ZA DIREKTNO

Jurčić: Napad na saudijska postrojenja može privremeno povećati cijenu goriva u Hrvatskoj, ali neće imati utjecaja na ekonomiju

Autor

Daniela Dujmović Ojvan

Ekonomski stručnjak Ljubo Jurčić komentirao je za Direktno posljedice napada dronovima na postrojenja najveće svjetske naftne kompanije u Saudijskoj Arabiji kao i hoće li se zbog novog naftnog šoka bitno povećati cijene goriva i u Hrvatskoj i kakav će utjecaj biti na hrvatsku ekonomiju. 

17.09.2019. u 22:23
Ispiši članak

Podsjetimo, dva postrojenja saudijske naftne tvrtke Aramco u subotu su napadnuta dronovima. Napadi su izazvali požare i prepolovili proizvodnju saudijske nafte koja je i  najveći svjetski proizvođač tog energenta. Odgovornost za napade preuzeli su jemenski pobunjenici Huti koje podupire režim u Iranu, no Teheran negira svaku odgovornost. Washington i Rijad optužuju Iran za napad.

Jurčić je ponajprije naglasio kako je nafta, osim što je glavni energent i veliki predmet špekulacija: "Čim se pojavi situacija u kojoj špekulanti mogu stvoriti atmosferu iz koje će profitirati, oni će to i napraviti. Primjerice 2013./2014. godine kada je nafta bila oko 120 dolara po barelu, barem 50 posto te cijene je bio rezultat špekulacija".

Nafta kao geopolitički instrument

S obzirom na to da su u ovom slučaju napadnuta naftna postrojenja najveće svjetske naftne kompanije,  sve se može u prevelikoj mjeri koristiti za podizanje cijene nafte, upozorava taj sveučilišni profesor i bivši ministar gospodarstva. "Naravno da će cijena skočiti iz psiholoških razloga, ali ne i iz suštinskih. Naime, ljudi ne znaju suštinske razloge, nego emocionalno reagiraju. Pa i Rusi su potvrdili da nafte ima dovoljno i kako  nema potrebe za panikom i u slučaju da Saudijska Arabija ne isporučuje naftu", pojašnjava. 

Napominje kako je nafta i  geopolitički instrument koji se koristi da bi se ostvarili neki politički ciljevi, ali ne toliko između Saudijske Arabije i Jemena nego na globalnoj razini.

"Otkud jemenskim Hutima dronovi? U svakom slučaju, u pitanju je opet neka igra, jer pri napadu nisu korišteni kalašnjikovi koji se mogu lako kupiti na ilegalnom tržištu. Dakle iza napada stoji netko jači od jemenskih pobunjenika. To je geopolitička igra  s određenim ciljem, ali nitko u njoj neće prijeći granicu", uvjeren je naš sugovornik. 

U pogledu cijene nafte, Jurčić napominje kako se ona sada kreće oko 60 dolara po barelu i najjeftinija je u povijesti, dakle jeftinija je po realnoj cijeni nego što je bila  "početkom 70-tih kada je bio veliki naftni šok".

Nema više takav utjecaj na bruto domaći proizvod

"Bitno  je da nafte ima, ali što se tiče same ekonomije, inflacije i utjecaja na bruto domaći proizvod, ona apsolutno više nema takav utjecaj kakav je imala prije 30 i 50 godina jer je danas struktura svjetske industrije puno drugačija  i u jedinici stvaranja domaćeg proizvoda nafta sudjeluje nekoliko puta manje nego prije", ističe taj doktor ekonomije.  

Podsjeća kako je 2014. nafta bila 120 i više dolara, a 2015. je pala, "ali se ništa nije dogodilo u cijenama proizvoda tada niti će se sada što bitno dogoditi u inflaciji ako nafta ode na 100 dolara".

Konkurencija na tržištu može amortizirati poskupljenje

Ipak, Jurčić napominje da bi cijena goriva u Hrvatskoj privremeno mogla poskupjeti, pa čak i za jednu kunu putem formule za naftne derivate ako se cijena nafte digne u tzv. sredozemnom bazenu. Ističe da eventualno poskupljenje može amortizirati konkurencija na tržištu jer će distributeri maloprodajnih naftnih derivata čekati da zadnji povećaju cijene ili da najmanje poskupe kako im kupci ne bi otišli drugome. 

Jurčić ne vjeruje da će cijena nafte otići prema sto dolara jer nafte, napominje, zasad ima dovoljno i potražnja i potrošnja su stabilni.

"Najvažnije je to što nafta više nema utjecaja na inflaciju kao kada su bile velike naftne krize, stoga ni aktualna neće imati utjecaja na hrvatsku ekonomiju", ističe.

Na kraju ponavlja kako je pitanje cijene nafte prije svega političko i geopolitičko pitanje, a "politika je uvijek iracionalna".

"No ponašanje svijeta u zadnjih deset godina nikad nije prešlo granicu kojom bi se poremetilo odnose na tržištu nafte, a nafte ima i ona neće nestati, to je valjda svima jasno", zaključuje.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.