategije nacionalne sigurnosti nije ništa drugo doli prelijevanje iz šupljeg u prazno da se pokupi kakva provizija dok još ima vremena", istaknuo je.

FOTO: MORH

'Živimo u vremenu tzv. Tukididova paradoksa'

Kao rješenje problema vidi jedno. "Ako želimo imati suvremenu obranu, moramo imati najkvalitetnije složenu strategiju nacionalne sigurnosti, iz koje onda proizlazi sve, uključujući i to što i kada trebamo nabaviti, koje kvalitete i od kojeg proizvođača. Naravno, to bi trebalo podrazumijevati da, u dogovoru, postignemo da barem dio potrebnog proizvodimo sami, a ne da baš u svemu ovisimo o uvozu. Ni kooperacija s drugim državama nije loša opcija. Da bi se izdržalo u ratu, bitna je vlastita proizvodnja. Sviđalo se to ili ne pretvorbenim odlikašima koji su, gušeći domaću proizvodnju, opravdavali to – bolje je jeftino uvoziti nego skupo proizvoditi. Posljedice uživamo i danas. Upravo je rat u Ukrajini pokazao koliko je važno imati vlastitu proizvodnju". 

Smatra li on da smo na rubu novog velikog sukoba? "Živimo u vremenu tzv. Tukididova paradoksa, naime kad jedna sila tone s prvog mjesta, a vidimo da se Pax Americana raspada po šavovima, i kad se na prvo mjesto penje nova sila, Kina, onda imate sukobe na svim stranama. Hrvatska, naravno, nije spremna, a kako bi i bila kad je vode dezerteri. HV s oko 15.000 pripadnika i s postojećim naoružanjem nije faktor koji može jamčiti obranu teritorijalnog suvereniteta RH. Mlađe generacije nisu prošle nikakvu obuku. Oprema je zastarjela, kao i naoružanje. Podzemna skloništa se ne rade, a u Zakonu o civilnoj zaštiti se i ne spominju". 

FOTO: MORH

'Za što bi mladost trebala ginuti?'

Kalinić se također osvrnuo i na odluku od vračanju vojnog roka. "Medijsko spominjanje vojnog roka je prigodničarsko, a garnitura koja je trenutno na vlasti, ali ipak predugo, izbjegla je sudjelovanje u Domovinskom ratu, a sad bi, sljedeći zapadne trendove, tuđu djecu slali u vojsku da ginu i budu ranjavani za tuđe interese. Ukratko, vojni rok trebamo imati. Kakav, to je drugo pitanje. Oduvijek sam bio na poziciji da RH treba imati snažnu, obučenu i opremljenu vojsku koja će moći braniti teritorijalni integritet i suverenitet. Smatram da bi takvu vojsku morali služiti i muškarci i žene. Samo, danas je pitanje za koga. Za što bi mladost trebala ginuti?

Da se sačuva plaća predsjednika i premijera? Nitko sigurno za to nije spreman dati svoju djecu. A što naša djeca misle o tome, najviše govori broj iseljenih koji nema tendenciju pada. A kad je riječ o ratu, on je itekako ozbiljna prijetnja, posebno na prostoru bivše Jugoslavije jer raspad još nije završio. Imate velike tenzije u BiH, što je naše susjedstvo, turbulencije u Crnoj Gori, pitanje Kosova koje još nije priznalo ni pet država članica EU-a, pitanje Makedonije. Uglavnom, idealno mjesto da se započne novi sukob kad nekomu od velikih zatreba da se sakrije što se događa u Ukrajini, Rusiji, što se događa na Bliskom istoku ili što će se događati oko Tajvana. U svakom slučaju, trebali bismo ostati izvan sukoba iako nam je u susjedstvu prilično turbulentno", rekao je. 

Zanimljiv je bio i njegov odgovor na pitanje ima li Hrvatska šanse krenuti u pravom smjeru. "Uvijek ima šansi. Kao prvo, trebalo bi provesti izrazito radikalnu reformu školstva. Osnovna škola trebala bi se produžiti na devet godina. Svaki prvašić morao bi od prvog razreda imati informatiku, programiranje, engleski, njemački i tijekom tjelesnog treniranje samoobrane. U petom razredu trebao bi se ubaciti izborni treći jezik. Matematika i fizika trebali bi imati jaču satnicu nego dosad. Srednje škole trebale bi dati uža znanja s pratećom obveznom praksom, čega sada nema. I trebale bi imati predmet pružanja prve pomoći, seksualnog odgoja i samoobrane. Većinu privatnih srednjih škola treba zatvoriti jer tu roditelji svojoj razmaženoj i lijenoj dječici kupuju diplomice, a nakon toga uglavnom slijede veleučilišta", rekao te nastavio na istu temu.

FOTO: HINA/Dario Grzelj 

'Kadrovska križaljka HDZ-SDP-HNS-HSLS-SDSS'

"U visokoškolskom obrazovanju situacija je katastrofalna. Trenutno imamo 13 sveučilišta s tendencijom rasta. Kad je Hrvatska imala 4,7 milijuna ljudi, imala je četiri sveučilišta. Mislim da u RH ne može biti više od tri do četiri sveučilišta, kad nam stanovništvo uporno opada i sad smo otprilike na 3,5 milijuna stanovnika: suvišno je spominjati tzv. veleučilišta jer su to klasične tiskare diploma. Čast izuzecima, no tvrdim da ih se odmah treba zatvoriti 80 posto. Diplome koje su se kupovale uz burek trebalo bi poništiti jer ih je previše priznato u RH.

Stručnjak za sigurnost o vojnom roku: 'Zašto bi netko išao ginuti za Tedeschija ili Debeljaka'

Da bi se sveučilišta presložila, nužno ih je ukinuti 10, a preostala tri presložiti od početka, to jest s novim obrazovnim programima i politikama, te raspisati međunarodne natječaje da se katedre popune i stranim profesorima jer je kadrovska križaljka HDZ-SDP-HNS-HSLS-SDSS dovela do neprepoznatljivosti ranga čak i Zagrebačkog sveučilišta koje je nekad itekako bilo priznato u Europi. Obrazovanje, vrlo kvalitetno obrazovanje, preduvjet je za preživljavanje hrvatskog naroda koji je nemilice devastiran tridesetogodišnjom vladavinom raznih podrepaša koji su po mišljenje odlazili u razne ambasade, ponajviše onu koja kao tvrđava zjapi u pustopoljini kao nekad utvrde američke vojske na Divljem zapadu. Sad je više riječ o temeljito opljačkanom Istoku", rekao je Kalinić u intervjuu za tjednik 7dnevno.