Kajin u Saboru: Ja bih svojoj braći u Sloveniji krv dao, zemlju nikada

Hrvatske parlamentarne stranke jedinstvene su u stavu da Hrvatska mora izaći iz arbitraže. Potvrdilo se to u ponedjeljak nakon sastanka premijera Zorana Milanovića s predstavnicima parlamentarnih klubova.

"Hrvatska ne može ostati u arbitraži", poručuje premijer Milanović koji je, uz ministricu vanjskih poslova Vesnu Pusić, formalno ovlašten parlamentu predstaviti Vladina stajališta.

Ugovor moramo raskinuti, izaći iz njega i trenutno ga suspendirati, naglašava premijer te najavljuje da će se Hrvatska držati međunarodnog prava.

"I to će biti molba Vlade prema Saboru, da nas Sabor obveže da postupamo na taj način. Očekujem veliku podršku, neću reći jednoglasnu, ali nadam se - jednoglasnu", rekao je premijer ponovivši više puta da je postupak arbitraže "kontaminiran".

U javnosti je, naime, otkriveno kako su se slovenski član arbitražnog suda Jernej Sekolec i slovenska diplomatkinja, opunomoćena predstavnica za praćenje arbitraže, Simona Drenik dogovarali o iznošenju argumenata i lobiranju kod drugih sudaca Stalnog arbitražnog suda u Haagu u postupku o granici između Slovenije i Hrvatske.

Premijer Zoran Milanović uvodno je jutros rekao smatra da je ugovor o arbitraži dobar dokument.

"Danas smo se okupili kako bi donijeli zaključak kojim bi Sabor obvezao Vladu koja će provesti postupak raskida ugovora o arbitraži zbog bitnih povreda ugovora. Ugovor o arbitraži između Hrvatske i Slovenije i danas smatram korektnim i ne mislim da je bio loš za hrvatske interese. Nije problem u dokumentu, već u ljudima. Ljudi su iznevjerili povjerenje i mi iz tog ugovora moramo izaći. Svima nam je neugodno zbog onog što se dogodilo i sad moramo van", kazao je Milanović.

"Dogodila se greška u postupku, to se dogodilo i oni koji su to učinili to su i priznali", rekao je Milanović i dodao da se nakon toga jednostavno postupak nastaviti.

Hoće li Hrvatska povući svog arbitra, postavio je Milanović sam pitanje i odgovorio: Hrvatska nema svog arbitra. "Arbitri su neovisni i mi s time nemamo nikakve veze kao i s tim hoće li Arbitražni sud nastaviti s djelovanjem", rekao je Milanović.

"Za grubu povredu odgovorna je jedna strana i tu popravka nema", kazao je Milanović. 

"Ako Sabor podrži prijedlog Vlade, Vlada će sutra pokrenuti proceduru izlaska iz ugovora", rekao je Milanović.

"Dijete je rođeno, ali je postalo devijantno i moramo pokrenuti mjere", rekao je Milanović govoreći o Arbitraži i arbitražnom sporazumu.

"Igrali smo po pravilima, igrat ćemo tako i dalje", rekao je Milanović u uvodnom govoru i dodao kako će u Sabornici ostati potpredsjednica Vlade Vesna Pusić.

Milanović je objasnio da Hrvatska ne može rastjerati arbitražni sud, on može nastaviti raditi, ali Hrvatska neće priznati taj rad. Hrvatska će ukinuti Sporazum o arbitraži.

Davorin Mlakar (HDZ) istaknuo je da ta stranka podržava izlazak iz ugovora o arbitraži, ali ima mjesta za popravak teksta predloženih zaključaka.

Milanović je rekao da se može izmijeniti, ali da se ostavi "hladan" tekst zaključka kojim se obvezuje Vlada da će izići iz Sporazuma o arbitraži.

Raspravu klubova zastupnika otvorio je Josip Salapić u ime HDSSB-a.

