NAKON PARLAMENTARNIH IZBORA I PREMOĆNE POBJEDE HDZ-a
Kajin za Direktno: 'Dobro je da Plenković sam sastavlja Vladu, Škoro je izgubio ucjenjivački potencijal; SDP se pogubio, a nove protestne opcije ne razumiju kako funkcionira država'
Damir Kajin, bivši potpredsjednik IDS-a i dugogodišnji saborski zastupnik, na proteklim je parlamentarnim izborima bio nezavisni kandidat na listi koalicije Demokrata, Hrvatskih laburista i Liste za Rijeku, ali nije uspio ući u Hrvatski sabor. No, Kajin je jedan od onih s najduljim zastupničkim stažem iza sebe i vrlo revnosno prati aktualne političke događaje.
Premijer Andrej Plenković najavio je kako će Hrvatski sabor raditi i za vrijeme uobičajene ljetne pauze, jer su pred Hrvatskom brojni izazovi, ali i problemi koje treba riješiti. Zato nemamo ni dana za čekanje, a što će donijeti jesen, koje se svi tako plašimo- od straha za egzistenciju, do širenja korone- nitko u ovom trenutku ne zna.
Upravo je taj predstojeći rad Hrvatskoga sabora tema za razgovor s Kajinom, koji vrijeme nakon izbora provodi u rodnom Buzetu, baveći se svakodnevnim, običnim stvarima- od rada u obiteljskom vinogradu, do proučavanja raznih političkih tema koje ga zanimaju.
Rezultati izbora?
Rezultati izbora za mene su neočekivani. Za početak, treba zabraniti objavu anketa mjesec dana do izbora, jer one determiniraju volju birača. Tako je, primjerice, u Italiji. No, jasno da želim čestitati izbornom pobjedniku, prije svega Andreju Plenkoviću. Imam dojam da ga je rezultat iznenadio. Njegovo obraćanje u izbornoj noći odavalo je dojam iscrpljenog i zabrinutog čovjeka. Odgovornost za izbore iscrpljuje, spoznaja gdje je Hrvatska danas i gdje će biti za tri, četiri godine čini vas zabrinutim.
Pa, gdje će to Hrvatska biti za te tri-četiri godine?
Odgovor je: Hrvatska će za tri do četiri godine biti tamo gdje smo bili 2019. To što smo i prije formiranja Vlade ušli u čekaonicu eurozone i na putu smo da 2023. -2025. godine kunu zamijenimo eurom, poruka je Bruxellesa da računaju na premijera najsiromašnije europske zemlje.
S jedne strane dobro je da Plenković sam sastavlja Vladu, iako sam imao dojam bi bio sretniji s velikom koalicijom. Dobro je da je Škoro izgubio ucjenjivački potencijal, a nije dobro što SDP u naredne četiri godine neće nametati političke teme.
A nove snage ljevice i umjerenog centra koje su polučile uspjeh na izborima i ušle u Parlament?
Neke nove protestne opcije niti razumiju kako funkcionira država, a još manje kako živi periferija. Oni to ne žive.
Što je činiti novim zastupnicima?
Za početak, moraju izabrati predsjednika i radna tijela. Svaki predsjednik saborskog odbora i potpredsjednik materijalno su u boljoj situaciji od zastupnika. Ako Vlada ukida pet, ili šest ministarstava i Sabor mora ukinuti 30 posto svojih radnih tijela. Ne toliko zbog plaća, već da budu učinkovitiji. Običaj je da se tijela Sabora biraju jednoglasno. Godine 2003. godine jedini nisam glasao za Šeksa i to zbog njegove uloge iz '90-tih, ali, moram priznati, bio je najbolji predsjednik Sabora od '90-te do danas.
Situacija s manjinama i njihovim zahtjevima?
Dobro je da će manjine dobiti potpredsjednika Vlade. Nije dobro da od 2003. godine djeluju kao ''etno- biznismeni'', nakon što je Mato Arlović promijenio Zakon koji je broj manjinskih predstavnika s pet povećao na osam, a to se, podsjećam, dogodilo 2003., s ciljem da Račan zadrži vlast.
Hoće li Vlada dobiti potporu?
Ovoga puta ne bi me iznenadilo da nitko ne glasa protiv Vlade g. Plenkovića, odnosno da imamo 80-tak ruku za, a ostale suzdržane iz razloga što je dobio izbore "nestvarnom" većinom, iako su provedeni u vremenu upitne izborne regularnosti. Razumljivo je da se nakon izbora opozicija, ili ono što je od nje ostalo, treba ''povući u svoje rovove'', nametati se svojim promišljanjima i ono što je loše, nametnuto -osporavati.
Što je ključni potez koji Vlada, po Vašem mišljenju, treba napraviti?
Ono što je prioritet jest sačuvati gospodarsku osnovu zemlje, kao i njezinu socijalnu održivost. To neće biti jednostavno. Naime, ako se 2021. zadužujemo za 63 milijarde kuna, ako ćemo 2021. imati proračun ''lakši'' za 23 milijarde kuna u odnosu na 2020., ako ćemo oko Uskrsa 2021. imati 100.000 više nezaposlenih nego 2019., ako će nam 2021. BDP biti pet do šest posto manji nego 2019., za Hrvatsku se može reći da ćemo 2021. biti u najtežoj poziciji od svih europskih zemalja. S tim izazovima lakše će se nositi Plenkovićeva Vlada, nego Bernardićeva kompozicija stranaka za koje sumnjam da bi na vlasti izdržale dvije godine.
Odnos s Europskom unijom?
EU se nakon korona- krize mijenja. No, računamo na njihovih sedam milijardi eura bespovratne pomoći. Međutim, to da će nam prioritete određivati EU, kao, primjerice, da će se 30 posto novca morati utrošiti za ''zeleno'' gospodarstvo, u deindustrijaliziranoj Hrvatskoj je loše i naslućuje da mi taj novac koji nam je nasušno potreban nećemo moći povući.
Drugo, ne smije se sve materijalne resurse isključivo podrediti turizmu. Ne smije se zaboraviti na obrte, trgovine, zanate... kojima je jednako teško kao i turizmu. Sve u svemu, pred Vladom je teže razdoblje nego ono obilježeno krizom 2008.
Sada nam je jasno da nitko u svijetu više sebi ne može dopustiti 'luksuz' lockdowna zbog korona virusa...
Da, svijet si više ne može dopustiti zatvaranje cjelokupne svoje ekonomije. I da, točno, zdravlje je tekovina koja nema cijene. I baš tu valja balansirati. Da svu pomoć ne pokupe oni koji imaju najutjecajnije lobiste, a da bez egzistencije ostanu oni koji nemaju svog ''kuma'' pri Vladi.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.