RUSKI PIJUNI ZA HRVATSKU I NEKADAŠNJI BLISKI SURADNICI MANOLIĆA I PERKOVIĆA

Kako posluje 'ekipa s Lošinja' Filipović, Perenčević i Borojević te tko ih štiti na hrvatskoj političkoj sceni?

Autor

Katarina-Kaja Župančić

Sve je počelo s malom hotelskom oazom Jadranka na Malom Lošinju, a svoj epilog izgleda dobilo pokušajem ulaska Rusa u Fortenova grupu i to preko hrvatskih poduzetnika usko povezanim s Kremljem. 

21.11.2022. u 10:25
Ispiši članak

Da svjetske sile ulaskom u različite poslovne strukture pokušavaju povećati svoj politički utjecaj već je odavno jasno i nije neka novina. Međutim, ruskom agresijom na Ukrajinu, koja je započela 24. veljače zapad je pokušao spriječiti ruski utjecaj i tako oslabiti rusku agresiju jedinim ne vojnim sredstvom – sankcijama.

Hrvatska vlada već je u veljači osnovala Stalnu skupinu za primjenu i praćenje provedbe međunarodnih mjera ograničenja, kraće nazivano Vijeće za sankcije. Odlučivanje koje privatne i pravne osobe u Hrvatskoj moraju podlijeći sankcijama pripalo je tako vijeću sa 16 članova, za koje se samo zna da mu su na čelu državni tajnici Frano Matušić i Stjepan Čuraj. Vijeće je pod direktnom kontrolom Vlade te je zbog njihove procjene oko povezanosti Sberbanke u udjelu 43 posto Fortenove isto završilo pod sankcijama.

Zanimljivo je također, da je Ministarstvo financija i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova u ožujku primilo dva dopisa vezana za hotelski kompleks Jadranka. Otkrio je to 24express, koji je naveo kako je jedan od dopisa poslao lokalni aktivist s Malog Lošinja, a drugi predsjednik uprave Jadranke Sanjin Šolić. Oba su za cilj imali isto, pokušati uvjeriti politički vrh da kompleks Jadranka ne podliježe sankcijama. Političkom odlukom odlučeno je da se sankcije ne vežu za spomenuti kompleks, jer je zbog nadolazeće turističke sezone to označavalo osiguravanje financijske sigurnosti 1500 zaposlenika i njihovih obitelji.

Međutim, i tada, a posebice sada jasno je da je Mali Lošinj postao svojevrsna oaza ruskog kapitala gdje su se prije sankcija često mogli vidjeti najbogatiji ruski oligarsi.

Posljednja situacija oko Fortenove rasvijetlila je da se ruski kapital u Hrvatskoj predstavlja kroz domaća imena i prezimena poduzetnika povezanih s visokopozicioniranim osobama unutar najužeg kruga Vladimira Putina. Reklo bi se u narodu: 'Vukovi u janjećoj koži'.

Krešimir Filipović je rusko-hrvatski poduzetnik, za kojeg se proteklih dana u medijima navodi da je navodno uključen u pola milijarde eura teško preuzimanje udjela Fortenove. Predsjednik NO Jadranke bio je od 2015. godine sve do studenog ove godine kada je podnio ostavku na tu poziciju.

Filipović je inače vlasnik moskovske tvrtke Velesstroy, koja se bavi gradnjom ruske naftne i plinske infrastrukture. Prvi vlasnik Velesstroya, koji je i Filipovića doveo do Moskve, hrvatsko-ruski poduzetnik je Mihajlo Perenčević, jedan od bliskih suradnika Josipa Manolića i Josipa Perkovića iz ranih '90-ih godina prošlog stoljeća i poslova nabave oružja u istočnoj Europi za obranu Hrvatske u Domovinskom ratu. Zbog političkog sustava u Ruskoj Federaciji jasno je da tvrtka Velesstroy nije i ne može dobiti poslove bez odobrenja Kremlja, pa je stoga jasno da je Perenčević od ljeta na listi sankcija Velike Britanija, a o čemu je portal Direktno već pisao. Međutim, na istoj listi nije Krešimir Filipović, a razlog tomu nije poznat, posebice uzme li se u obzir da je njegova nevjenčana supruga Anastasija Rakov, zamjenica moskovskog gradonačelnika Sergeja Sobjanina (op.a. inače člana ruskog Vijeća za sigurnost, a prema mnogima i nasljedniku Putina na čelu Ruske Federacije), preko koje je Filipović pa tako i Velesstroy dobivao najunosnije poslove u Rusiji.

Zanimljivo je kako je proteklih dana u javnosti procurila informacija kako Velesstroy ima oko 500 milijuna dolara nenaplaćenih potraživanja prema ruskim poduzećima za izvršene radove, što, ''slučajno'' upravo odgovara cijeni 43 posto udjela Sberbanke u Fortenove grupi. Valja napomenuti, da je želja Vlade bila da taj udio preuzmu četiri mirovinska fonda, ali zbog pojave ''mutnog'' arapskog investitora iz Dubaija Saida Alketbija sve je palo u vodu. Time, mnogi smatraju, otklonila se prepreka čime su Rusi preko svojih uzdanica Krešimira Filipovića, Mihajla Perenčevića i Miodraga Borojevića pokušali uči u Fortenovu. Međutim, zbog velikog interesa javnosti, sva trojica ponovno su završila pod istragom Vijeća za sankcije. Miodrag Borojević bio je već zamjenik predsjednika Upravnog odbora i neizvršni direktor Fortenova grupe, a  s tog mjesta otišao je prije godinu dana nakon što je javnost saznala da je priveden zbog nasilja u obitelji. 

I dok Perenčevića i Filipovića povezuje građevinska tvrtka, Filipovića i Borojevića povezuje Fil-Adrija turist. Tvrtka koja je formalno u vlasništvu Filipovićeva oca, ali kao direktor firme navodi se upravo Miodrag Borojević, a navodno je angažirana i u poslovima Velesstroya. Zanimljivo je da je upravo ta firma korištena za kupnju brojnih nekretnina na Malom Lošinju i Zagrebu u vrijednosti od nekoliko stotina milijuna kuna.

Istraživanjem osoba koje su pod sankcijama, kako u SAD-u, EU, tako i u Velikoj Britaniji zanimljivo je da smo uočili kako je najuži krug ljudi oko Krešimira Filipovića završio na spomenutim listama, pa tako i sam Mihajlo Perenčević od kojeg je Filipović i kupio udio u Velesstroyu, ali Filipović se ne nalazi ni na jednoj listi. Barem za sada.

Stoga jasno je da se postavlja pitanje tko zaista stoji iza ''ekipe s Lošinja'', odnosno tko je sve na hrvatskoj političkoj sceni s njima povezan.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.