Kakva pravda: O tužbi blokiranih protiv RH odlučuju suci iz Hrvatske

Razočarani odnosom države, udruga Blokirani odlučila je pravdu potražiti u Europskoj uniji. U ime 313.830 građana najavili su podnošenje tužbe protiv Republike Hrvatske zbog kršenje ljudskih prava i genocida protiv vlastitog naroda. No, nemalo bi se mogli iznenaditi kad saznaju da će o njihovoj tužbi protiv hrvatske države odlučivati upravo suci – iz Hrvatske.

Naime, zbog prevelikog broja tužbi hrvatskih građana protiv njihove zemlje, na Europkom sudu za ljudska prava u Strasbourgu formiran je posebni odjel u kojemu radi 30-ak hrvatskih sudaca. Oni odlučuju o predmetima u kojima je tuženo hrvatsko sudstvo, država i sl. Pritom, voditeljici 'hrvatskog' odjela Elici Grdinić pomaže Štefica Stažnik, bivša zastupnica Republike Hrvatske pri tom istom sudu.

Svoje iskustvo s sutkinjom Stažnik opisuje najpoznatija hrvatska 'zviždačica' Vesna Balenović.

"Na prijedlog ministra pravosuđa Ivana Šimonovića Vlada RH mi je 2009. godine ponudila 20.000 eura preko Europskog suda za ljudska prava, na ime oštete za kršenje mojih ljudskih i radnih prava u radnom sporu s Inom. Informacija je nekako procurila do novinara koji su me pitali hoću li prihvatiti vladinu ponudu. Rekla sam da hoću, jer će to biti prvi korak za moj povratak u INU. Nažalost, taj komentar iskoristila je zastupnica Vlade RH pri Europskom sudu za ljudska prava, Štefica Stažnik, i uložila je prigovor. Napravila je prijedlog za odbijanje mog tužbenog zahtijeva, zato što sam navedenim komentarom navodno učinila javno dostupnim ponudu Vlade RH, što kao nisam smjela. Birokratskim manevrom Štefica Stažnik je obezvrijedila moje dugogodišnje napore ka pravednom rješenju mog radnog spora. Svojim prijedlogom direktno je pogodovala kriminalcima iz INE koje sam prijavila, pa me ne čudi njeno napredovanje u pravosudnoj nomenklaturi. Kakva će daljnja uloga i utjecaj Štefice Stažnik biti na predmete iz Hrvatske na Europskom sudu, možete samo zamisliti", ističe Vesna Balenović.

Hrvatska financijska neovisnost je zauvijek uništena

No, nije Štefica Stažnik jedina od hrvatskih sudaca u na Europskom sudu za kojom se 'vuku repovi'.
Njenog kolegu Tomislava Bilobrka je 2009. godine prijavio Ante Rokov Jadrijević zbog pristranosti i neurednog obnašanja sudačke dužnosti. Bilobrk je tada bio sudac Općinskog suda u Bujama. O čemu se radilo u prijavi, može se vidjeti OVDJE.

Inače, potkraj kolovoza u Hrvatskoj je prema podacima Financijske agencije (FINA) bilo blokirano 313.830 građana, čiji su dugovi dosegnuli 28,54 milijarde kuna.
Usporedba s podacima za kolovoz prošle godine pokazuje da je na godišnjoj razini broj blokiranih porastao za gotovo 42 tisuće, a iznos njihova duga za 7,3 milijarde kuna.
Udruga Blokirani tvrdi kako se ostvaruje njihovo predviđanje da će do kraja godine ukupan iznos duga hrvatskih građana prestići ukupan iznos duga hrvatske privrede što predstavlja dosad nezabilježenu činjenicu u svjetskoj povijesti demokratskih država.
„Taj će podatak ujedno značiti da je hrvatska financijska nezavisnost zauvijek uništena i kompletna hrvatska država uvedena u blokadu iz koje nema izlaza, a do čega će doći lošim ovršnim zakonom što ukazuje na direktnu odgovornost domaće vlasti", kaže Miriam Kervatin, predsjednica udruge Blokirani.

Vlast je dokazala apsolutnu nesposobnost i neznanje

„Inače, ovakav Zakon o ovrhama kakav od prosinca 2010. provodi hrvatska vlast ne postoji nigdje u svijetu i europska ga pravna praksa uopće ne poznaje! Hrvatska politika ovim je zakonom dokazala svoju apsolutnu nesposobnost i neznanje, koje graniči s pretpostavkom namjere", dodaje.
Udruga je prije više od mjesec dana najavila Tužbu za genocid protiv Vlade RH ukoliko nešto ne poduzme po pitanju pravnog poretka te gospodarskog i političkog programa kojim će se blokiranim obrtnicima i poljoprivrednicima omogućiti dostojan život. No, taj je rok prošao, a Udruga ne misli odustati.

