Kada lokalni problem postane nacionalan: 'Taj račun osobno treba ispostaviti premijeru'

Vlada je odobrila sklapanje ugovora o uklanjanju otpadne troske, a posao je povjeren tvrtki KEMOKOP d.o.o., koja je odabrana kao najpovoljniji ponuditelj. Vrijednost ugovora iznosi 17,5 milijuna eura s PDV-om. Za ovu godinu u financijskom planu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost već je osigurano 13,1 milijun eura, dok će preostalih 4,4 milijuna biti planirano u proračunu za iduću godinu. Kako su sada ispunjeni svi uvjeti za sklapanje ugovora, Vlada je izmijenila raniji zaključak o sanaciji Crnog brda, prema kojemu je sanacija trebala trajati dvije godine. Novi rok za dovršetak radova produljen je na tri godine i dva mjeseca.

Ministrica zaštite okoliša Marija Vučković izjavila je da je rok za uklanjanje otpadne troske 16 mjeseci, dok je za njezino recikliranje predviđeno najviše 20 mjeseci. Trenutno je u tijeku postupak javne nabave. Na novinarski upit nakon sjednice Vlade pojasnila je kako se penali u iznosu od 6500 eura dnevno plaćaju sve dok troska ne bude u potpunosti uklonjena s lokacije. Istaknula je da otpad neće biti premješten na drugu lokaciju, već će se zbrinuti u specijaliziranim pogonima u Sisačko-moslavačkoj županiji, čime se izbjegava stvaranje novog ekološkog problema.

Osvrnula se i na presudu Europskog suda, prema kojoj je Hrvatska obvezna u cijelosti ukloniti otpadnu trosku s Crnog brda. Vučković je podsjetila kako su tijekom proteklih godina raspisivani natječaji za prodaju troske, no bez uspjeha, zbog čega su se tražila rješenja koja bi predstavljala najmanji rizik i štetu za državu. "Odluka koju smo donijeli rezultat je odgovornog i promišljenog pristupa" zaključila je ministrica. Na tu temu portal Direktno razgovarao je saborskim zastupnikom stranke Dom i nacionalno okupljanje (DOMiNO) Damirom Biloglavom koji je u više navrata upozoravao na ekološke problem u svojoj županiji. 

FOTO: Ranko Suvar / CROPIX

'Tko je kriv za rasipanje javnoga novca?'

"To je problem koji traje jako dugo i o kojem je bilo jako puno govora. Na kraju se, hvala Bogu, nije ništa napravilo sve dok nije došla odluka iz Bruxellesa da se to mora ukloniti i da se Hrvatskoj odmah naplati kazna", započeo je naš razgovor Biloglava te podsjetio da je kazna milijunska te da svaki dan Hrvatska plaća penale u iznosu od 6500 eura. "Dakle, sad bi bilo logično pitati pa tko je kriv za takvo rasipanje javnoga novca? Zašto se tolike silne godine to nije moglo napraviti?  Sad čujem da ministrica govori kako je nekakav rok od čini mi se 16 mjeseci ili tako nešto. A svaki dan curi 6500 eura. Taj račun trebalo bi osobno ispostaviti premijeru i njegovoj ekipi jer je to javni novac koji smo mogli potrošiti na tisuću puta korisniji način", ističe saborski zastupnik te upozorava da je to tek jedna od "tih ekoloških crnih točaka". 

"Ne samo u Hrvatskoj da ima puno točaka, nego i u pojedinim županijama. Kod nas u županiji (Zadarska županija, op.a) ima više takvih točaka. Mi koji na to godinama upozoravamo, očito smo neki čudaci i bedaci koji se bave nevažnim stvarima. A sad vidimo da to nije nevažno. Vidimo koliko će to u krajnjoj liniju oštetiti naše ljude, porazne obveznike. Mislim da je to još jedan od pokazatelja nebrige za ozbiljne ekološke probleme", naglasio je.  Biloglav je u razgovoru za Direktno skrenuo i pozornost na napuštenu tvornicu glinice Jadral kod Obrovca. 

"Tamo postoji nekoliko bazena lužine na koje su već potrošili silni milijune. To je bio nekakav pokušaj sanacije bazena čudnom metodom ispiranja, zatrpavanja svega toga. Nikad to nije sanirano, a veliki novac je nestao. Sada kada bude malo bure trebate vidjeti kako to izgleda. Bura lužinu ponese sve do Obrovca, a fotografije izgledaju kao da je u pitanju Mars. Vidi se crvena zemlja koja nema ni jednu travku, sve je uništeno", pojasnio je te naglasio kako je neidentificirana količina mazuta iscurila u podzemlje te se povremeno izljeva u Zrmanju na utoku u Karinsko more.  "Kada se popnete malo dalje kod Gračaca imate jedno dvorište gdje je na tisuće bala, skupljene plastike i automobilskih guma. Sve to stoji nezaštićeno. Te bale su već oštećene s kišom i vjetrom, a isti taj vjetar raznosi plastiku. Sve to na kraju završava u hranidbenom lancu i to na kraju ljudi jedu", upozorava saborski zastupnik inače po struci liječnik opće medicine. 

