KAD POREZNA UPRAVA UTJEČE NA NABAVU Grad Zagreb poništio natječaj na koji se prijavila samo Škorina bivša tvrtka, sve zbog poreznog duga od 18 lipa!

Naime, u jednoj od najapsurdnijih priča o birokratskim zavrzlamama u proceduri javne nabave, Grad Zagreb poništio je prijavu dvaju tvrtki, inače jedine zajednice ponuditelja koja se uopće prijavila na zagrebački natječaj procijenjene vrijednosti čak 10 milijuna kuna, zbog poreznog duga od 'skandaloznih' 18 lipa. 

Da bi sve bilo još nevjerojatnije, iako je Grad Zagreb procijenio vrijednost natječaja na 10 milijuna kuna bez poreza na dodatnu vrijednost, ponuda dvaju tvrtki bila je 8.999.841,88 s PDV-om (7.199.873,50 bez PDV-a). Kako smo već spomenuli, ponuda je u rješenju Grada Zagreba iz 6. ožujka 2020. odbijena zbog poreznog duga. Međutim, vrhunac priče došao je kad je DKOM 17. travnja odlučio o žalbi ponuditelja. 

Izvadak Porezne uprave bio je poništen!

Naime, u rješenju DKOM-a u posjedu portala Direktno stoji kako je Grad Zagreb donio odluku o poništenju na temelju potvrde Porezne uprave od 11. veljače koja je u međuvremenu poništena, što znači da dug formalno nikad zapravo nije ni postojao!

"U žalbenom postupku je temeljem priloženog dokaznog materijala utvrđeno da je isto tijelo, potvrdu od 11. veljače 2020. poništilo te izdalo novu potvrdu od 13. ožujka 2020., kojom je potvrdilo da na strani poreznog obveznika Omega software d.o.o. Zagreb s danom 11. veljače 2020. nema dugovanja", ustvrdio je DKOM.

DKOM je tako s relativnom lakoćom poništio odluku o poništenju, vratio natječaj na početak i naložio Gradu Zagrebu da tvrtkama plati 45.000 kuna naknade za troškove žalbenog postupka.. 

"S obzirom na to da je naručitelj odluku o isključenju žalitelja utemeljio na ispravama koje su pobijene u ovom žalbenom postupku, ovo tijelo je ocijenilo da je u pravu žalitelj kad navodi da je naručitelj netočno kod njega utvrdio postojanje osnove za isključenje, pa je žalbeni navod ocijenjen osnovanim", stoji u rješenju. 

Zaključno, Grad Zagreb je odlukom 2. lipnja ipak prihvatio ponudu i odlučio s tvrtkama sklopiti okvirni sporazum , što je, s obzirom na to da je ipak riječ o jedinoj ponudi koja je pristigla, bio i jedini logični rasplet ove priče.

Na žalost, nitko u ovom slučaju nije postavio ključno pitanje - ponašanje Porezne uprave.  To, naime, nije jedini slučaj da iz Porezne uprave izlaze različite potvrde o stanju duga. U ovom slučaju niti jedna druga tvrtka nije aplicirala na natječaj pa nije neposredno pogođena, no u nizu drugih slučajeva pojedinim tvrtkama nanesena je i potencijalna šteta. Međutim, šteta je već napravljena građanima Grada Zagreba. Iako je natječaj mogao završiti još u ožujku, Zagrepčani su  morali pola godine čekati uslugu koja im se trebala osigurati pomoću ovog natječaja. Zbog neobične reakcije Porezne uprave, trajanje natječaja bilo je dvostruko duže.

Ipak, najveći problem kod ovog natječaja je opasan presedan koji se najbolje može iščitati iz objašnjenja koje je Grad Zagreb dao DKOM-u o tome zašto su gradske službe htjele poništiti ovu javnu nabavu. 

"Naručitelj u odgovoru na žalbu u bitnom navodi da je postojanje osnove za isključenje žalitelja utvrdio sukladno ZJN 2016, na način da je preko EOJN RH napravio dohvat potvrde Porezne uprave od 11. veljače 2020., prilikom čega je kod poreznog obveznika Omega software d.o.o., Zagreb utvrdio postojanje duga od 0,18 kuna, te je podatke o postojanju duga dodatno provjerio kod Porezne uprave. Ističe da, ako je i došlo do poništenja potvrde od 11. veljače 2020., da je to učinjeno nakon donošenja odluke o poništenju, zbog čega poništenje potvrde Porezne uprave više nije od utjecaja na sam postupak javne nabave", stoji u objašnjenju Grada Zagreba.

Drugim riječima, iz rješenja DKOM-a vrlo se jasno može zaključiti kako je Porezna uprava izdala potvrdu da je 11. veljače 2020. postojao dug od 18 lipa,  a istu je poništila  13. ožujka 2020., kada je izdala novu. Međutim, Grad Zagreb donio je odluku o poništenju natječaja 6. ožujka, što je sedam dana prije nego što je Porezna uprava uopće mogla izraditi novi dokument kojim tvrdi da tvrtka nema duga.

Drugim riječima, Porezna uprava u takvoj situaciji ima mogućnost intervenirati i direktno utjecati na postupak javne nabave čak i nakon što je okončan, poništiti prijašnji dokument i izdati novi, čak i nakon što naručitelj donese svoju odluku! A tko jamči da se usred postupka javne nabave nekoj tvrtki u evidenciji Porezne uprave neće pojaviti ili nestati dug od nekoliko lipa?

Dakle, kako je moguće da Porezna uprava izdaje različite potvrde o stanju poreznog duga za isti subjekt i da naknadno poništi potvrdu koju je prethodno izdala. Radi li se tu o nečemu više od obične pogreške? Objašnjenje Porezne uprave do zaključenja teksta nismo primili.