Kako provjeriti autentičnost diplome u šumi propisa i nejasnoća?

Provjera vjerodostojnosti diploma, dokumenta koji predstavlja potvrdu završenog stupnja obrazovanja prema kojemu se, između ostaloga, dokazuje školska spremnost za obavljanje određenog posla, trebala bi biti uobičajena 'pojava', međutim očito je da i dan danas predstavlja svojevrstan bauk.

U medijima se za to mogu pronaći mnogobrojni primjeri. Nevoljkost Republike Srpske da na zahtjev Hrvatske provjere diplome koje proistječu iz tog entiteta, medijski napisi o tome kako Pravni fakultet Sveučilišta u Splitu ne čuva diplomske radove koji datiraju prije 2015. godine, kao i veliki broj slučaja lažnih, odnosno 'kupljenih' diploma.

Ovakvoj situaciji treba pridodati i latentni sukob na relaciji Sveučilište-Ministarstvo znanosti koji već godinama tinja. Slučaj 'Hrvatskih studija', ali i prepucavanja do koje mjere Ministarstvo ima pravo intervenirati u djelovanje Sveučilišta, a da ne naruši njegovu autonomiju čak su bili i predmetom sudskih odluka.

Zasigurno je da se stanje u visokom obrazovanju prelama i na mogućnostima provjere vjerodostojnosti diploma. Kako bismo doznali kakva je tu situacija, poslali smo upite na nekoliko adresa.

Svatko po svome

"Dosjei diplomiranih u kojima je i diplomski rad  čuvaju se trajno. Provjeru diplome treba službeno zatražiti od dekanata pisanim putem. Poželjno je pri tome priložiti kopiju dokumenta za koji se traži provjera  vjerodostojnosti", piše u odgovoru voditeljice Studentske referade Ivanke Štivičić sa zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti.

Na Pravnom fakultetu u Zagrebu situacija je malo drugačija.

"Diplomske radove, u skladu s propisima, čuvamo najmanje dvije godine. S obzirom na to da ih čuvamo i u elektronskom obliku, čuvamo ih i duže. Provjera vjerodostojnosti diplome o završenom pravnom studiju može se obaviti uvidom u popis na web stranici fakulteta u kojem su podaci od 1950. godine" odgovorio nam je tajnik Stjepan Lice koji je dodao da je provjeru vjerodostojnosti diploma moguće obaviti i temeljem pisanog upita za sve studije fakulteta.

U Ministarstvu obrazovanja nam kažu kako su sukladno odredbi članka 10. Zakona o arhivskom gradivu i arhivima tijela javne vlasti dužna za sve vrste gradiva koje nastaje njegovim radom odrediti rok čuvanja. Nadalje, na temelju članaka 17. i 18. Pravilnika o zaštiti i čuvanju arhivskog i registraturnog gradiva izvan arhiva sva pitanja organizacije, obrade, odlaganja i čuvanja, odabiranja i izlučivanja arhivskog gradiva imatelji uređuju svojim pravilnikom o zaštiti i obradi arhivskoga gradiva. U ministarstvu navode i članak 83. Zakona o znanosti i visokom obrazovanju koji propisuje da su završne radove studija sveučilišta i fakulteti dužni trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice (NSK). 

Diplomski radovi se moraju digitalno pohranjivati

A na naš upit javili su nam se i iz NSK. Potvrdili su nam da oni nikada nisu prikupljali završne i diplomske radove u tiskanom obliku, ali stupanjem na snagu Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, od 2013. godine dužni su ih prikupljati u digitalnom obliku.

U tu svrhu uspostavljen je sustav DABAR (Digitalni akademski arhivi i repozitoriji) u sklopu kojih je omogućena trajna pohrana i objava ocjenskih i drugih radova na razini pojedinog visokog učilišta.

Viši stručni savjetnik za odnose s javnošću pri NSK Ante Livajić dodatno je pojasnio dužnosti fakulteta: "Prema članku 83. navedenog Zakona, završne radove studija sveučilišta i fakulteti dužni su trajno objaviti na javnoj internetskoj bazi sveučilišne knjižnice u sastavu sveučilišta te kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice. Veleučilišta i visoke škole dužne su završene radove studija kopirati u javnu internetsku bazu završnih radova Nacionalne i sveučilišne knjižnice".

Važno je pri tom napomenuti kako ni prije ni nakon zakonske obveze iz 2013. godine, NSK nije imala niti ima mehanizme kontrole nad dostavom radova i ispunjavanjem obveza koje su propisane visokim učilištima, "jer se svi navedeni procesi, kao i obveze proizašle iz Zakona, u praksi ispunjavaju na temelju internih pravilnika sveučilišta i pojedinih sastavnica (pravilnici o studiranju, pravilnici o završnim radovima i dr.), a koje propisuju sve upute koje se tiču pisanja, obrane i predaje rada (izgled rada, broj primjeraka i način predaje rada studentskoj referadi ili knjižnici ustanove)", pojašnjeno je u odgovoru NSK na naš upit koja je  njezina uloga u arhiviranju diplomskih radova. NSK može samo apelirati i upozoravati visoka učilišta na redovito ispunjavanje svojih obveza, no nema nikakvu drugu nadležnost, kažu nam iz te institucije.

Međutim, u njihovom odgovoru stoji i kako knjižnica u sklopu godišnjeg izvještaja, koji ide Ministarstvu kulture i Ministarstvu znanosti i obrazovanja te na koncu Vladi RH, navodi skupne podatke o broju radova pohranjenih u nacionalne repozitorije. Posebnu evidenciju trebalo bi voditi svako visoko učilište za sebe. 

Što se tiče Pravnog fakulteta u Splitu, do zaključenja ovog teksta nismo dobili njihov odgovor jesu li stvarno "bacili diplomske radove u smeće" o čemu je nedavno pisao Tportal i na koji način je, ako je to točno, moguća provjera vjerodostojnosti diploma njihovih studenata. Iz Ministarstva su nam potvrdili kako su pismeno tražili očitovanje splitskog fakulteta o ovom slučaju, ali da još uvijek nisu dobili odgovor.

I za kraj važno je napomenuti da je u pripremi još jedan pravilnik koji bi jasnije trebao definirati evidenciju i zbirke podataka u visokom obrazovanju, a u tijeku je javno savjetovanje. U Ministarstvu navode kako je cilj pravilnika unaprjeđenje i olakšavanje vjerodostojnosti kvalifikacija u visokom obrazovanju pa se možda ipak nazire kraj skandalima u obrazovnom sustavu.

Dodajmo još kako se član Predsjedništva BiH Milorad Dodik u nedjelju neočekivano ispričao Hrvatskoj zbog lažnih diploma i najavio reformu visokoškolskog obrazovanja u Republici Srpskoj.