KOMENTAR ZA DIREKTNO
Jurčić o onome čime se Plenković ponosi: 'U nezgodnom smo položaju i sami smo za to krivi'
Inflacija u EU i eurozoni posustala je u veljači, a rast cijena usporio je i u Hrvatskoj, ali umjerenije no što su pokazali preliminarni izračuni europskog statističkog ureda. U siječnju godišnja stopa inflacije mjerena HICP-om iznosila je u Hrvatskoj 5,0 posto. Mjesečna usporedba pokazuje da su se cijene u Hrvatskoj u veljači zadržale na siječanjskoj razini, potvrdio je Eurostat procjenu od 3. ožujka. Situaciju je za portal Direktno prokomentirao ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić.
"Inflacija koja se događa u Europi pa i u Hrvatskoj je umjerena inflacija. Do pet posto se u ekonomskoj znanosti smatra umjerenom inflacijom. Ako zemlja ima veliki udio stanovništva koji je na granici siromaštva, onda je svaki postotak tako velik tako da inflacija u razvijenoj Europi od dva, tri, pet posto nije velika inflacija. To je normalno funkcioniranje gospodarstva. To je kao tjelesna temperatura, malo dođe povećana temperatura pa se samo vrati, zavisno od godišnjeg doba", istaknuo je.
U Hrvatskoj je inflacija problem jer smo na dnu Europe među najsiromašnijim zemljama, kazao nam je Jurčić. "Tih pet posto inflacije nije veliko nego u tih pet posto najviše sudjeluje obično hrana koja je više od 10 posto i to pogađa siromašne ljude. Makroekonomske analize govore da mi pratimo isti ritam i da su ciklusi isti kao u Europi, samo to su različite razine ciklusa. U Europi se ciklusi događaju na 40.000, 50.000 eura po glavi stanovnika, a kod nas je u projeku na 20.000 eura po glavi stanovnika", kazao nam je.
"Znači, ako vidimo da se ljulja ta ekonomija, mi se ljuljamo po dnu dolje, a Europa se ljulja gore na visini. Oni samo mogu malo više ili malo manje štedjeti na toj razini od 40.000, 50.000 eura po glavi stanovnika godišnje, a mi ovdje gledamo hoćemo li biti siromašni ili manje siromašni na našem nivu. I to je ta razlika između Europe i Hrvatskoj. Postoci jesu bliski i slični, ali kod nas je negativni utjecaj inflacije tri do pet puta veći nego što je u razvijenoj Europi ili prosječnoj Europi", naglasio je.
FOTO: Unsplash
'U Hrvatskoj inflacija sama sebe proizvodi'
"Kad se inflacija malo duže zadrži pola godine, godinu dana u nekom gospodarskom organizmu, onda ona sama sebe proizvodi. I mi smo sad u toj fazi. Vidimo da nema povećanja cijene energije, nema povećanja nikakvih cijena čak na svjetskom tržištu, neke se cijene prehrambenih proizvoda smanjuju. U Hrvatskoj inflacija sama sebe proizvodi. Mi to u ekonomiji zovemo inflacijska očekivanja, inflaciju ugrađujemo u nove proizvode unaprijed iako troškovi nisu porasli, a onda imamo i to nesavršeno tržište gdje su neki dobavni lanci ili trgovci koji imaju značajan utjecaj na tržište maksimizirali svoju dobit jer nema domaće ponude pa se mogu određivati cijene kako hoće", rekao je.
"Tako da smo imali jednu strukturnu inflaciju gdje puno više elementa utječe na inflaciju na koju politika baš direktno i u kratkom roku ne može utjecati. Za razliku od Europe u kojoj razvijene zemlje imaju instrumente kako tu inflaciju držati po kontrolu, mi imamo lošu strukturu, nemamo te instrumente i dosta inflacije nam dolazi iz inozemstva. Tako da moramo čekati da prirodnim putem izađe inflacija iz hrvatskog gospodarstva", spomenuo je ekonomist.
FOTO: Unsplash
'Hrvatska je baš u nekom nezgodnom položaju'
Istaknuo je, nadalje, kako inflacija uglavnom pogađa potrošače. "Znači, opet su najugroženiji oni 20 ili 30 posto ili čak 40. Znači, mi imamo po statistici negdje oko 22 do 25 posto ljudi na granici siromaštva ili u siromaštvu i kad dođe inflacija, onda se ta granica pomakne u tom razdoblju na 30 posto. Što se tiče potrošača, to ovisi, naravno, o dohotku. Grupa s najnižim dohotkom su umirovljenici. Njih ima puno koji imaju 500, 600 eura dohodak. Dakle, recimo za pristojan, normalan život, u Hrvatskoj odrastao čovjek bi trebao imati prihod od 2000 eura", istaknuo je.
Ljubo Jurčić o Plenkovićevom udaru na džepove: 'Neće direktno utjecati na cijene'
Upozorio je kako hrvatska Vlada nema razvijene instrumente kako reagirati prema hrvatskim specifičnostima. "Hrvatska je baš u nekom nezgodnom položaju, a to smo si sami napravili jer je to bila glupa ideja: 'uđimo samo u Europsku uniju, uđimo samo u Europsku monetarnu uniju pa će cvjetati u našem poduzeću', a nisu gledali tu strukturu ekonomije. Ako hoćete smanjiti cijenu, morate povećati ponudu, a mi ne možemo povećati ponudu jer smo uništili industriju i poljoprivredu. Onda ste vezani na strance, a stranac maksimizira svoj profit. Njega ne zanima ovih 50 posto siromašnih, njega zanima ovih 50 posto koji mogu platiti njegovu cijenu", poručio je.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.