FOTO: Jure Miskovic / CROPIX

Biloglav: 'Čemu služi Ministarstvo?'

Zatim je podsjetio na nedavan slučaj ilegalnog zbrinjavanja medicinskog otpada koji je odjeknuo u javnosti. Podsjetimo, prostor ugašene tvornica namještaja "Florijan Bobić", koja je prošle godine i srušena, zatim kompleks tvornice PPK Velebit u Gospiću te jama bivšeg kamenoloma u Benkovačkom Selu kod Benkovca tri su lokacije na kojima su od 2022. do 2024., prema sumnjama policijskih istražitelja, tvrtke supružnika Josipa i Monike Šincek ilegalno zakopavale opasni plastični i medicinski otpad iz Italije, Slovenije i Hrvatske. 

"Dakle tih rupa i tih problema imate na sve strane", istaknuo je naš sugovornik. Zanimalo nas je i tko ima korist od takvog zbrinjavanja opasnog otpada.  "Netko mora imati koristi, ali netko ima i odgovornost. Mene ne zanima tko ima korist. Ako vi imate takve rupe u zakonu i u državi koja to dopušta, uvijek će se naći beskrupulozni ljudi koji će u tome imati korist i koji će pokušati izvući dio za sebe. To je za očekivati. Ne možemo mi apelirati na ljude da ne rade probleme. Netko tko je na vlasti mora postaviti sustav da se problemi, ako se već ne mogu izbjeći, da se brzo identificiraju i da se počinitelj i problemi sankcioniraju. To je jedini mogući način", smatra Biloglav te propitkuje ulogu Ministarstva okoliša i zelene tranzicije. 

"Čemu to Ministarstvo služi, ako su mogući takvi incidenti? I ono što je grozno, osim što se ugrožava zdravlju ljudi, pa to i puno košta". Postavlja se pitanje tko će sad sve to sanirati, upozorava član stranke DOMiNO.  "Crno brdo kod Biljane Donje stoji tu već 20 godina. Do sada je to bio problem koji smo mi isticali na lokalnoj razini, a sad je to postao i nacionalni problem, isključivo zbog toga što smo na kraju dobili tu kaznu iz Europe. Kod nas se i drugi veliki problem, razne velike afere,  izgleda najviše rješavaju zahvaljujući pritisku izvana. Mi to sami ne možemo riješiti", smatra naš sugovornik. 

FOTO: Jure Miskovic / CROPIX

Financijska odgovornost i zdravlje ljudi

Biloglava smo upitali i za stručno mišljenje kao liječnika o utjecaju Crnog brda na zdravlje lokalnog stanovništva.  "To se ne može kvantificirati. Ne možete reći koliko utječe, za svu sreću ili nesreću, tamo nema puno ljudi okolo. Međutim, vjetar koji raznosi tu finu prašinu, a i kiša koja to ispire, na podsjetimo krškom terenu, pomaže da sve to završi u vodi koju pijemo i hrani koju jedemo. Tako da je teško reći koliko to utječe, ali zbog udisanja te prašine utjecaj je velik. Nema nekih strogih i jasnih medicinskih studija koje bi mogli odgovoriti koliko je štetnost, ali nema nikakve sumnje da je to štetno. To je evidentno", istaknuo je liječnik. 

"Strašno je da jedno tako brdo, koje se dosta brzo stvorilo, dosta brzo naraslo, ne može jednako brzo sanirati i ukloniti. Mislim, neki način mora biti da se to riješi. Što ćete govoriti o Vladi koja još do dan danas nije završila obnovu Zagrebu nakon potresa, a da ne govorimo o Petrinji. To sve ide tako neodgovorno i kilavo da je to čudno", ističe Biloglav referirajući se na rok od tri godine i dva mjeseca koji je Vlada odredila za saniranje Crnog brda. "Hrvatska je nakon završetka Domovinskog rata, u vrlo kratko vrijeme, kad smo bili dakle porušeni, tek izašli iz rata, kad nismo imali skoro nikakve vanjske dugove, napravila 200 tisuća i obnovila 200 tisuća kuća koje su stradale u ratu. Znači da se može. Očito je da je Vlada nesposobna i bavi se banalnostima i glupostima umjesto da riješi vitalne probleme", oštro ističe Biloglav te podsjeća da Hrvatska plaća svaki dan 6500 eura penala. 

Biloglav upozorio na bitnu stvar: 'To je posao koji organizira europska mafija'

"Govorimo o prosječnim mirovinama i 50 eura uskrsnice umirovljenicima. Koliko smo mogli dati novca najranjivijoj skupini naših građana, umjesto da razbacujemo na nekakve penale i da plaćamo nekakve stvari do koje nikad nije ne trebalo doći, da smo bili pametni. To smo trebali riješiti ne samo radi uštede, da ne trpimo financijske štete, nego prije svega radi sebe, radi svoga zdravlja, radi naših građana. Tu su govori o odgovornosti Vlade. Financijskoj i odgovornosti prema zdravlju, ali i svakoj drugoj. Nije vas briga kako curi javni novac? To pokazuje duh Vlade", istaknuo je Biloglav te u razgovoru za portal Direktno zaključio da "onaj koji odgovara, odgovara prema svemu, a ne samo prema jednoj stvari".