REKORDAN PAD BDP-a
JURČIĆ ZA DIREKTNO 'Ako se vlast vrati na iluzionističku politiku bit će nam loše najmanje sljedećih deset godina'
Hrvatsko gospodarstvo palo je u drugom tromjesečju 15,1 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, što je njegov najveći pad od kada se vode ti podaci, a posljedica je korona-krize.
Naime, to je i najveći pad od 1995. godine, od kada DZS vodi te podatke. Dosad najveći pad od 8,8 posto zabilježen je u prvom tromjesečju 2009. godine, na početku globalne financijske krize.
Ima li spasa hrvatskom gospodarstvu, hoće li ljudi ostati bez posla te koliko će nam vremena trebati da se vratimo na staro, za portal Direktno otkrio je sveučilišni profesor i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
"Mi smo vječito u krizi..."
Kaže da ima spasa hrvatskom gospodarstvu. "Sva sreća da od toga ne živimo. Naši ljudi naučili su živjeti u krizi. Mi smo vječito u krizi, no sada je pitanje živimo li malo više loše, ili malo manje loše", rekao je te dodaje:
"I prije korone stagnirali smo na dnu Europe, ljudi su iseljavali iz Hrvatske. Nama nije problem korona virus, problem je ekonomska politika koja vodi Hrvatsku prema dnu Europe, odnosno prema stagnaciji i propadanju."
Istaknuo je da je to problem kojega je pandemija samo rasvjetlila. "Možda je bolje da je pad BDP-a veći pa možda ta velika negativna brojka potakne hrvatsku politiku, hrvatske intelektualce i hrvatski narod da se pita što to mi loše radimo u ekonomskoj politici", kazao je, ustvrdivši da je to dokaz da se ipak nešto loše radi i to ne samo sada, već i prije korona virusa.
Turistička sezona je podbacila
Na pitanje je li turistička sezona podbacila, naš sugovornik kazao je da jest. "Podbacila je. Po sadašnjoj procjeni bit će 50 posto. Budući da je bio 'lockdown', izgubili smo prihode kroz travanj, svibanj i lipanj, a koji su nenadoknadivi", rekao je.
Kako bi jasnije ukazao na trenutnu situaciju u Hrvatskoj, dao je primjer Ine koja je najjača hrvatska industrija, a za koju je rekao da će vjerojatno zbog smanjenog prijevoza i potrošnje goriva doći u gubitak ove godine.
"To su sve posljedice korona-krize u kojoj smo privremeno imali neku mjeru kako to samo financijski pokriti, ali financijski možete jedan kvartal pokriti, eventualno dva, no postavlja se pitanje što ćete treći kvartal kada nemate proizvoda i što će ljudi raditi ako primaju plaću, a ne rade", rekao je Jurčić.
Smatra kako je pristup koroni u prvoj fazi bio dobar, ali da u ovoj fazi ne vidimo da se to pomaklo naprijed.
Hoće li ljudi izgubiti posao?
Upitan koliko će ljudi izgubiti posao, Jurčić je rekao: "Ljudi su izgubili posao jer ne rade, sada se formalno drže na poslu - oko 20-30 posto njih. Pitanje je koliko dugo će to izdržati, a mjere koje Vlada donosi i europski novac ne mogu ljude zadržati na poslu", kazao je.
Upozorio je da je "bez proizvodnje Hrvatska u još većim problemima."Opasno veliki broj ljudi ne radi zato jer su postali bespotrebni i puno će poduzeća iskoristiti tu priliku da otpusti ljude", smatra.
"Javna uprava je nula..."
Uz to, naš sugovornik, misli da neće doći do većih rezova u javnoj upravi. "Javna uprava nije najveći problem, to je samo skretanje pažnje. Mislim da je javna uprava nula. Točnije, da otpustimo cijelu javnu upravu u Hrvatskoj se situacija ne bi poboljšala ni jedan posto" rekao je i dodao: "Neće doći do otpuštanja u javnoj upravi, jer će na taj način država držati 'fiktivnu zaposlenost'".
Hrvatskoj neće pomoći administrativne mjere niti, kako je rekao Jurčić, "politikanske mjere". "Ovdje je zapravo prilika da pogledamo strukturu hrvarskog gospodarstva i državne uprave. Hrvatska ima velike mogućnosti, pitanje je samo hoće li politika to prepoznati. Ako se vrati na stare mjere i principe, odnosno na tu iluzionističku politiku, bit će nam loše najmanje sljedećih desetak godina", upozorio je.
Vlastita proizvodnja ključ uspjeha
Jurčić smatra da na prvo mjesto treba staviti vlastitu proizvodnju, a ne, kako je istaknuo, "robovati nekim administrativnim iluzionističkim kriterijima kao što je deficit, javni dug, tečaj i tako dalje."
"Primjerice, ako mi trošimo 900 milijuna litara mlijeka, a proizvodimo samo 400 dok možemo proizvoditi svih 900, postavlja se pitanje zašto to i ne proizvodimo. Zašto naša drvna industrija koja zna raditi, radi samo na 30 posto kapaciteta. Zašto u Hrvatskoj radi 20 umjesto 60 tisuća ljudi u tekstilnoj industriji? Samo kada se to pogleda, a za što postoji tržište u Hrvatskoj, vidljivo je da smo naše tržište dali strancima, a našu proizvodnju zatvorili nadajući da će u Hrvatsku dolaziti turisti od kojih ćemo živjeti i sad nas je to 'lupilo po glavi'", rekao je te ponovno istaknuo da Hrvatska ima veliku mogućnosti i prostor da se dignemo "sami na sebe".
Mogući oporavak Hrvatske
Govoreći o oporavku Hrvatske, Jurčić ističe: "Ako politika ostane kakva je do sada, odnosno ako se vratimo na politiku kakva je bila i prije korone, unatoč europskom novcu kojega ćemo dobiti - sljedećih najmanje deset godina nećemo izaći iz krize".
"Ako bismo promijenili politiku i provovodili tu ekonomsku politiku u korist Hrvatske, za dvije godine mogli bismo biti puno bolji nego što smo danas i puno bolje nego što smo bili prije šest mjeseci", zaključio je sveučilišni profesor i ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić u razgovoru za Direktno.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.