„Takav potez, očekivali smo, mora imati odjeka jer su svi argumenti i pravednost na našoj strani. Iako je za nas uglavnom prekasno, barem će našoj djeci biti bolje, što daje nekakvu nadu da sve ipak nije bilo uzaludno. No vlast, uključivši i Ustavni sud, premda smo im viteški plemenito pružili šansu, nije reagirala. Naime, mi smo u ime Blokiranih već prije pola godine predali na Ustavni sud Zahtjev za ocjenom ustavnosti Ovršnih zakona i ostalih zakona koji su međusobno povezani u procesu ovrha. Predmet je u obradi, ali odgovora još nema", dodala je Kervatin.

Predsjednica udruge istaknula je kako se konstantno obraćaju raznim tijelima vlasti, kao i pravnim tijelima međunarodne zajednice. „Odgovore koji primamo su jedinstveni u ocjeni da EU pravna praksa uopće ne poznaje model ovršnog zakona kao u Hrvatskoj, kod njih je to jednostavno nezamislivo".

Zakon o ovrhama krši Ustav Republike Hrvatske

Ovim načinom krši se Ustav, poput članka 56: "Svaki zaposleni ima pravo na zaradu kojom može osigurati sebi i obitelji slobodan i dostojan život" i članka 51: "Svatko je dužan sudjelovati u podmirenju javnih troškova, u skladu sa svojim gospodarskim mogućnostima".
"Dakle, ako građanin nema gospodarske mogućnosti - nije zaradio novac, ne može niti biti terećen za doprinose ili druga davanja", kaže predsjednica Blokiranih, dodavši kako Porezna uprava nikada nije ni u jednom svom rješenju uzela u obzir ovu ustavnu obvezu.

Dodaje kako je potpuno jasno da Porezna uprava ne smije izdavati rješenja o zatvaranju, privremenom ili trajnom, bilo obrta, bilo drugih poduzetnika, neovisno o tome jesu li privrednici u prekršaju ili ne, jer svatko ima ustavno pravo na rad i slobodu rada. Ako su u prekršaju, PU može samo započeti upravni postupak, ali i to strogo poštujući ustavna prava građana.

Neustavno je svako zakonsko rješenje koje predviđa konkretnu minimalnu kaznu u bilo kojem iznosu, jer je minimum za gospodarski slabog poduzetnika uvijek nula, zakonom je dakle moguće samo ograničiti maksimalni iznos kazne.

Vlada građanima uskraćuje pravo na opstanak

„Tužba će se temeljiti na Rezoluciji Generalne skupštine UN-a od 11. prosinca 1946. kada je usvojen naziv 'genocid' za zločin uskraćivanja prava na opstanak cijelim ljudskim grupama. Država ovrhama napada fizičku imovinu cijelim ljudskim skupinama, poljoprivrednicima i obrtnicima, ali i ostalim građanima. Riječ je o nesretnoj sudbini milijun hrvatskih građana ukoliko svakom od blokiranih pribrojimo 2 člana obitelji koje blokirani uzdržava, a već su u blokadi dužoj od 3-4 godine. Motiv takvog ponašanja jest upravo genocid iza kojeg stoji osnovni plan razvlaštenja i osiromašenja hrvatskog naroda u cjelini, a postupak je započeo protuustavnom rasprodajom narodne imovine, a nastavlja se protuustavnim ovrhama“, kaže predsjednica udruge Blokirani miriam Kervatin.

Najjača metoda borbe protiv korupcije, gospodarskog i socijalnog kolapsa jest upravo strogo pridržavanje i borba za poštivanje Ustava RH, smatraju u udruzi.

„Radi toga idemo na tužbu zbog osnovane optužbe na temelju javno objavljenih činjenica. Podaci direktno upućuju na namjeru i ponašanje Vlade RH da usvojenim gospodarskim mjerama i provedenim političkim odlukama, koje i nadalje sustavno poduzimaju, planski, svjesno i kroz duže vrijeme dovodi građane Republike Hrvatske , a osobito blokirane obrtnike i poljoprivrednike, u vrlo tešku situaciju. Time izazivaju teške duševne boli, nemoguće životne uvjete, sprečavanje rađanja, nezaposlenost, nemogućnost podmirenja svakodnevnih životnih potreba, oboljenja zbog teških životnih uvjeta i nezaposlenosti, te svjesno poticanje iseljavanja Hrvata, a što direktno uzrokuje nestanak hrvatskog naroda što je već izraženo u posljednjem popisu stanovništva iz 2011. godine.

Iz svega navedenog predsjednica Blokiranih Vladu drži odgovornom da je propustila donositi političke odluke na dobrobit hrvatskih građana.

Najviše tužbi zbog kršenja prava na suđenje u razumnom roku

Hrvatska je 2012. za izgubljene presude morala platiti 325.950 eura, odnosno 70 posto više nego godinu prije. Europski sud za ljudska prava te je godine zaprimio 60 novih predmeta iz Hrvatske, a do 15. listopada prošle godine gotovo dvostruko više – njih 118.

Tužbe se najviše odnose na povredu prava na pošteno suđenje, potom na predmete koji se tiču neučinkovitih istraga, posebice oko procesuiranja zločina počinjenih za Domovinskog rata, a u hrpama dolaze predmeti vezani za nepoštivanje prava na suđenje „u razumnom roku".