Jurčić za Direktno: Vlada je manjkom transparentnosti izazvala nepotrebnu sumnju javnosti, ove mjere su zapravo gubitak za poslovni sektor

"Nije me nužno iznenadilo niti jedno ime na tom popisu. Ono što mi je bilo iznenađujuće je manjak transparentnosti u samom dokumentu. Današnja tehnologija omogućuje pretraživanje po različitim algoritmima, a u ovoj osjetljivoj situaciji transparentnost je veoma bitna. Bilo bi u interesu Vlade da se taj dokument objavio na takav način, a ne da se javnosti daje potpora za razna nagađanja o zlouporabi potpora", rekao nam je Jurčić. 

Tvrdi kako je Vlada ovakvim postupkom nepotrebno izazvala sumnju javnosti. 

"Manjak transparentnosti ne znači nužno da je pojedinim poduzećima omogućena zlouporaba sredstava, nego se javlja sumnja koju je teško pobiti. Pri ovako osjetljivim transakcijama važno je biti transparentan kako bi porezni obveznici bili uvjereni da je njihov novac otišao na pravo mjesto.

Čim javnost nešto može vidjeti, niti ne gleda. Ako se radi o situaciji da su neke informacije teško dostupne, onda se javlja sumnja da se nešto mulja. To je prirodno ponašanje. Ovdje se javlja opasnost da ovakvi postupci mogu biti zakonski opravdani, a etički ne. Može postojati tvrtka koja posjeduje različite podružnice, gdje u jednoj drži novac, a u drugoj troškove. U tom slučaju tvrtka s troškovima mogla bi povući subvencije za plaće iako je novac negdje drugdje, a vlasnik je isti.", navodi Jurčić.

Kaže kako uvođenje ovakvih mjera ne predstavlja veliki napredak u izlasku iz krize. Novac koji je dan za oporavak djelatnosti zapravo predstavlja javni dug, ali on je nužan za očuvanje proizvodnje i zaposlenosti.

"Ovakvi postupci ne znače nužno da će se olakšati izlazak iz krize. To će ovisiti o mjerama koje se poduzmu nakon što prođe epidemija korona virusa. Ove mjere su zapravo gubitak poslovnog sektora, odnosno dana je naknada za nešto što nije obavljeno. To u svakom slučaju predstavlja određeni gubitak koji će se pretvoriti u javni dug. Ono što je ovdje dobro je to što nije došlo do odlaska ljudi iz kompanija, no to nije dovoljno", rekao je Jurčić.

Javni dug nije problem

"Ono što je bitno je domaća proizvodnja. Kada nje ne bi bilo, mogli bismo imati vreće i kamione novca, a ne bismo imali od čega živjeti. Javni dug nije problem, to su stvorili službenici koji ne znaju ekonomiju nego samo gledaju novac, koji uopće nije bitan za državu. Čak su i Europska banka i MMF rekli kako se treba poduzeti sve što treba kako bi se sačuvala proizvodnja i zaposlenost. Mi imamo Hrvatsku narodnu banku koja može nabaviti novca koliko god bude trebalo. Na žalost, niti to ništa neće značiti ako ljudi neće imati što jesti. 

Ne smijemo se razbacivati novcem, ali bitno je shvatiti da je javni dug instrument kojim se ostvaruju ciljevi povećanja proizvodnje i zaposlenosti, što su i dva sveta elementa ekonomije. U normalnim vremenima vrijedi da je što manji dug i da postoji određena ravnoteža. Kada postoji neravnoteža zbog krize na jednoj strani, ona se pokriva s javnim dugom s druge strane. Japan ima javni dug od 250 posto BDP-a. Do toga je došlo jer krizu '90-ih godina nisu prepustili na leđa građana i proizvodnje, nego su sačuvali proizvodnju, bez koje ne bi mogli vraćati dug", rekao je.

Na kraju ističe kako Hrvatska ne vodi politiku očuvanja radnih mjesta.

"To je nametnuta tema u Hrvatskoj, jer se ne vodi politika povećanja zaposlenosti. Priča se kako Europa daje novac, kao da smo mi sirotinja. Smanjili smo javni dug, a više od 100.000 ljudi otišlo je iz Hrvatske", rekao je Jurčić.