JURČIĆ ZA DIREKTNO Treba žrtvovati pet do deset posto BDP-a kako bi se sačuvala radna mjesta

Na to koliko će te mjere biti uspješne te kakva će biti hrvatska ekonomija u nadolazećim mjesecima, odgovor je za portal Direktno dao ekonomist Ljubo Jurčić.

Iako je Nacionalni stožer Civilne zaštite ugostiteljske, kulturne, sportske i brojne druge objekte zatvorio na 30 dana, upitno je koliko će to potrajati i kakve će posljedice imati na financijski aspekt brojnih poslodavaca i poduzetnika. Ono što je ministar unutarnjih poslova Davor Božinović napomenuo jest upravo kako je ta odluka relativna i može se mijenjati iz dana u dan, ovisno o situaciji s korona virusom, no to sigurno neće biti rješenje za izlazak Hrvatske iz krize koja će uslijediti nakon pandemije.

Poznati ekonomski analitičar i profesor Ljubo Jurčić komentirao je aktualne mjere Vlade i predložio rješenje kojim bi se mogla napraviti najmanja šteta. Gubitaka, kako kaže, svakako će biti, no država će morati napraviti prvi i značajan korak. 

Ljubić: Država planira riješiti troškove, ali što je s prihodima?

"Teško je govoriti o gubicima jer je pitanje koliko dugo će trajati i koliko će snažna biti kriza koju je uzrokovao korona virus. Nemamo još uvijek ni približno točne inpute za tu procjenu. Možemo reći da se radi o gubitku od pet do deset posto BDP-a ako se kriza, primjerice, nastavi u travnju i svibnju. Sve zemlje procjenjuju udar od pet do deset posto, no imaju pristup koji je s jedne strane sličan našemu, ali opet različit.

Njihova verzija je - bolje štetu od pet do deset posto pokriti javnim dugom, nego da padne ekonomija. U Hrvatskoj su donesene mjere koje obuhvaćaju određena odgađanja i poneka oslobađanja od obaveza države za poslodavce i tvrtke. No, taj princip nije izravno povezan s prihodom, jer država u sljedećim mjesecima neće imati prihoda. Država u ovom slučaju mora biti kao osiguravajuće društvo za elementarnu nepogodu koja nas je zadesila, kako bi sačuvala proizvodnju i zaposlenost", započeo je Jurčić.

'Nije riječ o financijskim nedostacima, već o zbrajanju štete'

Jurčić smatra da se ova kriza ne može usporediti s krizom koja je bila 2009. godine kada je Hrvatska bila u ozbiljnoj recesiji. Ističe da je ova situacija neizbježna zbog segmenta elementarne nepogode te da nam preostaje zbrajati štetu koju nismo mogli spriječiti.

"Ovo nije ni financijska, ni ekonomska kriza, već udar na financije i ekonomije. Primjerice, kriza 2009. godine bila je financijska pa je kasnije postala ekonomska, dakle prešla je u drugi sektor, ali radi se o sličnom sektoru odnosno dimenziji. Ova kriza uzrokovana je elementarnom nepogodom u kojoj je vanjski segment inicijator i tu je teško poravnavati istim mehanizmima kao tada. Ovdje nije riječ o financijskim nedostacima, već o zbrajanju štete. Neke Vladine mjere imaju smisla, ali nisu jasno definirane. U suštini, riješili su se troškovi, ali ne prihodi", istaknuo je sugovornik. 

Ekonomist smatra da bi se trebala donijeti odluka da se svima mora financijski pomoći i da se donese odluka o tome na koje načine sanirati štetu. Model koji Jurčić predlaže je da žrtvujemo pet do deset posto BDP-a što bi, prema njegovom mišljenju, imalo najmanje posljedice.

"Tih 10 posto nadoknadili bi kroz idućih pet godina i doživjeli potpuni oporavak, u protivnom to bi se moglo odužiti i na deset godina, kada uzmemo u obzir i sadašnji dug RH". 

Na kraju, istaknuo je kako bi država trebala predstaviti instrumente kojima će provesti predložene mjere. 

"Još uvijek nisu precizirani instrumenti kojima bi se trebala ostvariti pomoć raznim poslodavcima i poduzetnicima, ali moramo donijeti odluku i biti proaktivni. Najvažnije je sačuvati radna mjesta i donijeti pravu odluku za spas hrvatskog ekonomskog sustava", zaključio je Jurčić u razgovoru za Direktno.