Jurčić za Direktno: Prognoze se korigiraju iz tjedna u tjedan, ali nismo ponovili grešku iz 2009.

Riječ je o najoptimističnijim gospodarskim prognozama koje je Hrvatska dobila od proglašenja pandemije. Koliko se može vjerovati toj prognozi te zašto se prognoza EBRD-a toliko razlikuje od one koje su u posljednjim mjesecima dale MMF i druge međunarodne financijske institucije za Direktno je komentirao ugledni ekonomist Ljubo Jurčić.

Jurčić naglašava da se prognoze razlikuju zbog trenutka u kojem su napravljene.

"Sve prognoze Europske komisije, MMF-a i EBRD-a rade se na metodologijama koje su 90 posto iste. Procjenjuje se struktura proizvodnje po pojedinim sektorima koje su ostvarene nekom potrošnjom. To je uvijek manje-više isto. Važnije je pitanje potrošnje jer potrošnja povlači proizvodnju. Prognoze ovise o trenutku kad se radi procjena.  Dok je korona bila na uzlazu, procjene su bile lošije. Trebalo se čekati reakcije Vlade, ali europskih zemalja. Da Vlada nije donijela nikakve mjere, to bi bila katastrofa. Onda se procjene korigiraju nakon što Vlada donese mjere. Onda se s drugim paketom mjerama procjene opet korigiraju. Pa se gleda što rade druge europske zemlje, Njemačka, Italija...", rekao je Jurčić

Kako ističe Jurčić, podaci o nezaposlenosti su dobar pokazatelj o tome koliko su mjere Vlade učinkovite.

"Koliko su mjere učinkovite može se vidjeti na pokazateljima o nezaposlenosti. Bečki institut je prije dva do tri tjedna procijenio da ćemo pasti 11 posto, MMF je rekao da će pad biti devet posto.... Možemo reći da se prognoze korigiraju iz tjedna u tjedan. Nitko ne zna koliko će turista ove godine doći u Hrvatsku. Ako rezultati u lipnju bude bolji nego što smo očekivali, prognoza će se korigirati i bilo bolja, ali i obrnuto. Stoga se prognoze međunarodnih institucija može samo uzeti kao okvir za to kako funkcioniraju naše mjere, ali i kako će na nas utjecati mjere drugih zemalja. Ako pak dođe do drugog vala zaraze, liječnici će biti spremniji jer imaju već neko iskustvo koje prije dva mjeseca nismo imali, a gospodarske mjere će se donositi po njihovim uputama", dodao je.

'Ljudski, ekonomski i gospodarski je bolje povećati javni dug'

Komentirao je i kako je do novog zaduženja moralo doći jer bi čuvanje javnog duga uništilo proizvodnju. 

"Do zaduženja će sigurno doći. Ako se dogodi pad od oko 10 posto, postavlja se pitanje hoćemo li za tih 10 posto povećati javnu potrošnju ili ćemo čuvati javni dug? Matematički je to isto, ali ljudski, ekonomski i gospodarski je bolje povećati javni dug i spasiti domaću proizvodnju. Ako sačuvate domaću proizvodnju i potrošnju, onda ćete veći javni dug lakše otplatiti u sljedećih pet godina. Da se pokuša održati manji javni dug, to bi urušilo proizvodnju i gospodarstvo. Bez potrošnje bi se proizvodnja ionako sama urušila. Tu grešku smo napravili za vrijeme krize 2009. godine. Dok su druge države povećavale javnu potrošnju i davale subvencije, mi smo smanjili javnu potrošnju i povećali poreze pa tako ušli u još dublju krizu. Prvi korak Vlade je bio dobar, ali pravi izazove će biti politika koju se mora voditi nakon korona krize", zaključio je Jurčić.