obmane

KAKVO MESO JEDEMO Za Božić janjetina iz Novog Zelanda!?

Autor

Direktno.hr

Koliko mesa uvozimo, kakve varke male mesnice koriste za svježi izgled mesa i je li sigurnije jesti meso iz velikih trgovačkih lanaca, doznajemo od našeg izvora u veterinarskoj inspekciji koji se aktivno bavi hranom.
16.11.2016. u 14:52
Ispiši članak

Afera s pilećim mesom iz Lidla koje je bilo zaraženo salmonelom potresla je hrvatsku javnost. Iako je ministar Tolušić najavio da će nadležni u Ministarstvu poljoprivrede odgovorati, to ne znači previše hrvatskim građanima koji svakodnevno kupuju meso za koje su dosad smatrali da je provjereno.

Kakvo zapravo meso dolazi na hrvatske police upitali smo naš izvor u veterinarskoj inspekciji, koji je bio pomalo iznenađen što je u aferi sudjelovao jedan veliki trgovački lanac.

"Lidl je inače pouzdana tvrtka i pod dobrom je kontrolom. Sve je to stvar uvoznog lobija. Tko je izdao dozvolu za uvoz takvog mesa?", upitao se naš izvor i dodao kako je riječ o smrznutim rezervama koje se prodaju kao prva klasa, što je protuzakonito.

U mesnom lobiju također se događa to da se različiti inozemni proizvodi uvoze, a domaći su preskupi pa se ne koriste.

Meso iz velikih lanaca sigurnije?

"Manji mesari uvoze manje količine mesa i onda se to priprema bez ikakvog nadzora. Primjerice, iz BiH se ilegalno uveze životinja bez papira i na kraju se to distribuira kroz privatne mesnice koje nemaju pravu veterinarsku kontrolu. Veliki lanci puno su više kontrolirani i sami sebe bolje kontroliraju. Taj sustav barem donekle kontrolira veterinarska inspekcija", rekao je naš izvor i dodao kako su temelji kontrole u EU u samokontroli.

"Svaki lanac sam sebe kontrolira. To za naše prilike nikako nije dovoljno jer nismo nacija koja može raditi legalno za dobrobit sviju. No, sigurnije je kupovati u velikim lancima jer je kod uvoza, proizvodnje i skladištenja jednako zastupljena veterinarska kontrola. Veliki lanci također imaju vlastitu kontrolu koja je provedena stručno jer imaju velik broj ljudi".

Male pak mesnice uglavnom kontoliraju sanitarni inspektori.

"Oni nažalost nemaju obrazovanje za kontrolu mesa niti mogu kontrolirati kompletnu proizvodnju", rekao je naš izvor i dodao kako je kupnja mesa na tržnici nešto sasvim drugo.

"Tu kupac kupuje na svoju odgovornost. To su mala domaćinstva koja uglavnom rade za sebe. OPG može raditi samo za lokalnu potrošnju koja je na vlastitu odgovornost".

Za Božić janjetina iz Novog Zelanda

Prema procjeni našeg izvora čak 80 posto mesa dolazi iz inozemstva, ako ne i više. Kako se približava Božić i Nova Godina, zanimalo nas je od kuda će doći meso koje ćemo imati na blagdanskom stolu.

"Janjetina i odojak uglavnom dolaze izvana. Čak i iz Novog Zelanda i takvih dalekih destinacija. Što ćemo jesti ovisi o cijeni i o načinu transporta".

Trikovi za održavanje mesa svježim

Kako bi zadržali svježi izgled mesa prodavači koriste razne trikove koji su već poznati javnosti.

"Neke stvari se stavljaju u peroksid, a neke u octenu kiselinu. To je poznato i nije nikakva tajna. U nekim mesnicama su crkotine (ono što je uginulo) pretvarali u meso. Uglavnom se to radi kod malih mesara. Kod peradi se stavljuju neke boje koje daju žuto meso".

Na naš upit mogu li kupci prepoznati ove trikove, odgovor je niječan.

"Kupci to ne mogu prepoznati. Takvo bi meso trebalo biti deklarirano, ali nažalost nije", zaključio je naš izvor.

 

 

 

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.