Kako je stasala pobjedonosna Hrvatska vojska: Ovo su četiri ključne faze

Kao aktivni sudionik ustrojavanja obrambenog sustava Republike Hrvatske i stvaranja Hrvatske vojske prisjetit ću kako je stvarana Hrvatska vojska.

Sudjelovati u tom procesu bila mi je istinska čast i ponos, biti dio tima pokojnog predsjednika Franje Tuđmana, ministra obrane Gojka Šuška, generala Janka Bobetka i Zvonimira Červenka i drugih.

Prisjetimo se kako je stasala hrvatska oružana sila, kako je stasala pobjedonosna Hrvatska vojska

Naime, 28. svibnja 1991. godine na stadionu Zagreba u Kranjčevićevoj ulici u Zagrebu prvi put u javnosti su predstavljene prve postrojbe Zbora narodne garde.

Upravo zbog toga se 28. svibnja obilježava Danom oružanih snaga RH.

Hrvatska vojska, kao i cjelokupni obrambeni sustav stvarani su zapravo iz ničega, u posebno složenim ratnim okolnostima. Tada je istodobno trebalo zaustavljati neprijateljsku agresiju i od samog početka ustrojavati vlastitu oružanu silu pripravnu za borbu protiv svih onih koji su nasrnuli na Hrvatsku. Mnogi su se problemi rješavali u "hodu", ali, drugog izbora nije bilo.

Istodobno s odlučnom obranom i borbom za međunarodno priznanje, postupno su stvarani elementi obrambenog ustroja i sustava. Ova, nimalo laka zadaća se ostvarivala kontinuiranim procesom u kojem se uvjetno može razlikovati nekoliko faza-razdoblja. Četiri faze-četiri razdoblja.

Prva faza

U prvoj fazi, obrana se organizira, unutar policijskog sustava i provodila se legalnim djelatnim i pričuvnim snagama MUP-a. Postrojbe MUP-a su ujedno i prve obrambene postrojbe Hrvatske. To je bilo i jedino moguće rješenje, dovijajući se takvoj mogućnosti u tadašnjim ustavno pravnim okvirima u kojima se nalazila Hrvatska.

Druga faza

U drugoj fazi potpuno je jasno da se samostalnost Hrvatske ne može obraniti bez borbe, što je značilo da Hrvatska mora odlučno i neodložno započeti sa stvaranjem svoje oružane sile i cjelovitog obrambenog sustava. Pitanje koje je i dalje predstavljalo prepreku, bilo je na koji način sustavu obrane i Hrvatskoj vojsci dati potrebni legalitet- pravnu osnovu. Rješenje je i dalje bilo u okvirima MUP-a i policijskih snaga, i to donošenjem Zakona o izmjenama i dopunama Zakona o unutarnjim poslovima, 17. travnja 1991. godine.

Tim se izmjenama djelatnost unutarnjih poslova proširuje i na provedbu obrambenih zadaća, te se unutar policijskih snaga Odlukom o ustrojstvu Zbora narodne garde, koju je donio predsjednik Republike 20. travnja 1991. godine, ustrojavaju i prve postrojbe Zbora narodne garde. Te postrojbe ustrojene su kao profesionalne oružane postrojbe s vojnim ustrojstvom za provedbu obrambenih i redarstvenih zadaća. Formalno su ustrojene unutar policijskog sustava, ali pod Zapovjedništvom Zbora narodne garde koje je bilo u sastavu Ministarstva obrane.

Prve brigade Zbora narodne garde službeno su osnovane u razdoblju od 10. do 15. svibnja 1991. godine, a Zapovjedništvo Zbora narodne garde osnovano je 21. travnja 1991. godine. Postrojbe Zbora narodne garde bile su ustrojene većinom od pripadnika policije za posebne namjene i dragovoljaca, koji su tada postali i prvi profesionalni vojnici Hrvatske vojske. Na taj način postrojbe Zbora narodne garde postale su jezgra i prvi početak Hrvatske vojske. Prve postrojbe Zbora narodne garde su 28. svibnja 1991. godine prvi put u Zagrebu predstavljene javnosti. U proljeće 1991. godine započinje i samoorganiziranje hrvatskog naroda i ostalih građana Hrvatske za obranu u dobrovoljačke postrojbe Narodne zaštite, koje su službeno ustrojene Odlukom tadašnjeg Vrhovnog vijeća od 30. lipnja 1991. godine.

