Jurčić upozorio na plan koji bi dio Hrvata mogao baciti na koljena: 'Hrvatska to nažalost nema'

Na početku razgovora je rekao kako prije dizanja minimalca treba prvo analizirati kolike su mogućnosti dizanja minimalca u svakoj djelatnosti ili sektoru. "Nema puno djelatnosti koje su kritične, to su tekstilna, metalna i drvna industrija jer nemaju toliku zaradu ili razliku u cijeni i dodanu vrijednost da mogu isplaćivati veću plaću", upozorio je. "Tako da se kod analize može vidjeti kolika je dodana vrijednost po svakom zaposleniku u tim kritičnim sektorima i na temelju toga se može odrediti kolika bi mogla biti minimalna plaća. To je prva točka analize", naveo je.

"Druga točka analize je da u slučaju podizanja minimalne plaće morate podignuti i onu sljedeću plaću iza minimalne, kako bi se sačuvala razlika po kvalifikacijama, složenosti i težini rada. Znači, nije to samo dizanje minimalne plaće pa će to opteretiti poslodavce", istaknuo je. Navodi, nadalje, ako poslodavac digne jednom zaposleniku plaću za 100 eura više, onda mora i drugima dizati za 100 eura. Ovime, kaže nam, taj iznos ispada puno veći nego što je sama minimalna plaća. Treba se, istaknuo je, preračunati može li to poslodavac izdržati ili ne može.

Istaknuo je u nastavku razgovora da, ako se želi održati te djelatnosti, a poduzetnici ostati u svojim djelatnostima zbog socijalnih razloga, onda država onima koji prema toj analizi ne mogu izdržati ili bi bio prevelik negativan utjecaj na dizanje minimalne plaće, mora dati kotizaciju na određeno vrijeme. "To može biti na dvije godine ili najduže na četiri. Isto tako mora ih pritisnuti da dignu svoju produktivnost da za dvije godine ili najdalje za četiri godine mogu isplaćivati tu minimalnu plaću bez štete na svoje poslovanje", naglasio je Jurčić.

FOTO: Unsplash

'Država mora napraviti ovu mogućnost'

Poručio nam je Jurčić kako se ovdje radi o vrlo složenom poslu te da naposljetku može rezultirati puno gorim rezultatom poput gašenja djelatnosti i gubitka poslova. No, kako pomoći građanima u ovoj situaciji? S jedne strane, Ministarstvo gospodarstva treba stvarati uvjete da proizvodnja može ostvarivati normalnu zaradui da može isplaćivati plaće, rekao je. "Moramo razlikovati plaće od rada i subvencije za socijalu. To nije stvar ekonomije nego socijalne politike, kako će se problem nezaposlenih i onih koji imaju manju plaću riješiti kratkoročno socijalnim mjerama. Status ljudi koji rade mora se rješavati ekonomskim mjerama što spada u domenu Ministarstva gospodarstva. Time se bavi industrijska politika koju, nažalost, Hrvatska nema", poručio je.

Povećanje minimalne plaće stvara ovom sektoru problem: 'Nije jasno tko, koga i zašto spašava'

"Ministarstvo gospodarstva mora imati industrijsku politiku, odnosno strukturnu politiku da vidi kolika je produktivnost u svakoj industriji. U industrijama u kojima je produktivnost mala, da ne može isplatiti normalne plaće, mora poduzeti mjere da industrija dođe u situaciju da može isplatiti te plaće. Ali država mora napraviti tu mogućnost da za dvije ili najdalje četiri godine budu u toj mogućnosti. Za te dvije ili četiri godine mogu biti vidljive ili nevidljive subvencije ili poduzećima ili radnicima da prežive te dvije, tri, četiri godine. Tu postoji čitava ekonomska politika, kao i fiskalna, industrijska, socijalna i tehnološka. To je čitavi složeni sustav", rekao nam je.