Josipović 'slutio' slab odziv za naftu u Jadranu, pa se okrenuo Holy

Šest kompanija prijavilo se na natječaj za istraživanje i eksploataciju nafte i plina u Jadranu. Ministar gospodarstva Ivan Vrdoljak je poručio kako je riječ o "eminentnim i stručnim energetskim kompanijama" i da je zadovoljan prvim krugom natječaja. Najavio je također kako će konačna odluka Vlade o odabranim ponuditeljima biti poznata do kraja godine, a pred kraj prvog kvartala 2015. godine trebalo bi uslijediti i potpisivanje ugovora o eksploataciji nafte i plina.

Inače, u Ministarstvu gospodarstva u najstrožoj tajnosti drže imena energetskih kompanija koje su se prijavile na natječaj sve dok ne završi proces evaluacije ponuda. Ipak, neslužbeno doznajemo da su se najmanje dvije kompanije iz istočne Europe prijavile za projekt crpljenja nafte na Jadranu. Jedna je navodno iz Bugarske, druga iz Rumunjske. 

Iako je ministar Vrdoljak izjavio kako očekuje da će još neke kompanije iskazati interes za istraživanje i eksploataciju plina i nafte u Jadranu te da su neke od njih već najavile sudjelovanje u drugom krugu natječaja, čini se kako je cijeli natječaj poprilično podbacio. Nije tajna kako su u Ministarstvu gospodarstva očekivali ipak veći odaziv naftnih kompanija.

Podsjetimo, u travnju ove godine na konferencijskom otvaranju natječaja bili su prisutni predstavnici čak 40-ak svjetskih energetskih tvrtki, među njima i dužnosnici Exxona, Gazproma, Lukoila, Totala, Ine, RWE-a, Edisona, Turkish Petroleuma, Hellenic Petroleuma, Petroceltica, Hunt Oila, JP-a i Nippona, a na kraju se, vidimo, prijavilo svega njih šest.

U priči oko naftne eksploatacije hrvatskog Jadrana zanimljivo je bilo ponašanje hrvatskog predsjednika Ive Josipovića. Prvo se bio snažno uključio u cijeli projekt.  Dapače, u proljeće prošle godine otišao je čak lobirati u američki Huston kod tamošnjih naftnih kompanija da ih pridobije za crpljenje nafte u Jadranu.

Međutim, prije nekoliko tjedana Josipović je napravio nagli zaokret i okrenuo leđa Ministarstvu gospodarstva prema pitanju projekta crpljenja nafte na Jadranu kada je najavio nove smjernice svoje predsjedničke politike u drugom mandatu ako osigura reizbor.

Između ostalog, Josipović je poručio kako će se njegova vizija Hrvatske sastojati u promoviranju tzv. cirkularne ekonomije za koju je rekao da je „ekonomija budućnosti". U tom kontekstu Josipović je promijenio stav oko projekta crpljenja nafte iz Jadranskog mora te je poručio kako je taj projekt neisplativ jer nafte u Jadranu navodno nema u dovoljnim količinama.

Dio hrvatske javnosti taj je njegov zaokret vrlo negativno dočekao.

„Naviknuli smo se na nedosljednost predsjednika Ive Josipovića i aktualne administracije Zorana Milanovića. Za Hrvatsku je iznimno opasno da nema kontinuitet politike, u ovom slučaju ne postoji kontinuitet politike ni kad su u pitanju odluke u vrijeme njihovog mandata. Ovakvim ponašanjem šalje se loša poruka jer Hrvatsku više nitko neće smatrati ozbiljnom državom. Ova Josipovićeva poruka oko nafte sasvim sigurno će odvratiti investitore od ulaganja u Hrvatsku jer im se poručuje da su nepoželjni“, poručio je nedavno o Josipovićevom zaokretu analitičar Davor Gjenero.

Prema našem informacijama, Josipović nije tek tako okrenuo leđa naftnom jadranskom projektu nego je na vrijeme dobio informacije kako će odaziv naftnih kompanija na natječaj biti slab pa se odjednom okrenuo tzv. cirkuralnoj ekonomiji, odnosno "ekonomiji budućnosti" kako bi izbjegao sudjelovati u svojevrsnom debaklu natječaja za naftnu eksploataciju istočnog Jadrana.   

Ako nema EXXON-a, Totala, RWE-a, Shella, Ehia, tada ćemo najavljeni investicijski tsunami moći proglasiti propalim

Stručnjaci s područja energetike smatraju da je šest ponuda skroman interes. Sjetimo se pompoznih najava o Hrvatskoj kao svjetskoj energetskoj sili, medijskih napisa nakon otvaranja natječaja na kojem je bilo 40-ak najjaačih svjetskih tvrtki. Sjetimo se bombastičnih izjava Ive Josipovića nakon povratka iz Amerike. I na kraju samo šest prijava na natječaj. Je li to bio još jedan spin poput onog kada je tadašnji Milanovićev potpredsjednik Radimir Čačić vodio ekipu u Katar. Zna li netko neki posao koji je realiziran kao rezultat tog putovanja? Šest prijava kažu stručnjaci, skroman je rezultat. Međutim, još uvijek među tih šest može biti pokoji kapitalac. Međutim, ako među tih šest nema EXXON-a, Totala, RWE-a, Shella, Ehia, tada ćemo još jedan pomopozno najavljeni investicijski tsunami moći proglasiti propalim.