Kako je moguće da u najnovijoj anketi Bandić i Esih imaju samo dva posto?

Rezultate istraživanja je, kao i uvijek, predstavio HRT u svojim informativnim emisijama.

Prema njemu, HDZ-u je u odnosu na lipanj popularnost porasla s 34 posto na 34,3 posto, SDP-u je pala s 24,8 posto na 23,8 posto, Mostu sa 7,2 na 6,4 posto, HNS-u s tri posto na 2,5 posto, HSS-u s 2,9 na 2,4 posto. Crodemoskop u srpnju Stranci rada i solidarnosti Milana Bandića daje 2,2 posto, što je lagani porast u odnosu na lipanj kada su imali 1,7 posto, Neovisnima za Hrvatsku dva posto, a IDS-u samo oko jedan posto.

Živi zid ima potporu 6,1 posto birača, a neodlučnih je 10,8 posto.

Međutim, istraživanje iz više razloga ne otkriva pravo raspolaženje građana, odnosno, ima previše grešaka da bi ga u cijelosti mogli prihvatiti kao mjerodavno.

Samo istraživanje provodi se još od siječnja 2004., prva dva radna dana u mjesecu na uzorku od 1300 ispitanika telefonskim putem. Građane se pita, dakle, da su parlamentarni izbori idućeg vikenda za koga bi glasovali? U fusnotama istraživanja se navodi da je očekivana statistička greška 2,7 posto, a razina pouzdanosti 95 posto. No, krenimo redom.

Jedna izborna jedinica

Prvo i najvažnije, istraživanje se provodi na čitavoj Hrvatskoj kao jednoj izbornoj jedinici što je pogrešno. Obzirom da se izbori za Hrvatski sabor provode po izbornim jedinicama (10 plus izborna jedinica za dijasporu i manjinske zastupnike), ono ne pruža odgovarajući pregled podrške birača.

Iz istraživanja se može zaključiti da neke od stranaka poput Bandićeve ili Hasanbegović-Esih pa čak i IDS ne bi niti prešle izborni prag, što je najvjerojatnije pogrešan zaključak. Zanemaruje se nejednaka podrška strankama u pojedinim izbornim jedinicama.

IDS ima, primjerice, izrazitu regionalnu utvrdu u Istri, a kada se ti podaci zbroje s ostalima iz drugih dijelova Hrvatske gubi se dominantni položaj IDS-a u Istri.

Slično je, iako u manjoj mjeri i sa strankom Milana Bandića koji je jači u središnjoj Hrvatskoj i okolici Zagreba, a bitno lošiji u Dalmaciji.

Drugo, istraživanje se provodi telefonskim putem. Navodi se da je uzorak usklađen po veličini naselja i županijama te uz kontrolu socio-demografskih obilježja birača po spolu, dobi, obrazovanju i radnom statusu. Ipak, ostaje sumnja kolika je razina pogreške i jesu li ispitanici pravilno raspoređeni po županijama, obzirom na broj birača u Hrvatskoj. Prihvaćen je stav da se telefonskim putem lakše kontaktiraju ispitanici u gradovima, teže u manjim mjestima, da su dostupniji stariji građani od mlađih, da su otvoreniji za suradnju u anketama građana skloniji lijevim i liberalnim opcijama, nego oni konzervativniji i skloniji desnici.

Treće, stručnjaci dovode u pitanje sve ankete napravljene na uzorku manjem od tri tisuće ispitanika za državu veličine Hrvatske kao nemjerodavne.

Desni birači nedostupniji

Četvrto, bitna je i struktura postavljanja pitanja kao i vrijeme utrošeno u svaki razgovor. Ima ljudi koji odgovore pozitivno već na prvu ili drugu opciju, a tek rijetki saslušaju sve mogućnosti do kraja, odnosno, pitanje je da li su svim anketiranima ponuđene sve opcije odnosno političke stranke za koje bi mogli glasovati. Ako se pak pitanja postavljaju otvoreno čekajući da ispitanik sam ponudi odgovor, što je kvalitetnije, mnogi od njih su neodlučni, ali se ipak izjasne.

I da su izbori uskoro, imali bi vremena opredijeliti se detaljnije. Ne treba, naravno, zaboraviti ni motiviranost anketara da u što kraćem roku obave što više razgovora i dobiju važeće odgovore, jer u protivnom, kao najčešće honorarni suradnici, ne bi bili plaćeni. U manjem postotku neki su ispitanici stoga podložni i njihovim sugestijama.

Peto, početak srpnja jest i razdoblje godišnjih odmora. Kako više nema škole, povećan broj ljudi je već na godišnjim odmorima. Jedan dio populacije, primjerice, umirovljeni hrvatski branitelji koji su skloniji konzervativnim opcijama poput Hasanbegovićeve stranke Neovisni za Hrvatsku, u većoj je mjeri već s obiteljima na ljetovanju ili izvan uobičajenog prebivališta i teže su dostupni za ankete.

Šesto, povijest ranijih istraživanja i prethodne pogreške uvijek u korist ljevice (SDP, Ivo Josipović i sl.) kako Promocije plus, čiji je vlasnik Agan Begić, tako i slična istraživanja agencije Ipsos puls opravdavaju sumnju u mjerodavnost istraživanja javnog mnijenja.