Jurčević o Gorbačovu: Pitanje je jesu li 'glasnost' i 'perestrojka' dali dobre rezultate. Svijetu je potrebna velika duhovna preobrazba

"Mihail Sergejevič Gorbačov preminuo je večeras nakon teške i dugotrajne bolesti", objavila je Središnja klinička bolnica u Moskvi. Prema Tassu, on će biti pokopan na moskovskom groblju Novo - Devičje pored svoje supruge Raise koja je umrla 1999.

Gorbačov je bio posljednji predsjednik SSSR-a, okončao je hladni rat bez krvoprolića, ali nije uspio spriječiti raspad Sovjetskog Saveza. Podnio je ostavku na svoj položaj 25. prosinca 1991., a Sovjetski Savez se raspao nakon 69 godina.

"U hladnom ratu odigrao je jednu od najvažnijih uloga", započeo je povjesničar Josip Jurčević u razgovoru za Direktno.

Njegova politika 'glasnosti' - slobode govora - omogućila je do tada nezamislivu kritiku stranke i države, ali je također ohrabrila nacionaliste koji su počeli vršiti pritisak za neovisnost u baltičkim republikama Latviji, Litvi, Estoniji i drugdje.

"Tada su 'glasnost' i 'perestrojka' izgledale pozitivno za cijeli svijet, ali gledajući današnji rasplet i s ove distance, pitanje je je li taj proces dao dobre rezultate, nevezano za namjere Gorbačova", objasnio je i dodao:

"Nakon toga je, vidjevši kamo sve ide, davao je razočaravajuće izjave o onome što se događalo, a pogotovo o onome što se događa od 2014. godine u Ukrajini".

Upitali smo našeg sugovornika zašto je nedavno preminuli posljednji čelnik Sovjetskog Saveza kritizirao Zapad te što te kritike znače. Jurčević je pojasnio kako je Gorbačov imao "dobre informacije", a slično možemo oprimjeriti i za prostor bivše Jugoslavije.

"U tom jadu i čežnji za boljim svijetom idealizirala se demokracija, zapad i slično. Očekivanja su bila potpuno nerealna i Zapad se pokazao u punoj tami svojih okrutnosti. Kao povjesničar koji istražuje suvremenu hrvatsku povijest mogu reći da nicanje komunizma kao najradikalnijeg ekstrema totalitarnog sustava, ali i nacizma, fašizma, militarizma, i svih drugih diktatorskih totalitarnih sustava, upravo je proisteklo iz krize kapitalističkog svijeta", ustvrdio je.

Istaknuo je utrku za profitom, devijaciju i okrutnost kao znamenje zapada i demokratskog svijeta.

"Puno toga se u njemu treba promijeniti", poručio je Jurčević, s napomenom da treba početi "od duhovne svjetonazorske razine do socijalne solidarnosti".

Svijet danas - globalistički totalitarizam

Današnjica je izazovna, složili smo se s našim sugovornikom. "Danas je svijet otišao u globalistički totalitarizam koji je zahvaljujući tehnologiji opako poguban za ljude", ocijenio je Jurčević.

Povjesničar je dodao kako je u današnjem svijetu "koncentracija moći u sve manjem broju ruku; od kapitala, profita, vlasništva, a onda i ostale političke, institucijske, kulturološke, vojne, globalne strukture".

Međutim, je li ipak sve moglo drugačije, upitali smo.

"Mogu se postavljati pitanja je li to moglo ići drukčije '45. i '80. kad je počeo proces i u Sovjetskom Savezu i u Poljskoj. Danas smo generali poslije bitke i lako je reći da puno toga nije valjalo u procesu hladnog rata koji očigledno nije završio", poručio je Jurčević.

Zanimalo nas je, promatrajući uzročno-posljedične veze, što nam je "učiteljica vremena" poručila, kakav je lider potreban Rusiji danas.

Jurčević je pojasnio kako je isto teško reći kakvi bi lideri trebali biti jer sve uspoređujemo to s vremenom od prije 30, 40 godina. "Iz godine u godinu događaju se revolucije. Prije je ovaj svijet izgledao nemoguć, kao znanstvena fantastika. Pokazalo se da je to bila limunada", tvrdi.

"Očito je da je potrebna golema duhovna preobrazba jer je čovječanstvo otklizalo u jednu katastrofu gdje Rusija, Kina, Argentina i Brazil oblikuju drugu skupinu zemalja koje se suprotstavljaju SAD-u, koji je također u krizi. Imamo na političkoj razini sukob Joe Biden - Donald Trump. Radi se o sukobima svjetskih razmjera i sukob u Ukrajini ne možemo promatrati kao lokalni ili regionalni jer postoje globalni interesi", ocijenio je.

Naš sugovornik tvrdi kako u svijetu "više ne dominiraju sukobi iz hladnog rata, nego globalistički interesi svih zemalja svijeta".

"Pogrešno bi bilo adresirati probleme na SAD ili Rusiju ili Kinu. Radi se o strukturama moći koje su međusobno premrežene na globalnoj razini", zaključio je Jurčević u razgovoru za Direktno.