JOSIP ALADROVIĆ Rezultati ministarstva bit će brzo vidljivi; javne servise treba digitalizirati

Kao novom ministru rada i mirovinskog sustava što će vam biti prioriteti u idućih godinu dana?

- Kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje u protekle dvije godine imao sam priliku dobro upoznati mirovinski sustav, a time i sustav rada i zapošljavanja, stoga mi zasigurno neće biti problem nastaviti projekte koje je započeo moj prethodnik ministar Marko Pavić. Tu prije svega mislim na nastavak započete mirovinske reforme kroz pronalaženje mogućnosti za nastavak dijaloga i pronalaženje rješenja s predstavnicima sindikata i rješavanje otvorenih pitanja koja su i rezultirala prikupljanjem potpisa za provedbu referenduma o poništavanju nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju. Od započetih odličnih projekta mislim na mjeru aktivne politike zapošljavanja "Od mjere do karijere“" koji ima cilj poticanja zapošljavanja, dodatne edukacije i očuvanje radnih mjesta. U sličnom smjeru idu i projekti "Zaposli se u Hrvatskoj" kao i projekt "Zaželi" unaprjeđenju položaja žena na tržištu rada i zaštite prava žena.

Ne smijemo zaboraviti niti hrvatsko predsjedanje Vijećem Europske unije, u sklopu kojeg će moje ministarstvo biti zaduženo za Vijeće Europske unije za zapošljavanje, socijalnu politiku, zdravstvo i potrošačka pitanja (EPSCO Vijeće). Očekuje nas izazovna godina.

 Najavili ste kako će prvi rezultati rada biti vidljivi vrlo brzo. Na što ste mislili?

- Budući da mandat ove Vlade traje još nešto više od godine dana sve navedene projekte treba nastaviti, započeti ili završiti u relativno kratkom roku, stoga će i rezultati biti brzo vidljivi.

 Kako kao jedan od sukreatora mirovinske reforme komentirate uspjeh sindikalne referendumske inicijative ‘67 je previše’ u kojoj je prikupljeno više od 740 tisuća potpisa? Znači li to da je reforma u najmanju ruku loše iskomunicirana s javnošću?

- Mislim da je mirovinska reforma dobro komunicirana s obzirom na zadane okolnosti. Tu prije svega mislim da je općenito mirovinska tematika široj populacija neatraktivna što ju čini teškom za komuniciranje. Kada s druge strane imate jasne i lako prispodobive zahtjeve sindikalne inicijative o smanjenju dobne granice za odlazak u mirovinu ili povećanje mirovine kroz smanjenje penalizacije, teško je ljudima argumentirati nužnost restriktivnih zakonskih odredbi nepovoljnim demografskim kretanjima i održivošću mirovinskog sustava. Usput rečeno, negativna demografska predviđanja potvrđena su i na konferenciji "Demografija, zapošljavanje i rast: Upravljanje budućnošću u srednjoj, istočnoj i jugoistočnoj Europi" koja je početkom tjedna održana u Dubrovniku, što samo dokazuje dobar pravac mirovinske reforme, bez obzira na referendumsku inicijativu.

Najavili ste obnovu socijalnog dijaloga i unutar Gospodarsko-socijalnog vijeća, no sindikati, barem prema prvim reakcijama, ne pokazuju namjeru povratka u GSV. Kako ih mislite pridobiti?

- Na meni je kao ministru rada i mirovinskoga sustava da nastojim okupiti socijalne partnere i stvorim uvjete za socijalni dijalog. Mislim da je to u svima interesu i da je to odgovornost svih nas koji sudjelujemo u socijalnom dijalogu. Naravno ne mogu nikoga prisiliti da sjedne za stol i razgovara o tekućim problemima, no očekujem se da će se socijalni partneri ipak odazvati.

Sindikati su vaš izbor prokomentirali ‘nije šija nego vrat’, sugerirajući da je Vašim izborom premijer želio uz što manje štete premostiti vrijeme do kraja mandata. Uistinu, što planirate i mislite da možete učiniti u tom zahtjevnom resoru u tako kratkom vremenu kao što je godinu dana koliko je preostalo do novih parlamentarnih izbora?

-  Primarna je obnova socijalnog dijaloga jer bez njega ne može biti niti nastavka pregovora o mirovinskoj reformi niti obnove rada GSV-a, a niti se ozbiljno možemo baviti problematikom zapošljavanja rada za koje je najvažnije da se rješavaju u partnerskom duhu.