"Treba barem dovesti u pitanje može li on biti arbitar, posebno ukoliko mislimo ići na Međunarodni sud pravde. Ako se prihvati njegovo imenovanje, Hrvatska se mora obratiti glavnom tajniku UN-a u pokušaju mirnog rješavanja spora, bez ulaska u meritum o granici. Otvaraju se brojna pitanja", rekao je Salapić i dodao da i nakon odluke o raskidu sporazuma slijedi duga procedura koja traje od tri mjeseca do godinu i pol dana. Kazao je i da je odustajanje od teritorijalnog mora isto kao i odustajanje od svog suvereniteta.

Nakon njega, riječ je preuzeo Dragutin Lesar u ime Laburista. Rekao je da je abitražni postupak pravno, politički i moralno diskreditiran, narušeno je povjerenje i prekršena su pravila rada suda, zbog čega Hrvatska u takvom postupku ne može očekivati pravednu odluku. Podsjeća da je on 2009. godine bio protiv Arbitražnog sporazuma sa Slovenijom, zbog iskustva da Arbitraže često više odlučuju o političkim, a ne pravnim elementima.

"U Hrvatskoj se govori samo o Piranskom zaljevu, Savudrijskoj vali, ali iz transkripta vidimo da spominju i nasipe na Muri i Brezovec", rekao je Lesar.

Potpredsjednica Vlade Vesna Pusić kaže da ovo nije dobar trenutak za nas jer je Hrvatska željela da se pitanje granice riješi međunarodnom arbitražnom, ali postupci su bili takvi da to nije moguće i da ćemo to raditi na drugi način.

"Želimo ići na Međunarodni sud pravde, ali trebamo pristanak obje strane. Teza je da je do ovoga došlo jer je Arbitražni sporazum bio na štetu Hrvatske. Mislim da je ovo što se dogodilo dokaz da je išlo u obrnutom smjeru. Jer da su mislili da mogu postići oni što žele, ne bi ga kršili. Mi nismo u problemu zbog sporazuma, nego zbog njegova kršenja", naglasila je Pusić.

Nakon nje obratila se Vesna Škare Ožbolt.

"Narušeno je povjerenje u rad Suda i to prelazi onaj okvir povrede arbitražnog sporazuma i njegove tajnosti. Što će se sve događati sada kada Hrvatska donese ovu odluku i da Vladi ovlaštenje za raskid ugovora? Praksa u međunarodnom pravu je vrlo siromašna. Postoji mogućnost da se postupak nastavi, pa od Vlade tražimo da Sudu uputi zahtjev za okončanje postupka. Jer nije vođen u skladu sa zakonitim radom, ni u povjerenju. Samo imenovanje novog suca ne bi moglo značiti ništa novo, ništa kvalitetnije jer mi doista ne znamo do koje mjere je sam postupak zaprljan, do koje mjere se nekorektno ponašanje uvuklo u sud, i moramo tražiti okončanje postupka. Ono je predviđeno pravilima arbitraže jer ona kažu ako nastavljanje prije donošenja odluke postane nemoguće, sud je dužan obavijestiti strane o okončanju postupka. Dakle, sud može i ne mora donijeti tu odluku, nastaviti postupak i bez Hrvatske i donijeti odluke", kazala je Škare Ožbolt.

"Dovoljno smo gutali s pozicije dobrosusjedskih odnosa, postupali sporo, mlako i rezervirano. Naša pozicija nije ista kao kad se potpisivao sporazum, mi smo danas suverena zemlja i članica EU i NATO-a, i moramo u zaključku donijeti i da se ubuduće postavljamo puno tvrđe, da možemo razmatrati stavove Europske komisije, ali oni ne moraju biti obligatorni. O suverenitetu ozbiljne države ne raspravljaju, a ovdje se radi o tome", rekao je reformist Petar Baranović.

SDSS-ov Milorad Pupovac rekao je da Sabor nema druge nego donijeti odluku o raskidu Sporazuma, jer smo izazvani postupcima slovenske strane.

