dr. TOMISLAV SUNIĆ

Kako je Josipović s plaćom profesora kupio pet stanova u Palmotićevoj?

Autor

Direktno.hr

Osvrćući se na aktualnu politiku, Vladimir Fuček, počasni predsjednik Hrvatskog domobrana je rekao da kad gleda današnje ljude na vlasti i javnu RTV ima dojam da se 1991. uopće nije dogodila, ali ga raduje što će ove godine na Bleiburg doći jako puno mladih. "Željni su istine, žele je sami spoznati kad ih već oni koji ih trebaju učiti tome ne uče", poručio je Fuček.
13.05.2015. u 21:51
Ispiši članak

Bleiburg je bio tema večerašnje emisije Bujica, a o njoj su u studiju govorili dr. Tomislav Sunić, publicist i bivši diplomat i profesor u SAD-u te Vladimir Fuček, počasni predsjednik Hrvatskog domobrana koji je preživio pokolj na Bleiburgu i Križni put. 

Profesor Sunić je istaknuo važnu ulogu istraživača komunističkih poslijeratnih zločina, pa tako i onog nad Hrvatima u Bleiburgu, Nikolaja Tolstoya kojeg je nazvao ikonom hrvatske emigracije. Posebno je naglasio činjenicu da Tolstoy nije bio pristran, odnosno da je bio vrlo objektivan zbog čega ga se ne može optužiti da je "vukao na hrvatsku stranu". "Bio je jedan od rijetkih povjesničara koji je još 70-ih potegnuo temu komunističkih zločina u cijeloj Europi, pa je Bleiburg stavio u širi europski kontekst," kaže Sunić.

"Na temelju dokumentacije koju je istraživao, Tolstoy govori o 600 tisuća izbjeglica na Bleiburgu i južnoj Koruškoj, a najveći dio činili su Hrvati, vojska i civili. Tu je bilo i nešto crnogorskih i srpskih trupa i civila te Kozaci koji su uglavnom završili u sjevernoj Austriji, no najviše je bilo Hrvata i prema Tolstoyu bilo ih je oko 500 tisuća", rekao je Sunić. 

Svjedočeći iz prve ruke o događajima na Bleiburgu Vladimir Fuček je rekao da je tamo završio s manje od 17 godina, dok je 17. rođendan proslavio na Križnom putu. Na Bleiburgu je bio u vrijeme samog pokolja, 15.-og i 16.-og svibnja, nakon čega je poslan na Križni put.

"Bio sam u koloni u pravcu dvorca pod nadzorom Engleza i zaista sam imao dojam da su nas preuzeli Englezi. Ujutro 17. svibnja ušli smo u jedan austrijski gradić, stavili su nas uz nogostup i tada sam primijetio partizane koji su nas počeli maltretirati pred očima Engleza. Tada sam shvatio da smo predani Titovim partizanima", ispričao je Fuček dodavši da je u Križnome putu ostao do 15. kolovoza kada je pušten iz logora Ozne zbog amnestije, budući je bio maloljetan.

"Najgori dio Križnog puta bio mi je  Velika Gorica-Sisak-logor na Vitorovcu. U nekim selima su nas i stanovnici tukli. Oni koji nisu mogli izdržati žeđ počeli bi trčati iz kolone prema dvorištima, bunarima, ali te je odmah presjekao rafal iz mitraljeza. Od nas 1500 u Vitorovac nasje stiglo nešto više od tisuću," prisjeća se Fuček. Ipak, kaže, na Bleiburgu i Križnom putu posijano je sjeme pobjede i hrvatske državnosti jer su djeca onih koji su na Bleiburgu položili oružje, 1991. u trapericama i tenisicama gotovo bez oružja krenuli u obranu Hrvatske", zaključio je Fuček.

Govoreći o vladajućoj garnituri koja odlazi na komemoracije u Jasenovac i Jadovnu, a istodobno tim istim Židovima nije vratila stanove konfiscirane nako 1945.-e, kao i Nijemcima, odnosno folksdojčerima, Sunić se zapitao kako je moguće da je bivši predsjednik Josipović s profesorskom plaćom uspio kupiti pet stanova u Palmotićevoj ulici u Zagrebu. "To je za mene veći misterij nego Međugorje", rekao je Sunić. Tvrdi da današnja garnitura stalno nastoji Domovinski rat ugurati u "zavnoštinu i avnojevštinu", no ističe da je Domovinski rat bio  ne samo obrambeni nego i oslobodilački jer smo se borili protiv jugoslavenštine.

Također se osvrćući na aktualnu politiku, Fuček je rekao da kad gleda današnje ljude na vlasti i javnu RTV ima dojam da se 1991. uopće nije dogodila, ali ga raduje što će ove godine na Bleiburg doći jako puno mladih. "Željni su istine, žele je sami spoznati kad ih već oni koji ih trebaju učiti tome ne uče", poručio je Fuček. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.