Već ‘poslovično’ obećanje mnogih vlada, pa tako i Vlade Andreja Plenkovića, jest uvođenje nacionalne mirovine do kraja mandata, a predviđa se i u Strategiji socijalne skrbi za starije osobe od 2017. do 2020. godine. Je li uvođenje tog instituta u planu i programu Vašeg rada?

- Ta strategija je usmjerena na smanjivanje siromaštva starijih osoba uzimajući u obzir utjecaj na mirovinski sustav i snažniju motivaciju za rad. Radna skupina pod okriljem Ministarstva rada i mirovinskoga sustava intenzivno radi na ovom projektu te se uspostavljanje zakonodavnog okvira predviđa tijekom iduće godine.

Što mislite da je moguće napraviti bolje? Zagovarate li neke posebne mjere kako bi povećali broj radno-aktivnog stanovništva, odnosno kako motivirati obeshrabrene i radnike da se vrate na tržište rada?

- Ministarstvo rada i mirovinskog sustava je u mandatu ministra Pavića započelo čitav niz dobrih projekata, koje sam spomenuo, koji se bave upravo problematikom povećanja radno aktivnog stanovništva i vraćanjem radno aktivnog stanovništva na tržište rada. Potrebno je za početak proanalizirati rezultate navedenih projekata i otkloniti eventualne probleme u realizaciji, kao i revidirati neke mjere koje možda nisu pokazale dovoljno dobar rezultat.

Hoćete li zagovarati racionalizaciju i mjere štednje u svom sektoru – primjerice ukidanje pojedinih ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje s obzirom na pad nezaposlenosti?

- Vjerujem da svaka ispostava Hrvatskog zavoda za zapošljavanje ima svoju funkciju koja nadilazi pad nezaposlenosti, jer, primjerice, jedan od ciljeva je sigurno i očuvanje niske nezaposlenosti na pojedinom području.

Očekujem od svih institucija u sustavu Ministarstva rada i mirovinskoga sustava da imaju proaktivan pristup prema korisnicima usluga, te da poslovne procese prilagode potrebama današnjeg vremena. Potreban je daljnji razvoj i digitalizacija javnih servisa, gdje će, primjerice, korisnici ostvariti svoje pravo bez potrebe za dolazak na šaltere i prikupljanje dokumentacije.

Nove generacije  u idućim će godinama očekivati uvijek dostupne usluge, neovisno o radnom vremenu. Stoga, moramo postati proaktivni i tu vidim mogućnost za veliki napredak.

Imate iskustvo vođenja HZMO-a. Koliko će Vam to pomoći u kratkom ministarskom mandatu i kako?

- Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje je velik sustav koji zapošljava više od 27'00 radnika i ima veliku teritorijalnu disperziranost koja broji 19 područnih službi i ureda i 92 ispostave. Također ima i jedan od najvećih proračuna koji je za 2019. planiran na više od 42 milijarde kuna. U posljednje dvije godine HZMO-a je započeo intenzivnije koristiti sredstva iz EU fondova. Započeo je projekt eHZMO čijim završetkom očekujemo potpunu digitalnu transformaciju poslovanja Zavoda. Cilj je implementirati najmodernije alate i softverska rješenja koji će sustav učiniti efikasnijim, a s druge strane omogućiti pravodobno otkrivanje i sprječavanje mogućih zlouporaba. Poslovni model u kojem dominira papirnata dokumentacija i birokratski pristup korisniku mora se promijeniti, stoga je težište stvoriti sustav što veće digitalizacije. U tijeku je edukacija zaposlenika radi stjecanja novih stručnih znanja i kompetencija, kao i uvođenje modernog sustava za upravljanje ljudskim potencijalima koji se brine o svojim radnicima i unaprjeđuje njihove vještine kroz cjeloživotno učenje.

Upravo će mi iskustvo upravljanja velikim sustavom, rad na navedenim projektima, kao i iskustvo iz realnog sektora, u kojem sam proveo većinu radnog vijeka, omogućiti da kvalitetno upravljam Ministarstvom rada i mirovinskoga sustava koje osim mirovinskim sustavom upravlja i sustavom zapošljavanja i tržišta rada, sustavom vještačenja i zaštite na radu.

Svjestan sam da se radi o izuzetno zahtjevnom sektoru, no siguran sam da ću opravdati povjerenje koje mi je ukazao premijer Andrej Plenković.