"Činjenice govore da je arbitražni postupak teško kompromitiran i kontanimiran, i u tom smislu je Sporazum prekršen. Taj zaljev i to more je zajedničko nasljeđe, stekli smo ga kao obitelj, u jednom povijesnom trenutku i pod određenim političkim okolnostima i zajedništvu koje moramo štititi od vlastitih načina razumijevanja kako da se razgraničimo", naglasio je Pupovac. Dodao je da se Hrvatska treba pokazati kao zemlja koja je u novim okolonostima i stanju poštivati institucije s kojima treba surađivati, ali treba znati argumentirati i braniti vlastita stajališta i interese.

"Kolegica Škare Ožbolt rekla je da postoji nekoliko mogućih scenarija kakav je ishod moguć, da sud nastaviti raditi, da donese odluku ili da mi zaštitimo vlastite interese raskidom ugovora. Ako cijela priča proizvede status quo, u okolnostima koje imamo s većinom susjeda oko granica, vratit ćemo se u poziciju koja neće biti lakša od one kad smo pristali na arbitražu. Zato Hrvatska politiku sporenja treba zamijeniti politikom traženja rješenja u skladu sa svojim interesima", tvrdi Pupovac.

HNS-ov Igor Kolman kaže da je ružan razlog zbog kojeg su danas zastupnici u Saboru.

"Ja se dobro osjećam jutros, jer je dobar osjećaj imati državu koja funkcionira, imati Vladu koja dobro radi, imati diplomaciju koja se zna nositi s izazovima, jer je dobro imati Sabor koji je u stanju hladne glave donositi odluke. Ova priča s arbitražom je nažalost gotova stvar, ne zato što je Hrvatska to htjela, nego zato što je druga strana prekršila sporazum u događaju koji je zaista bez presedana u međunarodnoj praksi. Nema puno mudrosti oko toga što se dogodilo, to najbolje potvrđuju reakcije iz Slovenije, dakle, da se na nedopustiv način pokušalo utjecati na temelje arbitraže", naglasio je Kolman.

Nezavisni Branko Vukšić osvrnuo se na jučerašnju odluku Slovenije o svom novom arbitru i njihov komentar da je taj potez šah-mat Hrvatskoj.

"Nakon svega što je Slovenija napravila, jasno je da ovo ne bi uspio režirati ni Quentin Tarantino, ne bi on to tako dobro i maštovito izrežirao kao slovenska strana i njihovi suci, a u našu korist. Dokazalo se, tko se mača lača, od njega izgubi glavu. Potajno se nadam da su u provaljivanju sudjelovale i naše tajne službe. Slovenci tada kažu da su to podmetanja, ali to nije istina. Ne trebamo izaći, trebamo sprintati van, poštujući protokol koji će biti dug i zamoran. Ako smo izdržali sve blokade Slovenije prije ulaska u EU, izdržat ćemo i ovo. Zar je veći grijeh snimati lopova kako krade, od same krađe? Da sad ne izađemo, moralo bi nas se optužiti za izdaju nacionalnih interesa", tvrdi Vukšić koji je i postavio pitanje zašto Europska komisija želi da se arbitraža nastavi.

IDS-ov Vater Boljunčić kaže da je u Istri pitanje granice u Savudrijskoj vali izuzetno bitno, zbog stanovnika tog kraja i ribara koji od tog mora žive.

"Hrvatska je arbitražnom postupku pristupila u dobroj vjeri, no odstupanje od pravičnih načela dovodi do toga da cijelo rješenje problema može završiti na skandalozan način. Sada je jedini izlaz raskid Arbitražnog ugovora, a pitanje granice se mora riješiti na Međunarodnom sudu pravde ili na Sudu za pravo mora. Hrvatska sigurno ne može dopustiti da se nepravičnim postupkom oduzme dio njenog teritorija", rekao je Boljunčić.

