Kako je Branko Hrvatin u službi ljevice režirao dramu u izbornoj noći

Kojem god političkom spektru pripadali, Hrvati još nisu zaboravili večer 11. siječnja i dramatično prebrojavanje glasova dvoje predsjedničkih kandidate. Pile su se tablete, smirivali živci žesticom, gasili televizori, uzaludno nazivali prijatelji koji možda znaju nešto više.

Identična matrica i u prvom i u drugom krugu. Kad bolje razmislimo isto je bilo i na nedavnim europarlamentarnim izborima. Ustvari, otkako Hrvatin broji glasove Hrvata uvijek ista drama.

Prvo stižu izlazne ankete s birališta, u 19 sati. U prvom krugu, 28. prosinca, za Ivu Josipovića je glasalo 38,9 posto birača, a za Kolindu Grabar-Kitarović 38,10 posto. Milan Kujundžić dobio je 5,70 posto glasova, a Ivan Vilibor Sinčić čak 15,60 posto. Solidan rezultat za kandidatkinju HDZ-a, mnogo bolji od onog koje su prognozirale, kako se kasnije pokazalo, pogrešne ankete mainstream medija. Muk u Josipovićevom stožeru, odlična atmosfera u HDZ-u i među njihovim biračima.

Međutim, već oko 20 sati stižu prvi neslužbeni rezultati Državnog izbornog povjerenstva i s njima – hladan tuš za ''plavu'' ekipu. U prvom krugu, Ivo Josipović ''odjednom'' dobiva veću prednost pred Kolindom Grabar Kitarović. Predsjednik DIP-a i Vrhovnog suda Branko Hrvatin izlazi s podacima: Ivo Josipović 42,63 posto, Kolinda Grabar Kitarović 34,13 posto. Ivan Sinčić 16,93 posto, a Milan Kujundžić 4,87 posto. Euforija kod Josipovića, ''hlađenje'' kod Kolinde.

Kako večer odmiče, razlika se smanjuje i topi, da bi se dva vodeća kandidata u konačnici tijesno približila. Kako je bilo i na početku, kod izlaznih anketa. Ivo Josipović u prvom je krugu tako osvojio 38,50 posto glasova, a Kolinda Grabar Kitarović 37,16 posto.

Drugi krug – deja vu uz dodatak BiH i kršenja izborne šutnje

Za dva tjedna, 11. siječnja, eto nas u drugom krugu. Već tijekom izborne šutnje sudac Hrvatin pokazuje pristranost. Kandidat Josipović, na samom biralištu, u izjavi za medije, propagira svoj program. Mediji to objavljuju. Hrvatin optužuje medije za kršenje izborne šutnje, međutim ne i samog Predsjednika. Nije mudro optužiti Predsjednika, jer, ako osvoji još jedan mandat, a sve govori da hoće, upravo je Predsjednik taj koji će ponovno predložiti Hrvatina za vrhovnog suca.

Da Hrvatin politički kalkulira moglo se iščitati iz situacije u BiH. Ondje su se birači požalili jer je na raspolaganju bila samo jedna kutija za ubacivanje listića. Mediji su izvještavali o velikoj gužvi i pomutnji na biralištima, no DIP je reagirao tek nakon što je dobio službeni prigovor. Uveo je više kutija, no i to je bilo premalo u odnosu na broj izašlih birača.

A sa zatvaranjem birališta, pred malim ekranima ponovno kreće drama oko rezultata. Deja vu.  

Izlazne ankete govore kako je Kolinda Grabar-Kitarović osvojila 51,4 posto glasova, a Ivo Josipović 48,6 posto. Tiha misa u Josipovićevom stožeru, pjesma i ples u Kolindinom.

Potom iz DIP-a u 20 sati ponovno preokret. Prema prvim neslužbenim rezultatima, Ivo Josipović osvaja 52,9 posto glasova, a Kolinda Grabar Kitarović 47,51 posto. Josipovićevi feštaju i nazdravljaju kao da su svi listići prebrojani. HDZ, poučen scenarijem iz prvog kruga, nada se da još ništa nije gotovo. Strpljivo čeka da počne topljenje razlike, što se ubrzo i događa. Službeni rezultat izbora tako glasi: Kandidatkinja HDZ-a dobila je 1. 114. 945 glasova (50, 74 posto), a SDP-a  1.082. 436 (49, 26 posto).

Slavlje i čestitke u HDZ-u. Pobjednički govori i već sutra na posao. Pripreme za preuzimanje dužnosti i svečanu inauguraciju.

Crvena Istra Hrvatinova kolijevka 

Još jedna uzastopna drama oko prebrojavanja listića trebala je pasti u zaborav, a s njom i pitanje zašto uvijek nakon prebrojanih prvih desetak posto glasova ljevica uvjerljivo vodi. Televizijski voditelji, ni krivi ni dužni, isto pitanje postavljaju svojim gostima, ovi se dovijaju, nude odgovore: to su glasovi iz urbanih sredina, to je Zagreb centar, tu se najbrže broji. Koješta! Zašto bi se glasovi u Zagrebu brojali brže nego u Vrbovcu? Razlog zbog kojeg već godinama, u izbornim noćima, nakon prebrojanih prvih desetak posto glasova, ljevica uvjerljivo povede, a onda slijedi preokret koji ostavlja dojam da tu nešto nije u redu, nije slučajan. Razlog je, kako doznaje direktno.hr iz upućenih izvora, sentimentalnost i naklonjenost čelnog čovjeka DIP-a Branka Hrvatina Istri i Primorju, područjima koja tradicionalno biraju lijevu opciju.

Branko Hrvatin rođen je u Vinežu, Općina Labin. Istra i Rijeka su Hrvatinova baza, njegovo uporište, geografsko, društveno, svjetonazorsko pa i političko. Ondje su njegovi ljudi, prijatelji suci, političari. I upravo iz tih županija, Istarske i Primorsko-goranske, doznajemo, DIP je posljednjih godina povlačio prve neslužbene rezultate izbora. Prvo su se prebrojavali listići iz Istre, potom iz Primorja, a onda, kako stignu. Upravo u tim županijama, uz još njih četiri, i Josipović je nosio uvjerljivu pobjedu. I tako se stvorio dojam da kandidat SDP-a uvjerljivo vodi. No kad je krenulo prebrojavanje ostalih petnaest, ''plavih'' županija, stvarno stanje izašlo je na vidjelo. Obrat tijekom brojanja glasova, drama, pa i zbunjenost u izbornoj noći koju je prebrojavanjem listića režirao Branko Hrvatin kasnije bi još danima bila tema informativnih emisija, a da se pri tome nitko nikada nije pitao zašto Predsjednik Vrhovnog suda, umjesto da broji glasove normalnim redoslijedom, onako kako pristižu, stvara psihozu među građanima, političkim strankama, stranačkim čelnicima, predsjedničkim kandidatima. 

Predsjednika Vrhovnog suda imenuje Sabor, na prijedlog Predsjednika Republike

Predsjednika Vrhovnog suda, koji obnaša i funkciju predsjednika DIP-a, imenuje i razrješuje Sabor, ali na prijedlog Predsjednika Republike.

Hrvatin je na čelo Vrhovnog suda izabran 22. srpnja 2013. Mandat mu traje četiri godine.

Nije isključeno da je Hrvatin zbog osobnih interesa poziciju u DIP-u iskoristio za pogodovanje Ivi Josipoviću.