'MJERE ZA PODUZETNIKE MORAJU BITI RAZLIČITE'

Jurčić: Duljina recesije ovisit će o sposobnosti hrvatske vlade, sada je jasno koliko je naša ekonomija ovisna o turizmu

Autor

Alen Vlahović

Ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak najavio je kako bi aktualne mjere Nacionalnog stožera civilne zaštite mogle biti na snazi do lipnja. To znači još barem dva mjeseca ekonomske i gospodarske paralize u Hrvatskoj, brojnih financijskih gubitaka i udaraca za aktualnu Vladu. Poznati hrvatski ekonomist Ljubo Jurčić za Direktno je komentirao što znači za Hrvatsku produljenje aktualnih mjera i hoće li naše gospodarstvo biti u stanju prebroditi ovu krizu.

30.03.2020. u 19:35
Ispiši članak

Iako je s jedne strane zdravlje hrvatskih građana prioritet, Vlada Republike Hrvatske konstantno mora vagati ekonomske i gospodarske gubitke kojih će svakako biti. Ona je nedavno donijela paket od 63 mjere koje bi trebale potpomoći hrvatskom gospodarstvu. No, nakon saznanja da će mjere Kriznog stožera potrajati još barem dva mjeseca, postavlja se pitanje o njihovoj aktualnosti i svrsi, s obzirom na to da u lipnju situacija u hrvatskom gospodarstvu neće biti ista kao i sada. 

Poznati hrvatski ekonomist Ljubo Jurčić za Direktno je istaknuo kako je rano govoriti o posljedicama za gospodarstvo, s obzirom na to da se ne zna koliko će ovo trajati, ali gubitaka će svakako biti.

"Još je rano govoriti o posljedicama. U svakom slučaju možemo očekivati negativan utjecaj. Primjerice, usluge frizera, cvjećara, ugostitelja, raznih salona i sl. ne mogu se nadoknaditi, jer su one u vremenskim okvirima. Što se tiče robe, ako je sada smanjena proizvodnja, ona se može nadoknaditi u ostatku godine. O tome koliko će uspješna biti nadoknada ovisi o duljini blokade tih objekata. Prema tome, možemo očekivati različite scenarije", započeo je Jurčić.

Jurčić: Sada je jasno koliko je Hrvatska ovisna o turizmu, imamo katastrofalnu ekonomsku strukturu

Krizom nije pogođena samo Hrvatska. Gotovo sve svjetske države iščekuju pad BDP-a. Svjetski analitičari i ekonomisti predviđaju pad BDP-a u rasponu od dva do 10 posto, kako za koju državu. 

"Na svjetskoj razini također se rade različiti scenariji i projekcije. Pretpostavka je da će pasti svjetski BDP, a to ne znači da će svi pasti za 10 posto. Primjerice, za Kinu se očekuje pad sa šest posto rasta na 4,8 posto rasta. Što se tiče Hrvatske, imamo problem što mi zapravo i nemamo ekonomiju i to se sada vidi. Imamo samo nekakve 'izvanredne otočiće' gdje svatko radi za sebe. Hrvatska ekonomska struktura je katastrofalna. U Hrvatskoj svaki pad može potencijalno biti definitivni, odnosno onaj koji se kasnije više neće moći obnoviti", analizira sugovornik.

Jurčić ističe kako je hrvatska ekonomija zapravo turizam, koji je u drugim državama dopunska djelatnost.

"Kada promatramo iz perspektive makroekonomske bilance, imamo robni deficit od 10 milijardi eura. Dosad smo to nadoknađivali s prihodom od turizma. Zahvaljujući tom prihodu, mi nismo bili u totalnoj bijedi i katastrofi, ali dok nas je turizam spašavao, naše vlade su spavale i nisu radile na izgradnji drugih sektora od kojih se moglo profitirati. Sada, kada se turizam prepolovi, ili ga nema, bit ćemo u svim mogućim deficitima. Turizam je svakako dobar, ali korištenje turizma kao glavnog ekonomskog poticaja nema smisla, to samo ima kod nas. U svim razvijenim zemljama, on je dopunska djelatnost", izjavio je.

'Ne postoji jedna, generalna mjera i model za sve države, nije to rješenje krize'

Jurčić smatra kako je Hrvatska vlada kopirala mjere i manje bila fokusirana na stvarno stanje u državi.

Tri opcije Vlade:

 

- produljenje krize

- zaustavljanje krize

-kompenzacija

"Hrvatska vlada pokušala je kopirati mjere od drugih zemalja, što je pogrešno. Prvi korak je napraviti mjere za Hrvatsku, a potom ih definirati. Govorimo o jednoj globalnoj krizi koja se različito odvija u pojedinim zemljama i ne možemo uvoditi mjere koje bi mogle funkcionirati negdje drugdje. Naravno, sve će ovo ovisiti i u duljini krize. Tri su opcije na koje Vlada ima utjecaj. Može produljiti krizu, zaustaviti je te kompenzirati", rekao je.

Što će biti s poduzetnicima na kraju krize?

Jurčić ističe kako ne možemo i ne smijemo sve poduzetnike grupirati i tretirati ih na isti način, jer nisu svi u istoj poziciji. Sugovornik govori o tri grupacije poduzetnika...

"Ima onih koji rade robu s vremenskim odmakom na kasnijoj isporuci pa njima ova kriza odgovara pošto se odgađaju troškovi, a oni proizvode sadržaj u tom razdoblju. Oni će svoj dio prihoda nadoknaditi kasnije i to je prva kategorija poduzetnika koje država mora uzeti u obzir.

Nadalje, druga kategorija poduzetnika su oni koji su potpuno izgubili prihode, nepovratni poduzetnici. Njih se treba tretirati drugim mjerama. Postoji i opcija aktivacije raznih sektora kroz godinu dana koji bi potpomogli da se aktiviraju drugi sektori i kako bi se ekonomska situacija kroz određeni period popravila. Nije dobro imati jednu, generalnu mjeru, već je bolje rasporediti po sektorima i pametno donositi mjere i odluke.

Zadnja, treća kategorija poduzetnika su oni kojima država treba malo potpomoći da 'stanu na noge' jer su uzdrmani krizom, a opet nemaju dovoljnu financijsku moć da sami to učine", nadovezao se. 

'Duljina recesije ovisit će o sposobnosti hrvatske vlade'

"Recesije će biti. Pitanje je hoće li biti veća, ili manja. S malo razumne politike Vlade, možemo proći s prihvatljivim gubicima. Ohrabrujuća je činjenica da u ovoj godini još uvijek imamo mogućnost ostvariti pozitivan ekonomski rast, stvar je samo kakve će mjere Vlada u tom razdoblju donijeti te kakav će biti ishod nakon toga. Ako budemo imali negativan rast, to će biti jasni pokazatelj da Vlada nije znala što radi i da je donijela loše poteze po Hrvatsku. S nekakvim prosječnim mjerama može se zadržati 'glava iznad vode'", zaključio je Jurčić u razgovoru za Direktno. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.