Jurčić popljuvao Plenkovića: Vlada igra neozbiljne dječje igre s HEP-om

Cilj HEP-a je osigurati Hrvatima dovoljno energije za gospodarstvo, kućanstvo i državu. Znači, nije njegov cilj da se s njim igra na burzi nego da osigura dovoljno energije Hrvatima", istaknuo je bivši ministar gospodarstva Ljubo Jurčić u razgovoru za Direktno.hr osvrćući se na aktualno pitanje prodaje HEP-a radi otkupa INA-e.Prema Jurčićevim riječima, to je vrlo loš strateški potez hrvatske vlade.

"Hrvatska uvozi 30 posto električne energije. Znači, hrvatska politika nije zasad ostvarila cilj s HEP-om da proizvodi dovoljno energije za snabdijevanje hrvatskih potreba", objasnio je gospodarski stručnjak Jurčić.

Podsjetimo, potpredsjednica Vlade i ministrica gospodarstva, poduzetništva i obrta Martina Dalić predstavila je političku odluku o otkupu dionice Ine listanjem 25 posto dionica minus jedna dionica HEP-a na burzi, a država će upravljati sa 75 posto dionica te će imati jednak utjecaj na razvojne mogućnosti HEP-a kao i danas.

Iz Mosta su poručili kako se slažu s predstavljenim modelom putem kojeg se planira kupiti INA od MOL-a.

"Takva igra s privatizacijom, odnosno, neprivatizacijom HEP-a, prodajom 25 posto dionica manje 1 dionice, zapravo su neozbiljne dječje igre s HEP-om. To nije cilj niti svrha postojanja HEP-a, a Vlada treba napraviti strategiju da postigne da HEP ostvari dovoljno električne energije za opskrbu Hrvatske", ustvrdio je Ljubo Jurčić.

Ministrica Dalić pojasnila je kako će građani, mirovinski fondovi i drugi investitori moći kroz kretanje cijene dionice i dividende HEP-a ostvariti izravnu korist od budućeg razvoja te kompanije.

"Kad se u političkoj izjavi kaže da će hrvatski građani zarađivati kroz dividende, a dividendu HEP može dobiti samo ako poskupi struju koju plaćaju svi dok dividendu dobivaju samo mali broj bogatih koji su mogli kupiti dionice HEP-a, to je potpuno pogrešno usmjerenje. Hrvati dobivaju dividendu kroz jeftinu struju, a ne kroz dividendu na dionice. To je potpuno pogrešna ideja", ustvrdio je Jurčić.

INA, uslijed dugog razdoblja nedovoljnog investiranja, zaostaje tehnološki, tržišno i organizacijski za vodećim kompanijama tog sektora u Europi. Ministrica Dalić kazala je kako blokada razvoja INA-e blokira i sveukupni gospodarski razvoj Hrvatske. No, u trenutku kada se cijeli svijet prebacuje na struju i alternativne izvore energije, Hrvatska će potrošiti milijarde kako bi se otkupila INA-u koja propada.

Naš sugovornik Jurčić ustvrdio je kako je svakako ideja da se proda HEP radi kupnje INA-e nepromišljena i loša strategija ove Vlade. 

Naime, za usporedbu, podaci u prvom tromjesečju prošle godine govore kako je cijena nafte pala na najniže razine u 13 godina, a u prosjeku je iznosila 34 dolara po barelu, dok je u istom razdoblju 2015. prosječna cijena nafte iznosila 54 dolara. British Petroleum suočen s jednom od najvećih kriza u naftnom sektoru u posljednjih 30 godina, najavio je i daljnje smanjenje kapitalnih investicija u 2015. godini, u rasponu od 15 do 17 milijardi dolara.

I dok je čista dobit BP-a iznosila 532 milijuna dolara, tvrtka je, kada se uračunaju sve posebne stavke, zabilježila u 2016. godini gubitak od 485 milijuna dolara. Pritom je BP rezervirao još 900 milijuna dolara za troškove naknada povezanih s ekološkom katastrofom koju je 2010. godine prouzročio u Meksičkom zaljevu. Tako su ukupni troškovi BP-a zbog te katastrofe dosegnuli 56 milijardi dolara.

Hrvatsku čeka svakako razvijanje strateškog okvira za energetski sektor koji uzima u obzir niskougljičnu budućnost i utjecaj tehnologije te prebacivanje na izvore obnovljive energije.