PARLAMENTARIZAM U DOBA KORONE
KAKO RADE EUROPSKI PARLAMENTI U većini europskih zemalja uvedene veće restrikcije u radu nego u Hrvatskom saboru
Mjere koje je Hrvatski sabor poduzima u epidemiji korona virusom po svojoj su restriktivnosti, u odnosu na parlamente drugih članica Europske unije, negdje u sredini, pokazuje izvješće koje je predsjednik Sabora Gordan Jandroković zatražio od hrvatskih veleposlanika u tim zemljama.
Hrvatski sabor uveo je stroge mjere zaštite od zaraze korona virusom, na plenarnoj sjednici mogu sudjelovati najviše po dva predstavnika svakog kluba, zastupnici sjede daleko jedan od drugoga, nemaju stolove, saborska govornica dezinficira se poslije svakog govornika.
Svakog radnog dana raspravljaju se najviše dvije točke, a odbori održavaju elektroničke sjednice.
U Italiji, koja je teško pogođena epidemijom korona virusa, oba doma parlamenta zasjedaju samo srijedom poslijepodne i raspravljaju samo o dekretima vlade vezanim za situaciju s krizom.
U Španjolskoj, gdje je stanje također vrlo teško, od 30. ožujka do 21. travnja nema zakazanih plenarnih sjednica. Kod posljednjeg glasovanja o produljenju izvanrednog stanja, na sjednici 26. ožujka, u dvorani Kongresa bilo je prisutno 44 zastupnika, ostali su glasovali elektroničkim putem iz svojih domova.
Uz stroge mjere zaštite, u Francuskoj je rad reduciran samo za hitne zakone vezane za epidemiju korona virusa. Njihova "aktualna prijepodneva" moguća su u nazočnosti samo predsjedavajućeg i predsjednika klubova.
Portugal je odlučio da na plenarnom zasjedanju može biti samo petina zastupnika (radni kvorum) ili polovica plus jedan od zastupnika u funkciji (kvorum za glasovanje), te da se odbori mogu sastajati samo ako je to zaista potrebno.
Strože mjere i za švedske parlamentarce
U Švedskoj, koja u odnosu na ostale europske zemlje, ima drugačiju, 'mekšu' strategiju borbe protiv korona virusa, parlamentraci su nastavili rad po strožim mjerama: može ih sudjelovati samo do 55, obustavljena je njihova varijanta "aktualnog prijepodneva", dakle propitivanja članova vlade.
Državni zbor (parlament) u susjednoj Sloveniji obavlja samo najnužnije poslove kako bi u što kraćem roku mogao prihvatiti interventne zakonske prijedloge vlade za obuzdavanje epidemije korona virusa. Plan mu je vratiti se redovitim sjednicama u svibnju.
U Austriji rade oba doma parlamenta, ali se ne održava aktualni sat te se odgađaju zakonski prijedlozi koji imaju podršku plenuma u dogovoru s klubovima. U Njemačkoj parlamentarci rade pod posebnim, ograničenim režimom rada.
Belgija je 26. ožujka prenijela dio ovlasti federalnog parlamenta na prijelaznu vladu. U Nizozemskoj će daljnja zasjedanja biti samo u vezi s korona virusom. Rade i parlamentarni odbori, ali isključivo vezano za temu krize. Pitanja Vladi moguća su samo pisanim/elektroničkim putem.
U Luksemburgu parlamentarni odbori zasjedaju putem videokonferencija, na plenarnoj sjednici su samo nužne točke dnevnog reda.
Mađarski parlament više neće zasjedati kako bi potvrdio vladine odluke, premijeru Viktoru Orbanu odobrio je da vlada s izvršnim uredbama.
Glasovanje i od kuće
Poljski je parlament u petak, 27. ožujka prvi put održao sjednicu na način da su se zastupnici razdvojili po prostorijama i sobama, a glasovanje je održano putem službenih tableta. Glasovati su mogli i zastupnici koji su ostali kod kuće.
U Češkoj su parlamentarci prestali s radom, sastali su se izvanredno 23. ožujka zbog glasovanja o šest vladinih zakona, slijedeća sjednica planirana je za 14. travnja.
Slovačka je nedavno izabrala novi saziv parlamenta koji za sada održava samo posebne sjednice, kada iz Vlade dođe zakonski prijedlog vezan uz mjere u vezi korona virusa. Još nije izrađen plan rada parlamenta i nije sazvana niti jedna redovna sjednica.
U Irskoj još traju konzultacije za sastav nove vlade tako da nema zasjedanja donjeg doma parlamenta.
U Danskoj su zastupnici nastavili s radom pod strogim uvjetima, posebno za glasovanje. Zastupnici čekaju u redu udaljeni po dva metra i u dvoranu ulaze 10 po 10. Vladi mogu postavljati samo pisana pitanja, odbori se, kao i hrvatski, sastaju elektronički.
Finska je zastupnicima omogućila raspravljanje, ne i glasovanje, rad elektroničkim putem na daljinu računa se kao sudjelovanje na sjednici.
U Estoniji zastupnici do 1. svibnja rade po novom režimu, plenarno zasjedaju od ponedjeljka do srijede, odbori samo ponedjeljkom i samo kada je nužno, po mogućnosti videokonferencijski.
U Latviji zaražen zastupnik
Nakon što je u Latviji utvrđena zaraza jednog zastupnika korona virusom, svi ostali koji su s njim bili u izravnom kontaktu (bliže od dva metra i duže od 15 minuta) pozvani su na 14-dnevnu samoizolaciju.
U Litvi je plenarna sjednica u tijeku, na dnevnom redu je i rasprava o daljnjem načinu rada parlamenta.
Bugarska je 26. ožujka suspendirala rad parlamenta, osim za izvanredna i hitna zasjedanja, prema potrebama Vlade i zakona vezanih za epidemiju korona virusa. Aktualni sat odnosno pitanja Vladi moguća su samo pisanim putem.
Prva online sjednica u povijesti
Rumunjski zastupnici su 19. ožujka, elektroničkim putem, bez nazočnosti u parlamentu (izuzev predsjednika donjeg i gornjeg doma) izglasali izvanredno stanje u državi na 30 dana - bila je to prva online sjednica u povijesti parlamenta. Najavljene vladine gospodarske mjere također će biti raspravljene online.
Grčki je parlament nastavio s radom sa smanjenim brojem zastupnika po dogovoru predsjedništva parlamenta, glasuje se postupno, jedni za drugima.
Na Malti je nastavljen rad plenarne sjednice i odbora bez mogućnosti nazočnosti gostiju, na Cipru parlament zasjeda s dnevnim redom vezanim za situaciju s korona virusom, predsjedništvo parlamenta i odbori održavaju video i telekonferencije.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.