POVJESNIČAR ZA DIREKTNO

Jurčević o Plenkovićevom odlasku na Goli otok: Fokus bi trebao biti na žrtvama komunističkog režima koje nisu prihvaćale komunizam

Autor

rj

Premijer Andrej Plenković najavio je na sjednici Vlade u četvrtak kako će obilježiti Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima posjetom Golom otoku. 

20.08.2020. u 20:53
Ispiši članak

Premijer je na sjednici Vlade ukratko najavio posjet Golom otoku. "23. kolovoza obilježit ćemo Europski dan sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima. Bit će nekoliko obilježavanja, a ja ću s ministrom Butkovićem otići na Goli otok. I potom idući tjedan će potpredsjednik Medved i potpredsjednik Milošević otići u Grubore", otkrio je Plenković.

Plenković će biti tako drugi premijer koji je posjetio bivši komunistički logor u kojem su stradali uglavnom simpatizeri Staljina i SSSR-a nakon 1948. godine. Prvi put je Goli otok posjetila bivša premijerka Jadranka Kosor 2011. godine na datum prvog obilježavanja Europskog dana sjećanja na žrtve svih totalitarnih i autoritarnih režima.

O važnosti i simbolici posjeta Golom otoku razgovarali smo s povjesničarem Josipom Jurčevićem. "Suočavanje sa zločinima totalitarnih režima je potrebno, ali potrebno je to također objektivizirati. Hrvatska je prihvatila europsku vrijednosnu i pravnu stečevinu, ali se suočavanje sa zločinima komunizma nije dogodilo. Suočavanje je zapravo bilo potpuno neobjektivno kada se radilo o komunističkim zločinima. Sve europske institucije su donijele niz obvezujućih dokumenata i za Hrvatsku, ali ništa se nije provodilo", rekao je Jurčević. 

"Bilo je poželjno da se odlazak visokih državnih dužnosnika na Goli otok dogodio prije 25 ili 30 godina, ali svakako da nikad nije kasno". Jurčević je istaknuo i da oko odlaska na Goli otok ipak postoje određeni sporovi.

Fokus bi trebao biti na žrtvama komunističkog režima koje nisu prihvaćale komunizam

"Pravo je pitanje zašto se na taj dan odlazi na Goli otok. Poznato je da su tamo bile uglavnom žrtve unutarkomunističkih obračuna. Svakako da i to mjesto predstavlja jasan simbol o kakvom se režimu radilo, ali mislim da fokus ipak treba biti na žrtvama komunističkog režima koje nisu prihvaćale komunizam. Ta činjenica problematizira odlazak premijera. No treba znati da u Hrvatskoj i dalje živi jugokomunistička paradigma, pa se ipak može reći kako je posjet dobrodošao, pogotovo ako se neće ostati samo na tome. Postoji niz važnih i simboličkih mjesta koje bi se trebalo obići", napomenuo je Jurčević.

Povjesničar nam je u razgovoru i pojasnio malo više detalja o Golom otoku te kako se sve ove godine zapostavljalo obilježavanje strašnih zločina i postupaka koji su se na tom mjestu događali.

"Goli otok je nastao nakon što je Staljin rekao 'ne' Titu, a ne obrnuto kako se često tumači. Staljin je Tita i njegove najbliže suradnike proglasio izdajnicima svjetskog komunističkog pokreta, a dio je vladajuće jugoslavenske komunističke strukture ipak ostao na Staljinovim pozicijama i pozicijama svjetskog komunističkog pokreta. Na kraju su bili zatočeni i stradali u krajnje neljudskim uvjetima. Ta je priča ostala zapostavljena jer je narušila sliku Tita i njegovog režima, a sve kako bi se sačuvala jugokomunistička simbolika i nakon raspada Jugoslavije", zaključio je Jurčević. 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.