Jurčić za Direktno: U odnosu na EU i grupu bivših socijalističkih zemalja kojoj pripadamo, Hrvatska je u najlošijoj situaciji

Naime, kako je objavljeno, stavka pomoći od međunarodnih organizacija te institucija i tijela EU-a koja najvećim dijelom obuhvaća Unijine fondove do sada je bila planirana u iznosu većem od 13,6 milijardi kuna. Ali, prijedlogom rebalansa ona se smanjuje za 2,65 milijardi tako da nova korigirana vrijednost prihoda iz blagajne EU za 2018. godinu iznosi nešto više od 10,9 milijardi kuna.

U prezentaciji koju je pripremilo Ministarstvo financija piše da je navedena stavka na strani proračunskih prihoda smanjena za taj iznos, a kao razlog se navodi izmijenjena dinamika povlačenja sredstava iz fondova EU.

Kako komentirate najavu da će Hrvatska ove godine povući gotovo tri milijarde (2,7) kuna manje iz europskih fondova?

To je rezultat nepripremljenosti i neorganiziranosti Hrvatske, općenito u pristupanju punopravnom članstvu EU i osobito povlačenju sredstava iz EU fondova. Naime, za povlačenje sredstava iz EU fondova propisani su precizni uvjeti i procedure. Za upoznavanje tih uvjeta i procedura Hrvatska nije na vrijeme osposobila dovoljan broj ljudi (po mojoj procjeni oko njih 200), čiji bi posao bio isključivo praćenje EU politika, fondova, uvjeta za dobivanje sredstava, načina povlačenja, izrada projekata-elaborata, kontroling upotrebe i sl. Proteklih godina situacija se malo poboljšala, vjerojatno kroz učenje u hodu, ili metodom pokušaja i pogrešaka, ali i boljom organizacijom u kandidiranju za sredstva. Budući da su to procesi koji traju i do tri godine, sada imamo rezultate propuštanja iz proteklih godina.  

Zašto takav pad?

Zato što je bila loša aktivnost u povlačenju sredstava prije tri, četiri i pet godina.  

Tko je odgovoran za to?

Vlada, odnosno vlade. Njihov zadatak od samog početka procesa pristupanja 2004., bio je organiziranje i priprema Hrvatske za članstvo u EU i u okviru toga i organizacija, priprema i osposobljavanje ljudi za  povlačenje sredstava iz EU fondova.

Jesmo li mi zakazali?  

Očito da jesmo. To ćemo vidjeti i narednih godina, s tim što će se, prema sada dostupnim podacima o pripremi i ugovaranju sredstava, u narednim godinama ta situacija poboljšati. Ali, prve godine uglavnom su izgubljene.

Koliko će se to i kako odraziti na hrvatsko gospodarstvo?

Hrvatska ima velike probleme u privlačenju privatnih investicija, bilo domaćih ili stranih. Hrvatskoj za sustizanje prosjeka EU treba dodatnih oko sedam milijardi eura 'privatnih'' investicija. Uz nedostatak tih investicija, dodatna šteta je ne povući sredstva iz EU fondova. To je velika odgovornost, ili neodgovornost hrvatskih vlada, ne odraditi jedan, više–manje tehnički posao, gdje ne treba nikakva politička 'filozofija' nego samo organizacija u skladu s propisanim uvjetima.  

Je li Hrvatska i dalje u lošoj gospodarskoj situaciji?

U odnosu na ukupnu EU i u odnosu na grupu zemalja u koju i mi pripadamo, novoprimljenih, bivših socijalističkih zemalja, mi smo u najlošijoj situaciji. Rastemo, ali manje od drugih zemalja i jedina smo država koja još nije dostigla gospodarsku aktivnost iz 2008. godine. Prosjek zemalja sličnih nama je 25 posto iznad 2008. godine. Zato nam i treba onih dodatnih oko sedam milijardi eura pametnih investicija kako bismo se počeli približavati EU. Naravno, dobro bi nam i došao koji euro više iz EU fondova.