Jadranka Kosor podsjetila je na teške uvjete u kojima je Hrvatska pristala na arbitražni postupak i potpisala sporazum vjerujući da je to najbolje. Nada se da će Sabor jednoglasno donijeti odluku o raskidu ugovora.

"U sporazumu piše da nakon što se on potpiše Slovenija diže sve rezerve oko ulaska Hrvatske u EU. Da ga nismo potpisali, Hrvatska ne bi bila članica EU. Izbor novog arbitra za nas nema značaja jer je postupak nepovratno urušen. Po svemu sudeći, najmanje tri suca su bila u nedopuštenim radnjama, i novi arbitar za nas ništa ne znači, jer bi to izgledalo kao da na srušenu kuću vi pokušavate staviti novi krov. Jasno je da taj sud ne može donijeti pravednu odluku. Mi imamo problem jer su Slovenci prekršili sporazum, slovenska politika je pokušala na nečastan način, ispod žita učiniti nešto za sebe jer su shvatili da bi izgubili spor", rekla je Kosor.

Predsjednik HDZ-a Tomislav Karamarko podsjetio je da je Slovenija nedopustivim aktivnostima željela utjecati na odluku suda.

"Slovenija šalje poruke da ne možemo izaći iz arbitraže, a sud se ponaša kao da se dogodilo nešto normalno, moramo im odlučnim djelom pokazati da nećemo prijeći preko grubog kršenja sporazuma. Ovaj pokušaj prijevare bio je pokušaj kompromitacije međunarodnog prava", rekao je Karamarko i dodao da Slovenci moraju shvatiti da raskid ugovora nije izraz naše obijesti, nego čuvanje nacionalnih interesa.

"Hrvatska, neovisno o ovom slučaju, treba nastaviti graditi dobrosusjedske odnose sa svim susjedima, pa i Slovenijom", kazao je i pozvao zastupnike da sadašnje i sve buduće Vlade obvežu da svim dopuštenim sredstvima štite hrvatske interese.

"Neka naše zajedništvo bude jasna poruka svim tijelima državne uprave i diplomatskim predstavništvima. Neka ovaj stupanj jedinstva i zajedništva ostvarimo i u svim drugim situacijama bitnim za prosperitet našeg naroda", zaključio je Karamarko.

"Uvrijeđen sam jer Istarska županija nije raspravljala o ovome. Živim uz granicu i siguran sam da ovdje nitko ne poznaje situaciju bolje od mene. Nikada ništa nisam činio protiv Slovenije, nego za Istru s ove ili one strane granice" rekao je Damir Kajin i naglasio da Hrvatska odmah mora van iz arbitraže.

"Pitanje je hoćemo li obraniti svoje. Ja bih svojoj braći u Sloveniji krv dao, zemlju nikada. Mi moramo ća od ovog suda, ovi suci nam ne smiju suditi, ali Hrvatska neće moći pobjeći od arbitraže i načela koja su potpisali prvo Račan, a onda Kosor. Mi smo naložili sudu da u hrvatskim vodama dodijeli Sloveniji izlaz na more, tako mi gubimo dodir s Italijom", upozorava Kajin koji ne vjeruje da su naši špijuni prisluškivali Slovence, već misli da je netko drugi uključen u to, a možda i sami Slovenci.

SDP-ov Nenad Stazić kaže da ovoj temi treba pristupiti s tri polazišta.

"Prva je da smo mi i Slovenija susjedne zemlje i dva prijateljska naroda, vežu nas razne veze i nitko ih nema pravo minirati. Druga teza je da se politike i vlade mijenjaju, ali pitanje suvereniteta i granica zemlje ostaju zauvijek. Treća teza je da ovom problemu treba pristupiti ozbiljno i odgovorno, bez samoreklamiranja i stjecanja jeftinih političkih poena" smatra Stazić.

