Kako zaštititi bokeljske Hrvate; kurikulumom, Deklaracijom ili nečim trećim?

Hrvatski Bokelji, kako se nazivaju Hrvati iz Crne Gore, te bokeljski Hrvati posebna su nacionalna skupina. Naime, posebnost te etničke zajednice je u tome što se stanovništvo koje je autohtono na području Crne Gore prelilo i u Hrvatsku te su zajedno ravnopravni nositelji kulturnog dobra Bokeljskih Hrvata kako u Crnoj Gori tako i u Hrvatskoj.

U Hrvatskoj djeluje pet bratovština koje baštine tradiciju Bokeljske mornarice kroz svetkovinu svetog Tripuna i Tripundanske svečanosti. Stoga Zajednica hrvatskih Bokelja kroz svoje djelovanje pokušava zaštititi ne samo kulturnu baštinu već i hrvatsku manjinu u Crnoj Gori. O tome svjedoči i 'Deklaracija o bokeljskim Hrvatima i Hrvatima Bara' koju su uputili u Sabor u prosincu 2020., a u kojoj se zatražili, između ostalog, i da se Republika Hrvatska zalaže za  'izmjenu izbornog zakona Crne Gore kojim bi se priznalo Hrvatima mogućnost izbornog predstavnika neovisno o izlaznosti na izborima, da se Hrvatska zalaže za europski i euroatlantski put Crne Gore, da nastavi pružati potporu institucijama od strateške važnosti za Hrvate u Crnoj Gori, da podupire očuvanje svih kulturnih i tradicionalnih dobara koje je stvorio hrvatski narod, s posebnim naglaskom tradicije Bokeljske mornarice 809.'

Čak 60 posto kulturnog dobra Crne Gore pripada hrvatskoj baštini

Tomislav Brguljan, mornar Bokeljske mornarice iz Rijeke i glavni tajnik Zajednice bokeljskih Hrvata, smatra kako je to ključni moment kako bi se ta kulturna baština Crne Gore očuvala u krilu hrvatskog naroda.

Naime, šokantan je podatak da  60 posto cjelokupnog kulturnog dobra Crne Gore pripada hrvatskoj baštini, a 30 posto crnogorskoj, što je profesorica Vanda Babić Galić iznijela gostujući u HRT-oj emisiji '1 na 1' voditelja Romana Bolkovića, 19. siječnja 2022..

Stav Ministarstva vanjskih i europskih poslova

Stoga iz Ministarstva vanjskih i europskih poslova (MVEP) smatraju kako je "prije svega, potrebno hrvatsku baštinu Boke primjerno ugraditi u nastavne sadržaje u Hrvatskoj, kao i identitetska obilježja i najznačajnije stvaralaštvo i kulturno blago bokeljskih Hrvata u pojedine segmente kurikula, točnije Bokeljsku mornaricu 809., katedralu sv. Tripuna u Kotoru, Hrvatsku Sikstinu otok Gospe od Škrpjela, Peraške ceremonijale, Dobrotsku čipku i druge hrvatske baštine u Boki, bokeljskih svetaca i blaženika (Zaljev svetaca) kao i književnike iz kotorskog humanističkog kruga. MVEP se zalaže da se svi ovi bitni elementi hrvatske baštine nađu i u crnogorskom obrazovnom sustavu kako bi se hrvatska kulturna baština u Crnoj Gori sačuvala od prisvajanja, brisanja i prešućivanja, a čemu smo posebno svjedoci u posljednje vrijeme".

Iz Središnjeg državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske istaknuli su da su 'zajedno s izabranim predstavnicima Hrvata i drugim hrvatskim institucijama', uspjeli 'strpljivim i ustrajnim razgovorima s crnogorskom stranom' postići da se  neprihvatljiv opis Bokeljske mornarice u crnogorskom dosjeu iz 2013. godine a u kojemu se nisu spominjali ni Hrvati ni sv. Tripun i Katolička crkva,  'značajno popravi  te da se u tekstu izrijekom navedu i Hrvati i sv. Tripun i Katolička crkva.'

