KOMENTAR ZA DIREKTNO

Jonjić o Titovom trgu: Zar Plenković vara svoje pristaše kada otvoreno govori da vladajuća većina mora ovisiti o srpskoj manjini?

Autor

Brojni hrvatski mediji izvijestili su o izjavi čelnika platforme Možemo! Tomislava Tomaševića da će, ukoliko dođe do inicijative, podržati povratak Trga maršala Tita u Zagrebu. Što o toj izjavi misli, je li to 'kupovina glasova' te je misli li da je moguće da se o toj temi formira većina za portal Direktno otkrio je predsjednik kluba zastupnika Bloka za Hrvatsku u zagrebačkoj Skupštini Tomislav Jonjić.

21.04.2021. u 15:08
Ispiši članak

Podsjetimo, za prijedlog zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića i Kluba gradskih zastupnika Neovisni za Hrvatsku o preimenovanju Trga maršala Tita u Trg Republike Hrvatske glasovali su predsjednik Odbora Zlatko Hasanbegović i Tomislav Jonjić (stranka Bruna Esih-Zlatko Hasanbegović: Neovisni za Hrvatsku), Dragica Nikolić (Bandić Milan 365 - Stranka rada i solidarnosti) i Ivan Ćelić (HDZ). Protiv je bila Rada Borić (Nova ljevica).

Na sjednici Odbora jednoglasno je prihvaćen Hasanbegovićev prijedlog da se zbog važnosti i interesa građana Zagreba za utvrđeni prijedlog zatraže mišljenja vijeća svih gradskih četvrti.

Maratonska i naporna rasprava o preimenovanju Trga maršala Tita otegnula se do iza ponoći. Prvi rujna 2017. godine ostat će upamćen kao dan kada je komunistički diktator Josip Broz Tito otišao u ropotarnicu povijesti, barem kada je u pitanju ime trga u glavnome gradu Republike Hrvatske. U 00.43 sati Skupština Grada Zagreba odlučila je da se Trg maršala Tita preimenuje u Trg Republike Hrvatske, s 29 glasova za, 20 protiv i jednim suzdržanim. 

 Predsjednik kluba zastupnika Bloka za Hrvatsku u zagrebačkoj Skupštini Tomislav Jonjić za portal Direktno najprije je komentirao izjave Tomislava Tomaševića.

Kaže da je samo naivne ta izjava mogla iznenaditi.

"Gospodin Tomašević i krug koji je s njime ušao na hrvatsku političku pozornicu logično zastupa vrijednosti i simbole koji se u onome, nesumnjivo pretežnu dijelu hrvatskoga naroda kojemu i sam pripadam i želim pripadati, smatraju vrijednostima koje obezvrjeđuju i poništavaju neovisnu hrvatsku državu, bez obzira na to, nude li se one u jugoslavenskome, tzv. europskom ili tzv. kozmopolitskom celofanu", pojašnjava pa nastavlja:

"Josip Broz Tito je simbol jednoga totalitarnoga, komunističkog poretka, i jedne protuhrvatske, jugoslavenske ideologije i države. I jedno i drugo zapravo predstavlja okupaciju Hrvatske. To je bila okupacija 1918., bila je okupacija 1945., a bio je pokušaj okupacije i 1990./91. Tada smo se othrvali, a othrvat ćemo se i sada, čak i u slučaju da znatan dio birača nasjedne na tu klopku".

Na pitanje misli li da je to kupovina glasova za nadlozeće lokalne izbore u svibnju, odgovorio je: "Kad smo se prethodnih godina borili za promjenu imena tog trga (jer ne treba zaboraviti, da je bilo organiziranih skupina koje su to zahtijevale desetljećima, poput Hrvatskoga društva političkih zatvorenika ili akcije Krug za trg), onda su strukture kojima pripada Tomašević ratovale protiv toga. Kad smo u ljeto 2017. iskoristili raspored snaga u Gradskoj skupštini, pa nametnuli tu promjenu, Tomašević je tomu vrlo borbeno i vrlo žustro oponirao. Iz čega bismo, dakle, zaključili da misli drugačije od onoga što je cijelo to vrijeme javno govorio? No, uopće ne sumnjam da su mnogi oko njega, i to oni bez kojih on ne može politički postojati, u tome još radikalniji i otvoreniji". 

Ta najava je, kaže, dio sustavnog i kontinuiranog nastojanja da se revidira naša nedavna prošlost i da se anulira postojanje hrvatske države.

"No zanimljivo je da se nitko od onih koji se stalno pozivaju na tzv. ustavnu preambulu, ne usuđuje primijetiti da ta preambula - koju bih, inače, u cijelosti brisao ili drastično izmijenio - izričito spominje kako se hrvatska država temelji, između ostaloga, i na povijesnoj prekretnici odbacivanja komunističkog sustava te promjena međunarodnog poretka u Europi", rekao je.

"Ako je, dakle, ustavna preambula presudno bitna za definiranje našega svjetonazorskoga i ideološko-političkog okvira, kako to da je to odbacivanje komunističke ideologije i hladnoratovskog poretka odjednom nebitno? Kako se to odbacivanje komunizma i Jugoslavije može potvrditi restauriranjem jugoslavenskih i komunističkih simbola? Kako to ne pada na pamet ni našim tzv. ustavnopravnim stručnjacima i kojekakvim kadijama? Kako nitko ne vidi, što i prema Ustavu spada u najviše vrjednote ustavnog poretka? Zar su to komunizam i Jugoslavija", upitao je.

Za kraj, Jonjić nam je odgovorio na pitanje misli li da se u skupštini može formirati većina koja bi to dozvolila vraćanje Titova trga.

"Što se u hrvatskome političkom sustavu smije proglasiti nemogućim? Zar pobjedu načela tzv. nacionalne pomirbe nismo doživjeli u siječnju 2000., onim šampanjcem Ivice Račan i Dražena Budiše? Zar HDZ već u Sanaderovo doba nije položio čvrste temelje novovjekoj Hrvatsko-srpskoj koaliciji? Zar je HDZ ikad igdje uklonio Titovo ime s javnih površina?

Zar Plenković vara svoje pristaše, kad im otvoreno govori kako vladina većina ne samo može, nego i mora ovisiti o srpskoj manjini? Zar je zbog toga na unutarstranačkim izborima doživio poraz? Zato, dakle, ako o većini budu odlučivali HDZ, bandićevci i Možemo, nema ničega što nas smije iznenaditi. To je razlog zbog kojega biračima valja poručiti: glasujte kako ste glasovali i do sada, pa ćete imati ono što ste imali do sada, odnosno - još puno gore", zaključio je.

 

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.