"Preostaju nam dvije stvari, čuvati nacionalne interese, odmjereno i pametno te postići jedinstvo jer svako rivalstvo samo nanosi štetu nacionalnim interesima", zaključuje Stazić.

HSU-ov Silvano Hrelja podsjeća da je on 2009. bio protiv arbitražnog sporazuma jer je sumnjao u njegov ishod, ali i zato što je stao uz istarske ribare.

"Znam da se tada drukčije nije moglo, nije bilo drugog rješenja jer je interes bila deblokada pregovora s EU. Nisu susjedski odnosi tako idilični ni na osobnoj razini, ni na razini država, ali ako imaju negativnu stranu, imaju i pozitivnu stranu. Mi s njima možemo računati na istinsku solidarnost i suradnju na projektima. Zato molim da ne koristimo termin dobrosusjedski odnosi, nego pravi odnosi temeljeni na interesima i argumentima", rekao je Hrelja i dodao da Hrvatska mora izići iz ovog sporazuma zbog grubog kršenja uljuđenih normi ponašanja i potpunog gubitka smisla ovog Suda.

Član stranke Naprijed Hrvatska – Progresivni savez Josip Kregar kaže da je sada nužno pokazati jedinstvo i odlučnost jer je slovenska strana narušila povjerenje na kojemu počiva sudstvo.

"Došlo je do velike pogreške i ona se ne da popraviti nastavkom arbitraže ni svim mjerama koje skreću pažnju s osnovne činjenice – da je pogreška napravljena. Zahtjev kojim tražimo da Međnarodni sud pravde ili prava mora ovo riješiti, legitiman je i miroljubiv i očekujem od svih naših prijatelja i suradnika u EU da to prihvate", kazao je Kregar.

Zastupnicima se završno obratila Vesna Pusić.

"Mi smo radili apsolutno u okvirima definiranim arbitražnim sporazuma, vjerujući u proceduru koja će dovesti do rješenja i definiranja pitanja razgraničenja i trajne granice sa Slovenijom. Prvu naznaku da bi moglo biti kršenja sporazuma imali smo u izjavama slovenskog ministra vanjskih poslova i na to smo reagirali pismom arbitraži i Europskoj komisiji jer je ona na neki način bila posrednik u definiranju sporazuma. Dokazalo se i pokazalo transkriptima, pa i audio snimkama, da je cijeli postupak kontaminiran, odnosno da nije problem samo u ponašanju slovenskog suca i slovenske zastupnice, nego da je problem u predmetu, u onom materijalu temeljem kojega bi sada arbutraža trebala donijeti odluku jer je u taj predmet putem djelovanja slovenskog suca i zastupnice ubačen materijal koji tamo ne bi trebao biti. I nitko ne zna što je tu materijalnu legalno i legitimno, a što je ubačeno naknadno, tako da je predmet i pod pretpostavkom da su suci najbolji na svijetu, kontaminiran...Vlada je na sve reagirala prema proceduri, bez preskakanja iti jednog koraka. U dobroj vjeri smo radili, ali to nije pokazala i druga strana. Mi ne vodimo borbu sa Slovenijom. Međunarodni sud za pravo mora ima poteškoću što se može baviti samo granicom na moru, a Međunarodni sud pravde je jedina instanca kojoj ćemo se moći obratiti, ali za obje institucije je potreban pristanak obiju strana, dakle, Hrvatska ne može otići sama. Što se lobiranja tiče, koja se često krivo uspoređuje s vanjskom politikom, ono završava upravo ovako", rekla je Pusić pa postavila pitanje što dalje nakon raskida ugovora.

"Vlada će sutra donijeti odluku, i o njoj notificirati Sloveniju i time započeti proces izlaska iz postupka. Ne treba se zavaravati da će to naići na opće oduševljenje. Trebamo nastaviti na rješavanju pitanja granica, zbog istarskih ribara, ali i svih ostalih koji žive uz granicu sa Slovenijom, Žumberčana, Prekmurčana", kazala je Pusić.