UTJECAJ KORONA VIRUSA

JURČIĆ ZA DIREKTNO: 'Ako država reagira odgovarajućim mjerama za kompenzaciju gubitka, recesija će se spriječiti'

Autor

Svjetlana Pećinar

Globalna pandemija izazvana korona virusom pogađa brojne sektore u Europi, ali i u Hrvatskoj. Na 'udaru' nije samo turizam, već i proizvodnja, trgovina, prijevoznici....gospodarstvo uopće. Jesmo li zbog toga već u recesiji, pitali smo Ljubu Jurčića, ekonomskog analitičara. 

14.03.2020. u 21:00
Ispiši članak

Jurčić smatra kako je, unatoč trenutnoj situaciji i općem 'zastoju' na svim poljima, još uvijek prerano govoriti o recesiji:

"Rano je govoriti o recesiji. Sad vlada velika panika, padanje prometa i gubljenje poslova koji se ne mogu nadoknaditi. Primjerice, autoprijevoznici gubitak iz ožujka ili travnja neće moći nadoknaditi. No proizvođač robe, ako nije isporučio robu u ožujku, može to nadoknaditi kasnije. Nije zahvalno raditi procjene, pogotovo kad je panika", rekao je Jurčić za Direktno.

Nadalje, naglašava, "kako je recesija ekonomski ciklus koji se odvija u trajanju od godine dana, a ne samo od mjesec ili dva".

"Svaka industrija je ciklička, ciklus traje godinu dana i u njemu se izmjenjuju sva godišnja doba i svi uvjeti. Gubitak jednog mjeseca znači puno, ali neće se odraziti na čitavu godinu i na području cijele ekonomije, pa čak i u turizmu". 

No turizam je u ovome trenutku, čini se, najviše pogođen i teško će oporaviti. Putovanja u svim smjerovima se otkazuju, a booking  za naredne mjesece je stopiran. Već se mogu prognozirati gubitci za uskrsne blagdane, a upitna je i cjelokupna turistička sezona.

"Ne  može se promatrati samo ožujak. Osamdeset posto hrvatskog turizma odnosi se na lipanj, srpanj, kolovoz i rujan, a na ostale mjesece u godini samo dvadeset posto i još je rano za prognoze. U svakom slučaju, epidemija će imati negativan utjecaj. Neke gospodarske djelatnosti će biti jako pogođene i to one koje su vezane uz putovanja, prijevoz..., a potom i ostale djelatnosti koje su vezane uz  njih", kaže Jurčić.

Unatoč lošim prognozama gubitak od mjesec ili dva može se, ističe, pametnom politikom nadoknaditi. Dobar primjer za to su Kinezi koji su donijeli odluku da rade dvadeset posto više kako mi nadoknadili mjeseca zastoja.

Može se nadoknaditi i s većom potrošnjom na domaćem tržištu, pogotovo ako se omoguće i neki stimulansi.

 "Ako država ne reagira bit će gubitak, onda bi mogli i mi ući u recesiju, ali ako budemo imali odgovarajuće mjere za kompenzaciju gubitka, u mjesecima kad budemo zdravi, mogli bi se izvući. Sad je panična situacija ali ako epidemija krajem ožujka dosegne vrhunac, u travnju počne opadati, u svibnju bi mogli krenuti  s 'čišćenjem'", prognozira ekonomski analitičar.

Što se tiče globalne recesije Jurčić smatra kako se u 95%  slučajeva radi o spekulaciji: "Pad burze nije odraz problema u proizvodnji, već posljedica panike, ali nije pogođen niti jedan važan element. Naravno, da će se pad burze prebaciti i na realnu ekonomiju, ali ako se sljedećih dana normalizira, neće imati utjecaj".

Gubitak koji je nastao zbog iracionalne panike pokušat će se, ističe, kompenzirati s realnim mjerama ekonomske politike: "Ljudi su panični, ali mi gledamo važne elemente i burza je dugoročno važna, ali kratkoročno nije".

S obzirom na to da je Hrvatska ovisna o uvozu i proizvodnja je upitna, postavlja se pitanje, možemo li, u slučaju zatvaranja granica, preživjeti dva mjeseca. Proizvodimo li uopće sve životno važne namirnice?

"Ova korona će nam dobro doći, da budemo pametniji, da svaka zemlja mora imati strateške proizvode - energiju, hranu, lijekove, vodu. Ne samo u zalihama, nego i dovoljnu proizvodnju na svojem teritoriju. Zatvaranje granica bio bi početak kraja Europe. Bez obzira na Europu kao zajednicu, svaka zemlja mora imati svoju proizvodnju osnovnih namjernica. Moramo biti više solidarni, a manje izrabljivački jedni prema drugima u EU, što je bilo do sada", zaključak je našeg sugovornika.
 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.