JOSIP ŠKORIĆ: 'Ne znam zašto bi za deset godina Estonija ili Austrija bile bolje od Hrvatske'

Pandemija korona krize pogodila je čitav svijet, pa i Hrvatsku. Koliko se to odražava na poslovanje Hrvatskih cesta?

Zbog promjena gospodarskih okolnosti uslijed epidemije te posljedično potrebe za dodatnom racionalizacijom poslovanja, izradili smo Izmjene i dopune Financijskog plana kojim smo u odnosu na originalni plan smanjili planirane prihode za sedam posto te rashode poslovanja za 12,5 posto.

Kako prihodi Hrvatskih cesta u najvećem dijelu ovise o naknadi iz goriva (oko 67 posto), jasno je da je ograničenje kretanja i ukupni pad gospodarske djelatnosti utjecao i na poslovanje Hrvatskih cesta. Pad prometa samo na državnim cestama tako je u prvih pet mjeseci ove godine iznosio oko 25 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine. S druge strane, jedan smo od najvećih korisnika sredstava iz EU fondova u Hrvatskoj te tijekom 2020. planiramo više od 31 posto naših prihoda, odnosno više od 850 milijuna kuna, namaknuti upravo iz sredstava EU, a u narednom razdoblju dodatno ćemo pojačati aktivnosti na privlačenja sredstava iz EU fondova tako da najvažnije investicije nastavljamo gotovo jednakim tempom.

Također, s obzirom da smo u zadnje četiri godine proveli financijsko i operativno restrukturiranje Društva te cijelo to razdoblje bilježili pozitivne poslovne rezultate, ovu krizu dočekali smo značajno snažniji i spremniji.

Očekujete li nakon ljeta oporavak ili recesiju kakvu nam mnogi predviđaju?

Puno toga ovisi o daljnjoj epidemiološkoj situaciji. Vidimo da je situacija još uvijek daleko od mirne, a i nitko ne može pouzdano kazati slijedi li nam novi val, ili ne. Pokazali smo se kao država spremni odgovoriti na najbolji način, vjerujem da ćemo tako i nastaviti. 

Može li se i kako Hrvatska othrvati očekivanoj recesiji?

Vrijeme je da se svoje gospodarstvo učinimo agilnijim i otpornijim na ovakve potrese. Mislim da je ova situacija svima otvorila oči, bar na tren. Živimo u dijelu planeta koji je prekrasan i bogat, a na nama je što ćemo s tim napraviti. Gledam Osijek kao grad u kojem je život i dalje relativno jeftin, obrazovanje kvalitetno, sigurnost na višoj razini nego u zapadnoj Europi, okružen prirodnim bogatstvom i geostrateški idealno pozicioniran kao, uostalom i cijela Hrvatska. Baš sve ovisi o nama. 

Što treba promijeniti u idućem razdoblju kako bi Hrvatska što prije i što brže postala razvijenija, tj. uhvatila korak s razvijenijim članicama Europske unije?

Trebamo svaki od nas raditi ono što izvrsni hrvatski sportaš radi svaki dan. Hoćemo li naše poljoprivrednike transformirati od onih koji jedva spajaju kraj s krajem, do dobrostojećih poduzetnika koji koriste sva dostupna znanja i tehnologije kao što su to napravili Nizozemci. Hoćemo li npr. genijalnim mladim ljudima koji su i sami od sebe pokrenuli slavonsku IT priču dati podršku pa da efekti njihovog rada budu još snažniji. Imamo li hrabrosti od našeg Sveučilišta napraviti hrvatski Oxford, ili se bojimo razmišljati na takav način. Branitelji su pokazali da se znamo izboriti za slobodu. Pokazalo se posljednje četiri godine da znamo upravljati krizama, sada je vrijeme da radom i znanjem uhvatimo konkurenciju. Vrijeme je da mentalitet i natjecateljski duh koji pokazujemo u sportu konstruktivno primjenimo u gospodarstvu. Prošlo je dovoljno godina od rata i ne smijemo sebi to više uzimati za alibi. Ne znam zašto bi 2030. Estonija, ili Austrija u bilo čemu bile bolje od Hrvatske. 

Smatrate li da je Hrvatska u dovoljnoj mjeri iskoristila fondove Europske unije i kako to još poboljšati?

Mogu kazati da smo u cestovnom sektoru zaista iskoristili maksimum. Kruna svih tih projekata je Pelješki most o kojem smo desetljećima sanjali, godinama slušali, a sad ga gradimo zahvaljujući i europskom novcu. Po pitanju iskorištavanja fondova napravljen je ogroman napredak protekle četiri godine, a mene najviše zanima ono što se tim novcem stvori. Moramo napraviti listu prioriteta kako bi efekt tih uloženih sredstava bio najbolji. 

Što učiniti da se vrati dio iseljenih iz Hrvatske proteklih godina, ali i kako spriječiti nastavak iseljavanja, primjerice, iz Slavonije?

Imam djecu za koju se nadam da će svoj posao i život pronaći u Slavoniji. Zbog njih, ali i zbog moje generacije jesam politički aktivan, jer vidim potencijal koji imamo. Za početak nam treba stabilna država koju ne vode cirkusanti, ekstremi i destruktivci. Dio građana nije svjestan kako na svakim izborima šaljemo toliko poruka, kako stranim ulagačima, svakom domaćem poduzetniku i obrtniku, radniku, ali i svojoj djeci. Zato vjerujem da sada više nego ikad trebamo stabilnost i razvoj umjesto rušenja i revolucija. Treba nam efikasnija država sa što manje birokracije, još nižim porezima, bržim i pravednim pravosuđem. Vjerujem da kroz "Projekt Slavonija" koji je potrebno nadograditi i postaviti za Bibliju političkog djelovanja svih Slavonaca neovisno o političkom predznaku, možemo do kraja promijeniti sliku ovog kraja, vratiti optimizam, a onda i ljude. Neprihvatljivo mi je da 2020. iz četvrtog grada u Hrvatskoj mladi ljudi odlaze trbuhom za kruhom. 

Kandidat ste u 4. izbornoj jedinici. Kakav rezultat očekujete?

Očekujem uvjerljivu pobjedu; u protivnom ne bih ni ulazio u utakmicu, a građani će procijeniti jesu li naša imena, životopisi, učinjeno do sada i najvažnije projekti koje planiramo dovoljna garancija da bi nam dali povjerenje.

Smatrate li logičnim da su se na istoj listi našli prvi ljudi nekoliko javnih poduzeća? Je li to snaga ili slabost liste?

To najbolje govori kakav potencijal i u tom smislu imamo u Slavoniji. Ni meni ni mojim kolegama ovo nije trebalo, ali odlučili smo izaći iz komforne zone i staviti se na raspolaganje. Kada usporedite ljude na listama u našoj izbornoj jedinici, onda je svakome tko nije zlonamjeran jasno da ljudi s naše liste, predvođeni Ivanom Anušićem, ali i predsjednikom moje organizacije Ivanom Radićem, mogu napraviti najviše za Slavoniju. Poznajemo do kraja rad Vlade i javnih poduzeća poduzeća, javnu upravu, lokalnu i regionalnu samoupravu, imamo stručnost i znamo što je i kako moguće provesti. Slavonija nema vremena za eksperimente i dječje bolesti.