Zvonimir Deković, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, naglasio je kako je potrebna još jača suradnja s institucijama Republike Hrvatske u artikulaciji potreba hrvatske autohtone zajednice u Boki kotorskoj i Hrvata u Crnoj Gori čime bi se apostrofirala "važnost modusa suradnje i unaprjeđenja položaja bokeljskih Hrvata- isključivo djelovanjem kroz institucije".   

Središnji državni ured za Direktno je potvrdio da su 'sredstva namjenjena Hrvatima u Crnoj Gori od 2016. do 2021. povećana za 139 posto, točnije s 230.000 kuna na 550.000'. Naglasili su da je ove godine u 'Državnom proračunu Republike Hrvatske  za potporu i projekte koje provode institucije u udruge Hrvata u Crnoj Gori pranirano više od milijun kuna'.

No jasno je da postoje politički prijepori o tome na koji način zaštititi hrvatsku baštinu Crne Gore, a time i hrvatsku nacionalnu manjinu.

Što radi hrvatska ministrica kulture?

Zajednica hrvatskih Bokelja u više javnih nastupa izrazila je nezadovoljstvo radom hrvatskog Ministarstva kulture i medija te resorne ministrice Nine Obuljen Koržinek. Ponajprije zbog crnogorske odluke da samostalno nominira Bokeljsku mornaricu na UNESCO-ovu listu nematerijalne baštine. Crna Gora tim je potezom učinila svojevrsni kulturocid jer u opisu same baštine nije spomenula svetog Tripuna i Kolo sv. Tripuna, kako smatraju u Zajednici bokeljskih Hrvata.

Taj potez u hrvatskoj je javnosti okarakteriziran kao pokušaj folklorizacije same baštine, što je za krajni cilj imalo asimilaciju hrvatske nacionalne manjine. Naime, prema tradiciji Kolo sv. Tripuna izvodi se samo u posebnim prilikama, Bokeljska mornarica prima zapovijedi isključivo na hrvatskom jeziku i svetkuje rimokatoličkog svetka, sv. Tripuna.

Crna Gora ipak je uvažila primjedbe Hrvatske te nadopunila svoju kandidaturu Bokeljske mornarice na UNESCO-ovu listu.

Ministarstvo kulture i medija: 'RH ne može utjecati na UNESCO vezano za nominacije drugih država, ali...'

Po tom pitanju portal Direktno je kontaktirao i Ministarstvo kulture i medija.

"Vezano za nezadovoljstvo činjenicom da je Crna Gora nominirala Bokeljsku mornaricu na UNESCO-ov popis kao crnogorsko nematerijalno kulturno dobro, ističemo kako je jednako tako u redovnom postupku evaluacije za 2022. godinu i nominacija Republike Hrvatske za upis na UNESCO-ov popis nematerijalne baštine Proslave svetog Tripuna i kola svetog Tripuna kao tradicije bokeljskih Hrvata u Republici Hrvatskoj. Republika Hrvatska ni na koji način nije mogla utjecati na evaluacijsko tijelo UNESCO-a vezano za nominacije drugih država niti može pomoći ili odmoći u pripremi nominacija drugih država. Hrvatski stručnjaci ulažu sve napore kako bi hrvatska nominacija sljedeće godine bila predložena za upis na reprezentativni popis nematerijalne kulturne baštine čovječanstva".

Šutnja u Matici hrvatskih iseljenika

Iako se svi kojima je portal Direktno na ovu temu poslao upit, slažu da ulažu velike napore u očuvanju hrvatske baštine i hrvatske manjine u Crnoj Gori, jasno je vidljivo kako to ipak nije prioritet hrvatske politike pogotovo zbog stanja Hrvata u Bosni i Hercegovini te srpskog svojatanja hrvatske kulture i negiranja postojanja hrvatskog jezika.

Dodatne informacije zatražili smo i od Matice hrvatskih iseljenika, no do zaključenja ovog teksta nismo dobili odgovore.