Jurčić: Monetarni sustav u Hrvatskoj je dosta loš; pokazuje nesposobnost države koja bi se trebala baviti društvenim, a ne privatnim interesom

Istodobno, banke im nude odobravanje kredita na godinu dana kojim će zatvoriti iznos smanjenog prekoračenja. Banke, naime, nude dvije vrste minusa – dopuštene i prešutne. Dopuštene koristi samo 32 tisuće građana, a prešutne njih čak 840 tisuća i njihovo će im smanjenje značiti veliki udar na standard. Više pročitajte OVDJE.

Ljubo Jurčič najprije se osvrnuo kako će ukidanje minusa utjecati na građane diljem Hrvatske. "Smanjit će se potrošnja. Zapravo, oni će morati nadoknaditi taj novac. Morat će usporiti potrošnju dokle god ne dođu na okvir potrošnje da mogu raditi u okviru dopuštenog ili bez minusa", kaže.

Dodaje kako se dugoročno neće smanjiti potrošnja jer se dugoročno ljudi trošiti onoliko koliki im je dohodak. "Ono što mogu otplaćivati ovisi o njihovom tekućem dohotku. Jednokratno će se smanjiti potrošnja dok potrošači ne otplate prešutni minus i usklade svoju tekuću potrošnju s tekućim prihodima, plus, dopuštenim minusom”pojasnio je.

Potom smo ga upitali hoće li građani, s obzirom na trenutnu situaciju, to moći. "Ima onih koji su vječito u minusu dok ima onih koji su, primjerice, ušli minus i prešutni minus da kupe djeci stvari za školu. To je, zapravo, ciklički minus. Ljudi ostavljaju slobodan prostor pa 'naprave' minus, recimo, za Božić i Novu godinu kada je malo veća potrošnja", rekao je.

Govoreći o visokoj kamati, rekao je: "To je trebalo riješiti Zakonom o formiranju kamata. Monetarni sustav u Hrvatskoj je dosta loš i predloženom izmjenom više će se štititi potrošači glede kamata. Neki od mojih kolega kažu to on uopće nije hrvatski. Tu je dominantan položaj banaka koje su imale debelu zaštitu i slobodne ruke u određivanju kamata i načina kreditiranja i slično jer je to bio neki liberalistični pristup koji je Hrvatska prihvatila kao savršeni koncept”

Ponavlja da Hrvatska ima dosta neprilagođen monetarni sustav i to je, smatra, jedan veliki problem. "Ta monetarna politika ne može napraviti puno naprijed, ali može napraviti puno štete. Ispada da se koristi mogućnost da svjesno i nesvjesno radi štetu, a nije stvaran prostor za gospodarstvo i lakši financijski život hrvatskih građana".

Zaključio je da je to nesposobnost države i državnih institucija koje bi trebale brinuti o društvenom interesu, a ne privatnom.