Jovanović nastavio okršaj s Kujundžićem: Ako operira bolje nego što vodi Ministarstvo, neka ide operirati!

Saborska sjednica uobičajeno je započela stankom. Zatražili su je Ivan Vilibor Sinčić (Živi zid), koji nakon stanke namjerava govoriti o stanju dužnika u Hrvatskoj, Ines Strenja Linić (Most) reći će koju o stanju u hrvatskom zdravstvu, na istu temu govorit će i Željko Jovanović (SDP), Marija Puh (HNS) o smjeru razvoja kontinentalnog turizma, a Branko Bačić (HDZ) o aktualnoj političkoj situaciji. 

Nakon što je odslušao teme, predsjednik Sabora Gordan Jandroković odredio je desetominutnu pauzu i dometnuo: "Dobro, nema ništa". 

Saborski zastupnik Živog zida Ivan Vilibor Sinčić skrenuo je pozornost na težak položaj dužnika i problem preprodaje dugova građana, te najavio kako će njegova stranka u proceduru poslati zakon o zaštiti dužnika u posebnim slučajevima prijenosa tražbina koji će donijeti "novu praksu".

 "Vrijeme je da se dokine kršenje ljudskih prava, teror nad našim građanima", poručio je Sinčić nakon stanke u Hrvatskom saboru, uvjeravajući kako nakon tog zakona "agencije za naplatu potraživanja više neće mirno spavati".

 Sinčić 'upire prstom' u Ovršni zakon koji je, kaže, loš i dozvoljava mnoge nepravilnosti, no još je, dodaje, gore kada građaninu bez njegova znanja netko proda dug agenciji za naplatu potraživanja i onda trpi danonoćni teror.

 Zakon koji će predložiti Živi zid propisao bi novu praksu, konkretno, ako bi vjerovnik htio prodati dužnikov dug novom vjerovniku, prvo bi morao poslati obavijest dužniku da to namjerava učiniti, najavio je zastupnik.

 Zatim mu, kaže, mora ponuditi pravo prvokupa, a ako dužnik to ne želi, može birati želi li da se taj dug prenese na novog vjerovnika ili da ostane kod starog.

 Dođe li nakon pristanka dužnika do prijenosa duga na novog vjerovnika, mora se poslati druga obavijest kada i u kojem iznosu je takva aktivnost napravljena.

 U slučaju prijenosa tražbine sa starog na novog vjerovnika, novi vjerovnik, a u pravilu su to razne agencije koje su otkupile dugove, ne bi smio kontaktirati dužnika u večernjim i noćnim satima i za blagdane, kao ni na njegovom radnom mjestu. Imali bi i 'zabranu' kontaktirati članove obitelji dužnika u vezi tražbine, predlaže Živi zid.

 Ako je obaviješten da i dužnik ima valjana opunomoćenika, primjerice odvjetnika, novi će vjerovnik morati kontaktirati isključivo s opunomoćenikom, ne uznemiravati dužnika brojnim telefonskim pozivima ili elektroničnom komunikacijom. Neće smjeti, a što je sada učestalo, prijetiti dužniku na bilo koji način, naveo je Sinčić.

Mostova zastupnica Ines Strenja Linić prozvala je ministra zdravstva Milana Kujundžića zbog nedolaska na sjednicu Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku koja je u srijedu tematizirala položaj medicinskih sestara u Hrvatskoj.

Svojim nedolaskom ministar je pokazao svoju nebrigu i indolentnost, izjavila je Strenja Linić nakon zatražene stranke u Saboru.

Informiran sam da je sjednica sazvana mimo procedure, da nije bilo kvoruma, materijala, pa da ljudi zbog toga nisu došli. Sjednica, dakle, nije sazvana u skladu s pravilima koji postoje u Saboru, odgovorio joj je predsjednik Sabora Gordan Jandroković, a podržao HDZ-ov Ivan Šuker, poručivši da se pravila moraju poštovati.

"Oni koju su vam to rekli, obmanuli su vas", odgovorila mu je Mostova zastupnica, tvrdeći da je poziv za sjednicu na vrijeme poslan i da su svi došli na vrijeme. Nisu, dodaje, došli članovi pozicije, nakon što su vidjeli da nije došao ministar.

Na dogovorenoj je sjednici, kaže, bilo više od 30-ak uglednika medicinske struke, pripadnika sestrinske komore, sindikata, fakulteta...

"Sjednica je prekinuta, jer ministar nije došao", odgovorila je Strenja Linić na Jandrokovićeve upite je li bilo kvoruma.

Tumačenje Strenje Linić branio je SDP-ov Željko Jovanović i pozvao ministra se ispriča medicinskim sestrama i tehničarima koje je jučer "duboko uvrijedio".

"Posao ministra nije više da operira tumore. Ako smatra da operira bolje nego što vodi Ministarstvo, neka ide operirati“, rekao je Jovanović.

*****

Prijedlogom rebalansa ovogodišnje proračuna ukupni će prihodi iznositi 122,45 milijardi kuna, a rashodi se smanjuju za 1,6 milijardi na 126,8 milijardi kuna. Prijedlogom proračuna za 2018. predviđaju se ukupni prihodi od 129 milijardi kuna što je za 6,1 posto više u odnosu na aktualni proračun, dok će ukupni rashodi iznositi 133,3 milijarde kuna ili 5 milijardi više. Deficit opće države bit će na razini 0,5 posto BDP-a ili 2 milijarde kuna, stoji u prijedlogu proračuna za 2018. godinu, dok se stopa gospodarskog rasta projicira u visini od 2,9 posto.

U četvrtak očekuje se i rasprava o izmjenama Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi za koje vladajući tvrde kako će doprinijeti većoj političkoj stabilnosti dok su ga kritičari prozvali 'lex šerif' jer smatraju da se njime ozbiljno ugrožava demokracija na lokalnoj razini i znatno smanjuju ovlasti predstavničkih tijela. Tim zakonskim prijedlogom ukida se odredba o istovremenom raspuštanju predstavničkog tijela i razrješenju općinskog načelnika, gradonačelnika odnosno župana i njihovog zamjenika ako u zakonom određenom roku predstavničko tijelo ne usvoji proračun.