Jurčić: Hrvatska može naplatiti porez Hrvatima ako su ga utajili u HSBC-u

Ovo je nesumnjivo najveće curenje bankarskih informacija u povijesti. Swiss Leaks kako je nazvan slučaj, uzdrmao je Europu, ali i Ameriku te povukao za sobom i Međunarodni konzorcij istraživačkih novinara koji su sedam mjeseci samo obrađivali podatke koje su dobili od Hervea Falcianija, osobe koja je zaslužna za curenje informacija. No, ono što najviše zabrinjava u ovom slučaju, uz utajivanje poreza, gdje se pojavljuju i Hrvati, jest to da je bankarski tim HSBC-a, podržavao i krijumčare oružja ili dijamanata. Ova afera je otvorila za sobom mnoga vrata u koja se tek treba ući.

Ekonomist i sveučilišni profesor Ljubo Jurčić, komentirao je kako je švicarski duh bankarstva puno dublji od bilo koje zemlje, pa tako i Hrvatske jer počiva na tzv. bankarskoj tajni, ali moguće je da će Hrvatska moći naplatiti poreze hrvatskih građana koji imaju depozite u HSBC-u ako su imali namjeru, odnosno ako su svjesno utajili porez. 

''S hrvatske točke gledišta, švicarsko bankarstvo je pomaknulo granice, ondosno povećali su kontrole, postrožili pravila, ali i promijenili pravila prema međunarodnim direktivama o utaji poreza'', rekao je Jurčić. Što znači da švicarske banke imaju poptuno razvijeni model po kojem mogu pomoći svojim klijentima u utaji poreza. Što se tiče naplate poreza, Jurčić je rekao da ''ako se znaju koje su osobe utajile porez, odnosno ako su imale prihode u Hrvatskoj, a nisu plaćale tu porez, oda će morati ga platiti naposljetku i platiti kaznu, ali ako su radile u inozemstvu i u inozemstvu plaćale porez, onda nema problema'', obajsnio je Jurčić.

Ipak, Hrvatska može naplatiti porez ako sa zemljama ima potpisan Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja. Odnosno, ako hrvatski državljanin radi u inozemstvu i u dogovoru s poslodavcem u toj državi tamo prima plaću i tamo plaća porez, onda ne mora platiti u Hrvatskoj. Hrvatska je potpisala Ugovor o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa Švicarskom.

No, Jurčić upozorava kako se u takvim bankama radilo dosta lopovluka, odnosno nezakonito se prebacivao novac s tuđih računa. Na primjer, ako ste radili u nečijoj firmi, njezin prihod ste prebacili na svoj offshore račun, to je nezakonito prebacivanje novaca i to je kazneno djelo, a to isto ulazi u ovaj primjer slučaja HSBC-a. 

200 milijuna štednje u Švicarskoj

Boris Lalovac, ministar fianncija izjavio je u srijedi kako hrvatski građani u švicarski bankama imaju oko 200 milijuna eura štednje, a samo u podružnici britanske banke HSBC oko 33 milijuna dolara. Hrvatske vlasti su već započele s traženjem podataka o imenima štedišta, kao i o mogućem nesrazmjeru njihove štednje i imovine. "Naša je procjena da je oko 200 milijuna eura hrvatskih građana trenutno na štednji u Švicarskoj, a kod HSBC banke govori se o oko 33 milijuna dolara. Tako da ćemo poduzimati sve radnje i s kolegama iz eurozone da putem njih zajedno dođemo do tih podataka", rekao je Lalovac uoči sjednice Vlade odgovarajući na pitanja novinara.

Lalovac je već u utorak Uredu za spriječavanje pranja novca i Poreznoj upravi dao nalog da pokušaju doći do imena tih štediša, no po ugovoru između Švicarske i Europske unije, Švicarska ne daje imena štediša nego zauzvrat svim članicama EU uplaćuje dio poreza na kamate koji prikupe. Stopa poreza na kamate je 35 posto, a 75 posto neplaćenog iznosa poreza Švicarska transferira zemljama članicama, pojasnio je Lalovac te rekao kako je tako Švicarska prošle godine Hrvatskoj uplatila otprilike milijun švicarskih franaka. 

"Bit će vrlo zanimljivo kako će sve članice eurozone reagirati na ove nove podatke i hoće li se poduzimati daljnji koraci da dođu do imena. Hrvatska će postupati isto kao i druge zemlje; dobit ćemo ta imena ako ih dobiju i u drugim zemljama", rekao je Lalovac te dodao da ovakav odnos s EU imaju još i Lihtenštajn, Monaco, Andora i San Marino. Istaknuo je da Hrvatska može postupiti jedino onako kako je definirano ugovorom između Švicarske i EU. "Ono što mi možemo, preko Ureda za sprečavanje pranja novca, jest vidjeti moće li se putem drugih mehanizama doći do toga", izjavio je ministar financija.

Kazao je i da je jedan od idućih koraka i utvrđivanje nesrazmjera imovine i štednje, odnosno da li i kakvu imovinu ti građani imaju u Hrvatskoj te je li ta imovina nezakonito stečena. "Znači, nije samo pitanje plaćanja poreza nego možda i oduzimanja imovinske koristi, ako se imovina nije stekla na zakonit način", naglasio je ministar financija. Ministar poduzetništva i obrta Gordan Maras uoči sjednice Vlade istaknuo je da treba pričekati konkretne podatke, jer se možda radi o ljudima "koji su zaradili novac, platili porez u Hrvatskoj i tamo štede". "A možda nisu. Ako nisu, uhvatit će ih ruka pravde i platit će ono što su trebali, a vjerojatno još i više", izjavio je Maras.