Treća faza

Treću fazu u stvaranju i razvoju Hrvatske vojske čini razdoblje usvajanja Zakona o obrani, 26. lipnja 1991. godine. Time su konačno stvorene pravne osnove za ustrojavanje Hrvatske vojske i obrambenog sustava. U srpnju 1991. godine, radi bolje organizacije obrane, koordinacije snaga koje su u njoj sudjelovale te učinkovitog vođenja i zapovijedanja, osnivaju se Republički, regionalni i općinski krizni štabovi. Dana 17. kolovoza 1991. predsjednik Republike donosi temeljne dokumente za povezivanje elemenata obrambenog ustroja Hrvatske:

• Plan obrane RH;

• Plan uporabe oružanih snaga RH i

• Plan osvajanja vojarni tzv. "JNA".

Agresija na Hrvatsku sve je više eskalirala i prerasla u otvoreni rat protiv Hrvatske svim sredstvima, a Hrvatska vojska stasa u respektabilnu oružanu silu i razvija sve tri grane: Kopnenu vojsku, Hrvatsku ratnu mornaricu i Hrvatsko zrakoplovstvo i protuzračnu obranu.

Naoružali smo se nužnim naoružanjem i vojnom opremom zahvaljujući ratnom ministru obrane Gojku Šušku i tadašnjoj Rusiji. Naši sadašnji saveznici (većina njih)su nam nametnuli i uveli embargo za naoružavanje i opremanje Hrvatske vojske.

Boris Jeljcin, ruski predsjednik u to vrijeme, je odobrio i znao da se naoružava Hrvatska vojska. Zahvaljujući Rusiji naoružali smo se i opremili ratno zrakoplovstvo i dobili drugo vrijedno i ubojito vojno naoružanje.

Helikopteri Mi-24 ali i MiG-ovi, dopremani su ruskim zrakoplovima preko Mađarske u Hrvatsku kako bi se izbjegle međunarodni embargo na naoružavanje zemalja bivše Jugoslavije. Preko Zvonka Zubaka i njegove kompanije Winsley Finance Limited Hrvatska je iz Rusije nabavila 24 MIG-a 21, 17 transportnih helikoptera, 11 borbenih helikoptera MI-24, 100 protuoklopnih lansera Fagota, nekoliko tisuća raketa i bombi, nekoliko desetaka tisuća kalašnjikova i oko 30 milijuna metaka.

Ono najvažnije, Rusi su imali vrlo pristojne cijene. MIG-ovi su stajali oko 700 tisuća dolara po komadu, leteće topovnjače MI-24 tada, a i sada najmoćniji vojni helikopter na svijetu, stajali su između 1,5 i 2 milijuna dolara po komadu, a kalašnjikovi su stizali po cijeni od po 134 dolara. Posao u koji je bio uključen Zubakov Winsley i koji je bio dogovoren i plaćan putem pokojnog ministra obrane Gojka Šuška, te RH Alana, koštao nas je nešto manje od 100 milijuna američkih dolara.

Četvrta faza

Četvrta faza u razvoju Hrvatske vojske i obrambenog sustava je intenzivna i ubrzana poduka svih njezinih pripadnika i postrojbi za oslobađanje privremeno okupiranih područja i izvođenje oslobodilačkih vojno-redarstvenih akcija: Bljesak, Oluja, Južni potez, Maestral.

Učinkovitost obrambenog sustava na najbolji način potvrđuje vrijeme trajanja oslobodilačkih operacija: "Bljesak" – 36 sati, "Oluja" - 84 sata. To su ujedno bile i najveće operacije Hrvatske vojske. U operaciji "Oluja" sudjelovalo je 138.500 pripadnika HV-a, MUP-a i HVO-a .

Sretan ti 32. rođendan.